Pokušaji Hrvatske
gospodarske komore (HGK) da ulaganjima u nekretnine i izlaskom na turističko
tržište nadomjesti dio novca – bez kojega je ostala početkom prošle godine
nakon reforme komorskog sustava i ukidanja obveznog članstva za najveći dio
poduzeća u Hrvatskoj – otvorilo je i pitanje kako u novim uvjetima živi i
funkcionira HGK.
Skupštini je nedavno
predočen detaljan pregled stanja i rezultata za prošlu godinu, u kojoj je
podvučena crta i vidljiv efekt transformacije, a članicama i javnosti predočen
je i detaljan pregled nekretnina koje Komora posjeduje i planova kako će njima
raspolagati u narednom razdoblju, piše Poslovni dnevnik.
Kada se kovao poslovni
plan za prvu “tržišnu” godinu, u HGK-u su s oprezom očekivane prihode od
članarina spustili za 40 posto u odnosu na vrijeme kada su ih praktički sve
tvrtke bile obvezne plaćati, uglavnom 42 kune mjesečno.
U javnom diskursu dalo
se naslutiti da će se mijenjati komorski sustav u pogledu obveznog članstva, pa
su se u HGK već ranije počeli pripremati za nove uvjete u koje se moraju
uklopiti. Tako su HGK-u zadnjih nekoliko godina počeli vidno rasti prihodi i s
drugih osnova, prvenstveno po sredstvima iz EU programa.
Kod usvajanja plana za
prvu “tržišnu” godinu dojam je bio da su ipak dosta optimistični u planovima:
procjena je bila da će ukupni prihodi u 2022. biti na razini oko 23,5 milijuna
eura, od čega bi članarine iznosile 15,8 milijuna eura.
Pokazalo se da je ta
stresna godina za HGK prošla iznad očekivanja – ukupan ostvareni prihod bio je
26,7 milijuna eura, a u tome su članarine iznosile 17,2 milijuna eura, odnosno
bile su za gotovo 1,4 milijuna eura veće od plana.
Rashodi, koji su
uključivali i otpremnine za smanjenje broja zaposlenih, bili su manji od
planiranog, tako da je na kraju HGK godinu zaključio u plusu od gotovo 3,4
milijuna eura. To je dalo osnova i za optimizam u postavljanju plana za ovu
godinu, u kojoj HGK računa na prihode od oko 28,4 milijuna eura, više nego
lani, iako još uvijek ispod razine iz rekordne 2021., kada je uprihođeno 28,8
milijuna eura.
U ovogodišnjem bi
iznosu prema službenim kalkulacijama članarine trebale donijeti oko 17,3 milijuna
eura. Na upit koliko je članica u obvezi plaćanja nakon ukidanja obveznog
izdvajanja za članarine (za 98% tvrtki), u HGK kažu kako je taj broj trenutno
iznad 7200, s tim da on ne uključuje samo tvrtke koje su zakonom i dalje ostale
u obveznom članstvu, a to su srednje i velike tvrtke, nego i one koje članarinu
plaćaju dobrovoljno.
Ima i zaštićenih
najmoprimaca
Dio stanova u
vlasništvu HGK, kako je vidljivo iz prikaza, imaju zaštićene najmoprimce ili su
u najmu, a mnogi nisu u funkciji.
Iz HGK ističu kako
bilježe kontinuiran rast broja dobrovoljnih članica. “Nakon prvih pola godine
primjene novog zakona bilo ih je više od 800. Od tada je taj broj porastao za
gotovo 80 posto”, odgovorili su nam u HGK. Ipak, plaćajućeg članstva zapravo je
malo ima li se u vidu recentne DZS-ove podatke o broju poduzeća u Hrvatskoj po
kojima je službeno registrirano 224 tisuće tvrtki, a aktivno je 142 tisuće
trgovačkih društava.
