Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5e88a8ef29111c01ce8b4568/80
Foto: Pixabay

Hrvatski studenti u problemima: Samoizolacija poremetila planove, neki fakulteti u BiH nemaju razumijevanja

Najnovija odluka Stožera razljutila je veliki broj državljana BiH kao i Hrvata koji tamo žive
Koronavirus ponovno je zahvatio susjednu Bosnu i Hercegovinu u kojoj su danas aktivna 1 732 slučaja, a u posljednja 24 sata broj novooboljelih je 57 (bez Republike Srpske).

 Ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović na sastanku Nacionalnog stožera donio je odluku kako svi putnici koji dolaze iz BiH, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije moraju u samoizolaciju od 14 dana. 

Upravo zbog takve odluke, veliki broj hrvatskih studenata koji studiraju u susjednoj BiH ogorčen je odlukom Stožera, ali i zbog nerazumijevanja fakulteta koji im ne žele izaći u susret. 

Kako nam neki od njih pričaju, hrvatski studenti moraju i dalje na fakultet jer nekima od njih prijeti gubitak godine.

- Fakultet nema razumijevanja za situaciju koja se odvija. Zašto se dio nastave (vježbi) ne može odraditi online ili nadoknaditi? Je li potrebno ugrožavati zdravlje ako je tehnologija napredovala i puno toga se može odraditi na takav način?, kaže nam jedan od hrvatskih studenata u Mostaru. 

Također, kažu kako se pripreme za prijamne ispite održavaju u velikim skupinama, a hrvatski maturanti moraju doći na jedan ispit kako bi ga položili, a zatim se, nakon toga moraju vratiti doma u Hrvatsku i provesti 14 dana u samoizolaciji.

Konkretno, u Mostaru pojedini fakulteti nemaju online provođenje ispita, a kako nam ogorčeni studenti kažu s njima niti komuniciraju niti surađuju. 

Iako svakodnevno brojka oboljelih raste, pojedini mostarski fakulteti studentima otežavaju obzirom da nemaju ni zdravstveno osiguranje u zemlji u kojoj studiraju. 

Studentima jednog fakulteta u Mostaru prodekan je rekao kako je fakultet na prvom mjestu te da će  bez obzira na situaciju, fakultet organizirati vježbe. Pozvao ih je da sami procijene što im je bitnije i isplatili li se žrtvovati zbog cjelokupne situacije. 

Državljani Bosne i Hercegovine nezadovoljni su odlukom, a posebno oni iz Hercegovačko-neretvanskog kantona koji smatraju da je ova odluka izuzetno štetna. 

Po tom pitanju oglasio se i Klub Hrvata u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona koji se protivi odluci Republike Hrvatske o uvođenju samoizolacije za građane BiH.

Protive se jednostranoj odluci koja je donešena u najgore vrijeme dok traju ispiti, upisi na fakultete, polaganje mature i turistička sezona te smatraju da je na ovaj način potpuno otežan normalan život te pozivaju stožer da preispita odluku. 

Izgleda da je odluka Stožera izazvala veliku pobunu u BiH, ali i razočarala veliki broj birača koji su u najvećem broju HDZ-ovci.

Tko zna, možda im ova odluka bude presudna..
hr Thu Jun 25 2020 14:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
//www.dalmacijanews.hr/files/60f991966f52df22e58b45c4/80

Narodna banka Srbije o Tesli na euru: 'To je prisvajanje kulturnog i znanstvenog naslijeđa srpskog naroda'

Savjet EU odobrit će dizajn nacionalne strane eurokovanice ako su ispunjeni tehnički uvjeti i ako nema primjedbi drugih država članica koje koriste euro kao zajedničku valutu.
Lik znanstvenika Nikole Tesle naći će se na hrvatskoj kovanici eura u vrijednosti 50, 20 i 10 centi, a prijedlozi su da to budu još i šahovnica, karta Hrvatske, kuna i glagoljica. Tesla na hrvatskoj kovanici razveselila je Hrvate, ali razbjesnila dio Srba, pišu Vijesti.hr

"Narodna banka Srbije je mišljenja da bi eventualno stavljanje lika Nikole Tesle na nacionalnu strane kovanice eura, ako Hrvatska postane članica Eurozone u narednom periodu, predstavljalo prisvajanje kulturnog i znanstvenog nasljeđa srpskog naroda s obzirom na to da je nesporno da se slavni naučnik tijekom svog života izjašnjavao kao Srbin po porijeklu i rodu. S tim u vezi, sasvim je sigurno da bi bile poduzete odgovarajuće aktivnosti prema nadležnim institucijama EU kako bi se ukazalo na neprimjerenost takvog prijedloga", rekli su za Telegraf Biznis iz Narodne banke Srbije. 

