Kako upisati fakultet u Rusiji

Broj mjesta za strane studente ove će godine na ruskim sveučilištima
narasti  jedan i pol puta: s 10 tisuća na 15 tisuća. To je izjavio
Veniamin Kaganov, zamjenik ministarstva obrazovanja i znanosti Ruske
Federacije. Prema njegovim riječima, u Rusiji studira oko 125 tisuća stranih
studenata. Kvota za ruske studente posljednji put je narasla u 2008. – sa 7 na
10 tisuća ljudi.

Patrícia dos Santos došla je studirati u Rusiju iz Brazila. ”Odlučila sam
studirati u Moskvi, zato što je u Brazilu jako teško upisati fakultet. A u
Rusiji svake godine daju nekoliko mjesta za Brazilce. Odlučila sam iskoristiti
tu mogućnost i upisala fakultet. Sad studiram medicinu na Ruskom sveučilištu prijateljstva
naroda (RUDN). Čim završim, želim otputovati nazad u Brazil. Tamo ću pronaći
posao i nastaviti živjeti. U Brazilu se cijeni rusko obrazovanje, no da bih
počela raditi u Brazilu, morat ću ponovno dati ispit i potvrditi svoju
diplomu”.

Prema zakonu stranci imaju jednaka prava kao i Rusi na ruskim sveučilištima.
Za njih su predviđene stipendije i studentski dom. Ako budući studenti iz
inozemstva ne znaju dovoljno ruski jezik, organizirana im je priprema, gdje
osim ruskog kao stranog jezika proučavaju i one predmete koji će im trebati za
kasniji studij, piše Ruski vjesnik.

Nakon što završe srednju školu kandidati najprije prođu ispite u svojoj
domovini. Te ispite organiziraju lokalni obrazovni organi i predstavnici ruskog
veleposlanstva. Potom odabiru jedno od šest sveučilišta: jedno u svakom
federalnom okrugu države. Studirati se može bilo što, no Rusija tradicionalno
privlači strance koji žele studirati prirodne znanosti: fiziku, kemiju,
biologiju i matematiku. Vjerojatnost da će stranac upisati odabrano sveučilište
je velika, ali ne i stopostotna. Ministarstvo obrazovanja Ruske Federacije i
Rossotrudničestvo donosi konačnu odluku.

Prema podacima Ministarstva obrazovanja i Rossotrudničestva za 2010. i 2011.,
39, 1% stranih studenata koji studiraju u Rusiji dolaze iz država ZND-a, 35,7%
iz Azije, 13,2% iz Afrike i Bliskog istoka, 4,4% iz Zapadne Europe, 2,1% iz
Istočnoeuropskih i balkanskih država, 1,9% iz Sjeverne Amerike i Oceanije, 1,4%
iz Latinske Amerike, 1,3% iz baltičkih država i 0,8% iz Sjeverne Europe.

U skladu s Koncepcijom državne politike u oblasti pripreme nacionalnog kadra
za inozemne države u ruskim obrazovnim institucijama, cilj obuke stranih
studenata u Rusiji je “priprema intelektualne elite stranih država radi
osiguranja dugotrajnih političkih i ekonomskih interesa Rusije u svim regijama
svijeta'”.

Prema podacima Ministarstva obrazovanja i znanosti u prošloj godini, udio
stranaca među studentima je 2,3%. Prema planovima ministarstva taj se udio do
2015. mora povećati za 6%, a do 2018. za 10%. Pritom je Sovjetski Savez
zauzimao treće mjesto u svijetu po udjelu stranih studenata. U SSSR-u studiralo
je 10% od svih stranih studenata koji su studirali u inozemstvu.

Irina Abankina, direktorica Instituta razvoja obrazovanja Više škole
ekonomije, govori da je u suvremenom svijetu obrazovanje postalo globalno.
”Sve države sudjeluju u konkurenciji. Posljednjih godina Rusija je došla na
sedmo mjesto po općem udjelu stranih studenata. Ispred Rusije su SAD, Velika
Britanija, Njemačka, Španjolska i druge”, govori Abankina. ”Jezična barijera
je glavno ograničenje pri izboru države. Zapadne države orijentiraju se prije
svega na učenike iz svojih bivših kolonija. Mi na studente iz ZND-a”.

Prema riječima Abankine, nepovoljna sredina smeta Rusiji da se ozbiljno
natječe s drugim državama za strane studente. ”Studenti moraju znati da dolaze
studirati u sigurnu državu, da im se domaći građani raduju. Na žalost, u Rusiji
nije takva situacija”.

Vladimir Filippov, rektor RUDN-a, objasnio je da je europske studente
najteže privući na puni dodiplomski studij zbog uvjeta koje pruža ruska strana.
”Dolazi nam puno studenata iz ZND-a koji znaju ruski jezik. Dolaze nam iz
prenapučenih azijskih država. S Europljanima je teže. Ne možemo im pružiti onu
razinu života i socijalizacije koju imaju kod sebe u domovini”.

Guljnar Krasnov, profesor Ruske akademije narodnog gospodarstva i državne
službe pri predsjedniku RF, govori da se budžetna mjesta za strance povećavaju,
a za Ruse smanjuju. ”Rusiji se isplati obučavati strance”, ističe Krasnova.
”Studenti koji dolaze iz inozemstva uvoze valutu i troše je za svoje potrebe,
podržavajući ekonomiju. Izračunato je da strani student prosječno troši za
život 2,5-3 puta više novca nego što država troši iz budžeta na njegovo
obrazovanje”.

Da bi se strani studenti lakše uključili u ekonomiju donesen je zakon kojim
se dopušta spajanje studija i rada.