Dio prihoda ostvaruje
se i kroz usluge koje HGK naplaćuje, primjerice za sudjelovanje na sajmovima,
konferencijama, od kotizacija, arbitražnih postupaka i slično, a od njih je
HGK-u lani sjelo na račun 1,34 milijuna eura. Svakako najviše pažnje u
strukturi prihoda plijeni stavka “ostali prihodi”, koji su donijeli više od tri
milijuna eura, a među kojima se najveći dio odnosi na prodaju nekretnine u
Bruxellesu. Prodana je prošlog ljeta za dva milijuna eura.
Osigurač
stabilnosti
Nekretnine su za HGK važan osigurač financijske stabilnosti. S jedne strane,
HGK ima popriličan portfelj, od zgrada i poslovnih prostora do stanova i garaža
na području cijele države. Dio stanova, kako je vidljivo iz prikaza, imaju
zaštićene najmoprimce ili su u najmu, a mnogi nisu u funkciji.
Kako bi reducirao
troškove, HGK-u je namjera izraditi procjene vrijednosti i za mnoge od njih
pokrenuti prodaju. Na popisu je, primjerice, 14 stanova, 59 garaža i 34
poslovna prostora, a u javno dostupnim dokumentima navedeni su precizno svi
detalji, od lokacije i površine do procijenjene vrijednosti i sadašnjeg statusa
nekretnine.
Inače, osim nekretnine
u Bruxellesu, HGK je po izvješću prodao još četiri nekretnine, sve u 2019.,
jedan stan u Senju te četiri poslovna prostora, od kojih je jedan u crnogorskom
Kotoru. Inače, isti broj garaža i stanova bio je u planu gospodarenja i za
prethodnu 2021.
Ovakav nekretninski
fond HGK-u, koji očito “pliva” u novim uvjetima, definitivno pruža mogućnost za
razmatranje opcija da neke od vrijednih nekretnina, poput motela Panorama u
Rijeci i zgrade na splitskoj rivi, stavi u funkciju i uđe u hotelski biznis
ili, pak, uđe u greenfield projekt gradnje poslovno-konferencijskog centra u
Zagrebu. Takvi dugoročni projekti izazvali su zanimanje i različite reakcije u
javnosti, no u budućnosti Komori bi mogli donijeti dodatne prihode.
To je još uvijek na
dugom štapu, pa je razumljiv stav, vidljiv iz odgovora na pitanja o promjenama
u radu, da su sada u HGK-u prioritetno fokusirani na razvoj i pružanje usluga
svojim članicama. U ovom trenutku, kažu, nude širok raspon usluga i proizvoda,
više od njih 60, a u prvih osam mjeseci isporučili su oko 4500, a najveći
korisnici bile su velike tvrtke. U posljednje vrijeme, dodaju, osim poslovnih
subjekata primjetan je sve veći interes obrazovnih institucija i lokalnih
zajednica za HGK-ove usluge.
Nisu sinonim
opterećenja
Radi se o edukacijama, specijaliziranim radionicama i konferencijama, a kao
primjer u HGK-u izdvajaju ESG akademiju koju su pokrenuli u listopadu prošle
godine kroz opće strateške radionice, specijalizirane za pojedine sektorske
grane, te “krojene po mjeri” na zahtjeve tvrtki. Kroz te je radionice prošlo
već oko 800 sudionika.
Uz stručne
konzultacije, posebno izdvajaju Indekse cijena građevinskog materijala. Radi
se, kako naglašavaju, o jedinstvenoj tržišnoj usluzi koja je trenutna reakcija
na poremećaje na tržištu i potrebe članica koje su se suočavale s problemima.
HGK je uspostavio metodologiju za izračun indeksa kretanja veleprodajnih cijena
građevinskog materijala.
Jedna od većih
promjena, uz ukidanje obvezne članarine, u reformi HGK bilo je i veliko
smanjenje broja zaposlenih, za oko stotinu. To je lani i provedeno. Zaposlenih
je sada oko 290, što je, usporedi li se s kapacitetima koji su svojedobno
iritirali gospodarstvenike i javnost, gotovo upola manji broj. S manjim timom i
cijelim spektrom usluga koje koriste oni koji ih doista trebaju, HGK uspijeva
opstati i prestao je biti sinonim opterećenja u hrvatskom gospodarstvu.