Države obično formiraju komisije koje rade izbor nacionalnog dizajna eurokovanice u konkurenciji većeg broja prijedloga. Država članica ima obavezu obavještavanja drugih članica o nacrtima dizajna novih nacionalnih strana euro kovanica, a zahtjev za odobrenje dizajna podnosi se Savjetu EU.

Savjet EU odobrit će dizajn nacionalne strane eurokovanice ako su ispunjeni tehnički uvjeti i ako nema primjedbi drugih država članica koje koriste euro kao zajedničku valutu.

"U slučaju da ima primjedbi Savjet EU donosi odluku o prihvaćanju ili odbijanju zahtjeva kvalificiranom većinom glasova. Pored toga, treba naglasiti da se navedena uredba odnosi na države koje su ispunile uvjete za pristupanje Eurozoni, a da Republika Hrvatska može najranije to da učini 2023. godine", poručili su, prenose Vijesti.hr


hr Thu Jul 22 2021 17:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
//www.dalmacijanews.hr/files/5e64c61929111c786b8b458f/80
Foto: Pixabay

Slavlje u Italiji pretvoreno u tragediju: Poginuo mladić, ubijena jedna osoba, više ozlijeđenih

22-godišnjak stradao je u prometnoj nesreći žureći na proslavu
Kako javlja lokalna policija na Siciliji, jedna je osoba poginula u prometnoj nesreći tijekom proslave osvajanja naslova Europskog prvaka. Riječ je o 22-godišnjaku koji se žurio na proslavu u središte mjesta.

U Milanu je za vrijeme proslave ozlijeđeno 15 osoba, od kojih su tri s težim ozljedama. Nakon eksplozije petarde, jedna osoba je ostala bez tri prsta.

Jug Italije potresla je i vijest o ubojstvu. Pretpostavlja se da je ubojica iskoristio gužvu i likvidirao jednu osobu, dok je pritom teško ozlijeđena i žrtvina nećakinja. Ubojica je pobjegao na motoru.
hr Mon Jul 12 2021 16:11:12 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
//www.dalmacijanews.hr/files/60e6a7e26f52dfd3cf8b4599/80
Foto: Dimitris Vetsikas/Pixabay

EP odobrio 6,1 milijarda eura za održivo ribarstvo i ribarske zajednice

Europarlamentarci su na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu odobrili izdvajanje više od šest milijarda eura za Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te smjernice kako utrošiti ta sredstva, priopćio je u srijedu Europski parlament.

Za razvoj održivog gospodarstva na europskim obalama i očuvanje ribarskih zajednica u proračuna europarlamentarci su odobrili 6,1 milijarda eura iuz proračuna EU-a za razdoblje 2021.- 2027.. 

Cilj Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EMFAF) je potaknuti države članice EU-a na stvaranje konkurentnijeg ribolovnog sektora i akvakulture te na razvoj održivog plavog gospodarstva, a jedan od prioriteta je zaštita i obnova morske bioraznolikosti, navodi se u priopćenju EP-a.

Za upravljanje ribarskim flotama i flotama akvakulture iz fonda je namijenjeno 5,3 milijarde eura, a ostatkom sredstava financirat će se znanstveno savjetovanje, kontrole i provjere, tržišni podaci te pomorski nadzor i sigurnost.

EMFAF će osigurati naknadu ribarima čije su aktivnosti trajno ili privremeno obustavljene zbog pandemije bolesti covid-19.

Mladim ribarima (mlađima od 40 godina) koji prvi put registriraju plovilo u ribarskoj floti također će se dodijeliti određena sredstva.

Zemlje EU-a s najudaljenijim regijama moraju razraditi akcijski plan za osiguranje potpune potpore tim ribarskim zajednicama koje su često najranjivije, stoji u priopćenju.

Uzimajući u obzir ciljeve Zelenog plana, eurozastupnici su se složili da je 30 posto sredstava fonda potrebno namijeniti za zaštitu okoliša i ostvarenje ciljeva borbe protiv klimatskih promjena.

Fond će pridonijeti čistim i zdravim morima i oceanima pružanjem potpore za prikupljanje izgubljenog ribolovnog alata i morskog otpada.

EMFAF je usklađen sa zajedničkom ribarstvenom politikom (ZRP) a glavni ciljevi te politike su očuvanje ribljih stokova, zaštita morskog okoliša, osiguranje ekonomske održivosti europskih flota, opskrba potrošača kvalitetnom hranom te uravnoteženo iskorištavanje živih vodenih resursa.

U ožujku ove godine, Parlament je usvojio svoje pregovaračko stajalište o novom sustavu nadzora u ribarstvu koje podrazumijeva i uvođenje obveznog videonadzora za minimalni postotak ribarskih plovila.

Zastupnici se zalažu i za nove mjere za gubitak ribolovnog alata i bolje praćenje cijelog prehrambenog lanca, uključujući prerađene i uvezene proizvode,  podsjeća EP.

Središnji cilj Zelenog plana je da do 2050. godine Europa postane klimatski neutralna, a ključni koraci u realizaciji plana su smanjenje neto emisija stakleničkih plinova, ulaganje u zelene tehnologije te zaštita okoliša..

Plastični otpad sve više zagađuje oceane. Prema jednoj procjeni, do 2050. po masi u oceanima moglo bi biti više plastike nego riba, priopćio je EP

Plastika je jedno od sedam područja koje Europska komisija smatra ključnima za postizanje kružnog gospodarstva u EU-u do 2050. Cilj je Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu postupno ukidanje upotrebe mikroplastike, navodi se u priopćenju.

Kružno gospodarstvo (cirkularna ekonomija) predstavlja model proizvodnje i potrošnje kojim se potiče dijeljenje, posudba, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklaža proizvoda i materijala u svrhu postizanja dodatne vrijednosti proizvoda.

Takav koncept pozitivno utječe na smanjenje količine otpada, a time i na zelenu tranziciju.

hr Thu Jul 08 2021 09:23:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
//www.dalmacijanews.hr/files/5f61410adaf72d4a988b45e9/80
Foto: DalmacijaNews

Povjerenica EU: Dovršimo Schengen primanjem Hrvatske

Hrvatski zastupnici apeliraju na prijem
Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson poručila je kako je potrebno obnoviti Schengen ukidanjem internih graničnih kontrola uvedenih tijekom pandemije te ga "dovršiti" primanjem Hrvatske, Bugarske i Rumunjske.

"Virus je stvarna opasnost, ali provjere na granicama nisu i neće zaustaviti virus. Samo će nam koordinirana akcija pomoći da izađemo iz krize", poručila je Johansson na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u utorak.

Povjerenica je, u raspravi o godišnjem izvješću o Schengenu slovenske europarlamentarke iz kluba socijaldemokrata Tanje Fajon, istaknula da je potrebno "krenuti naprijed".

"Neka nas ljeto 2021., ljeto slobode, inspirira da potpuno obnovimo slobodu kretanja i pripremimo Schengen za budućnost kako bi naša djeca mogla raditi, studirati i putovati širom Europe kada god žele i gdje god žele, kako bi dovršili schengensko područje", kazala je.

"Vrijeme je za Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku da dobiju svoja mjesta", zaključila je Johansson.

Hrvatska očekuje da bi njezino članstvo u šengenskom prostoru moglo doći na dnevni za vrijeme slovenskog predsjedanja EU-om u drugoj polovici ove godine, izjavio je krajem svibnja hrvatski premijer Andrej Plenković.

Komisija je u listopadu 2019. ocijenila da je Hrvatska ispunile kriterije za ulazak u prostor Schengena, dok je početkom lipnja pozvala zemlje EU-a da prime Hrvatsku u schengenski prostor.

Izvjestiteljica Fajon govorila je učestalom uvođenju internih graničnih kontrola u schengenskom prostoru od 2015., a pogotovo u vrijeme pandemije.

„Schengen bi trebao sada biti potpuno djelotvoran, a zapravo je potpuno paraliziran. On je na aparatima“, kazala je.

Slovenska zastupnica smatra da bi trebalo pokrenuti postupak protiv država koje krše pravila i uvode neopravdano granične kontrola.

Također je apelirala na primanje Hrvatske, koja je na "pravom putu", Bugarske i Rumunjske u Schengen.

„Mi ne prihvaćamo Europu koja funkcionira u dvije različite razine“, poručila je.

Hrvatski zastupnici apeliraju na prijem

U raspravi su sudjelovala tri hrvatska zastupnika, Karlo Ressler i Sunčana Glavak iz HDZ-a te SDP-ov Tonino Picula.

"Sloboda kretanja bez unutarnjih granica simbol je europske integracije koji trebaju uživati svi europski građani. S moderniziranom policijom Hrvatska danas ispunjava svoju dužnost prema svim europskim građanima štiteći najdužu kopnenu vanjsku granicu"; kazao je Ressler

Picula je istaknuo da je potrebno "očuvati i ojačati" Schengen "kao jedno od najvećih europskih zajedničkih postignuća, a novo širenje jedan od najboljih načina“.

Glavak je naglasila da "Hrvatska ulaže iznimne napore kako bi onemogućila nezakonite prijelaze granica i krijumčarenje migranata".

„Uvjerena sam da će 2022. biti godina početka našeg članstva u schengenskoj zoni. Vjerujem da će preporuke Europske komisije i Europskog parlamenta prihvatiti na Vijeću", dodala je.

Europski parlament će o godišnjem izvješću o Schengenu glasati u srijedu.
hr Wed Jul 07 2021 08:17:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .