Žrnovnica na nogama jer Podstrana odlaže biološki otpad u kamenolomu!

Piše:

Općina Podstrana do kraja iduće godine, u dijelu Lavčevićevog kamenoloma koji se nalazi na području njihove Općine, planira napraviti reciklažno dvorište, a novac će većim dijelom dobiti iz EU fondova. Prijavili su se na natječaj, a kroz dvadesetak dana bi trebali znati rezultate. Otvaranjem reciklažnog dvorišta smanjit će se količina otpada kojeg Podstrana odlaže na Karepovcu, a time će se smanjiti i iznos kojeg Podstrana iz proračuna izdvaja za odlaganje na Karepovcu.

Planove Podstrane nisu dobro primili u susjednoj Žrnovnici, pa su pokrenuli potpisivanje peticije protiv otvaranja reciklažnog dvorišta koju je, kaže Petar Amižić mjesni vijećnik i predsjednik udruge Žrvanj, do petka ujutro potpisalo više od 300 ljudi. Potpise će prikupljati do nedjelje, a peticiju će u ponedjeljak predati Splitu, Podstrani, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Ministarstvu zaštite okoliša.

– Znamo da se reciklažno dvorište po Zakonu mora napraviti i znamo da to planiraju raditi na dijelu kamenoloma koji je na njihovom području, ali se bojimo zagađenja i tražimo pomoć od gradonačelnika Splita da nam pomogne da se otkloni svaka sumnja o mogućem zagađenju. Nedavno smo uputili dopis Gradu u kojem molimo da se dogovori sastanak na kojem bi bili predstavnici Žrnovnice, Podstrane i Splita te da vidimo je li ta lokacija baš dobra za reciklažno dvorište – kaže Milan Stojić, predsjednik MO Žrnovnica.Ba

Bartulović: Ljudi najčešće  ne znaju o čemu se točno radi

Načelnik Podstrane, Mladen Bartulović, ističe kako se ljudi bune, jer u najčešćem slučaju ne znaju o čemu se točno radi. Sastao se s predstavnicima MO Žrnovnica i objasnio im što planiraju napraviti, ali negodovanje mještana ipak nije uspio izbjeći.

– Reciklažno dvorište je nešto što smo po Zakonu dužni napraviti, ali ljudi se bune jer misle da je to budući “Karepovac”. Ne pada mi na pamet ovdje raditi “Karepovac”! Radimo po najvišim standardima na lokaciji koja je u Prostornom planu predviđena kao gospodarska zona, a izmjenama i dopunama Prostornog biti će definirana kao prostor za reciklažno dvorište. Korešnica i Žrnovnica će imati isti problem, no za sada očito ne razmišljaju o tome, a 2018. godina je jako blizu. Uvažavajući primjedbe i revolt dijela građana Žrnovnice zbog, očitog nepoznavanja i neupućenosti u sadržaj i način rada reciklažnog dvorišta, oni nama nisu stranka u postupku, a iz Grada Splita sa mnom nitko nikada o tome nije razgovarao. Predstavnike Žrnovnice sam primio i razgovarali smo, te sam im objasnio da sam kao načelnik Općine dužan osigurati reciklažno dvorište koje će biti smješteno isključivo na područje Općine Podstrana! Iza ovoga stoji Općinsko vijeće, bila nam je i inspekcija iz Ministarstva zaštite okoliša, vidjeli su što radimo i pohvalili su naše napore – tvrdi Bartulović.

Amižić je, pak, siguran da Podstrana nema dozvole za deponiranje bilo kakvog otpada na području kamenoloma, pa je najavio da će udruga Žrvanj tražiti od koncesionara da deponirani otpad ukloni.

– Nadležne službe mogu lako ustanoviti iz ugovora Općine i prijevoznika što rade. Prošle godine su dobivali narudžbenice od Podstrane za prijevoz i deponiranje otpada iz Općine koji su onda vozili na zbrinjavanje na Karepovac, koji je jedino registrirano odlagalište. Indikativno je da ovom prigodom vozači i vlasnici obrta od Podstrane dobivaju samo narudžbenicu za prijevoz, bez deponiranja, a iste vozače upućuju da sve istovaraju na prostor kamenoloma. Napominjem da je Čistoća dosta poskupila naknadu za zbrinjavanje otpada, pa se u tom razlogu može tražiti odgovor zašto je otpad završio tamo gdje je – tvrdi Amižić.

– Da nemamo sve dozvole, ne bismo mogli aplicirati na fondove EU – odgovara Josip Vrdoljak, voditelj Vlastitog komunalnog pogona Općine Podstrana.

“Kamenolom je bio devastiran, sad je saniran”

Neven Kapić, djelatnik Vlastitog komunalnog pogona Općine Podstrana, kaže da je sa svojim timom obišao cijelu Hrvatsku i dio Slovenije gdje se upoznao s reciklažnim dvorištima i sortirnicama. Napominje kako u njihovom reciklažnom dvorištu neće biti sortirnica.

– Od svega što smo vidjeli, nastojali smo preuzeti ono najbolje. S jednim dvorištem zadovoljavamo potrebe 10.000 stanovnika Podstrane i još najmanje pet do šest tisuća ljudi u sezoni. Reciklažno dvorište po Zakonu moramo imati, a moramo i smanjiti količinu otpada kojeg odvozimo na Karepovac. Prostor kamenoloma bio je devastiran i kao takav nikoga nije zanimao – tvrdi Kapić.

Vrdoljak napominje da je na prostoru budućeg reciklažnog dvorišta bilo svakakvog otpada, od odbačenih vozila, spremnika s uljem i nametnika što je u međuvremenu uspješno sanirano.

– Mi ćemo sve napraviti po najvišim standardima. Onaj otpad kojeg bi vjetar mogao raznositi, stavit ćemo u rešetke, prostor s kontejnerima bit će natkriven, a izgradit ćemo i halu. Sve će se urediti tako da će gore moći biti, slikovito rečeno, dnevni boravak – opisuje Vrdoljak.

“Kod reciklažnog dvorišta ništa bez dogovora”

Amižić ističe kako im smeta to što su za planove Podstrane saznali “na ulici” i to nakon što su na području kamenoloma već počeli odlagati biološki otpad.

– Većinom se radi o otpadu kojeg more nanese na plažu. Nakon razgovora s nama su rekli da je to samo privremeno, ali su i nakon toga nastavili s dovoženjem otpada. Jasno nam je da ne možemo pobjeći od škovaca, ali moramo zajedno raditi na problemu. Ne može biti samovolja, znamo da reciklažno dvorište mora negdje biti, ali o lokaciji se moramo odlučiti zajedno. Poštovat ćemo sve odluke nadležnih tijela i službi i ako oni imaju sve dozvole za to neka rade. Ali postaviti reciklažno dvorište na granicu svog teritorija, tik poviše prvih stambenih jedinica, bez riješene kanalizacije, niti 100 metara od rijeke Žrnovnice, smatramo apsolutno ekološki neprihvatljivim. Ne napadamo nikoga, samo želimo zaštiti svoje – kaže Amižić.

Načelnik Podstrane priznaje da su u kamenolomu deponirali biološki otpad – grane borova, maslina, palmi, ali ističe kako nema govora o tome da su dovezli namještaj ili građevinski otpad. Napominje kako će se grane uskoro ukloniti iz kamenoloma, a u pripremi su ugovori s Cemexom u čijim će se pećima u budućnosti takav otpad spaljivati.

– Planiramo kupiti stroj za mljevenje grana, a piljevinu će uzimati naši poljoprivrednici. Usto, taj će nam stroj znatno pomoći i kod održavanja vatrogasnih putova. U prošloj godini Podstrana je na Karepovac odložila 3100 tona otpada među kojima su bile i grane. One i dalje mogu na Karepovac, ali na ovaj način ćemo smanjiti količinu otpada kojeg odlažemo na Karepovcu, samim time će se smanjiti i obveza Općine prema Čistoći, a oslobodio sam i mjesto u kontejnerima na zelenim otocima – objašnjava Bartulović.

“Podstrana vodi interesa i o susjednim mjestima”

Neven Kapić dodaje kako sada u Podstrani imaju 12 velikih zelenih otoka, a do kraja iduće godine ih planiraju imati više od 40.

– Odvojeno prikupljamo staklo, plastiku i papir, dok za tekstil sada imamo kontejnere na tri lokacije, a planiramo ih imati 13. U reciklažnom dvorištu neće biti komunalnog i miješanog otpada, zato će otpad sa zelenih otoka prikupljati Čistoća i voziti na Karepovac. U Austriji je tona spaljivanja miješanog komunalnog otpada 90 eura, a ako ne smanjimo količinu, nakon otvaranja regionalnog centra u Lećevici bi se, zbog troškova prijevoza, moglo dogoditi da ljudi plaćaju 10 puta skuplje odvoz komunalnog otpada nego struju – kaže Kapić, a Bartulović dodaje kakvi su planovi Podstrane kada je u pitanju prikupljanje otpada i čistoća mjesta.

– Sada imamo jedno komunalno vozilo, do kraja godine dobivamo još dva. U kamenolomu će biti traktor za čišćenje protupožarnih putova s granom, a sljedeće godine u planu je nabava kamiona s grajferom. Dovodimo vodu, radimo po svim standardima, a cilj nam je imati čipirane vrećice za otpad radi kontrole sadržaja kao i usisivače ulica. Ako netko očisti podrum i mora baciti veću količinu boca, odvesti će ih reciklažno dvorište, a neće ih odložiti na zelenom otoku. Kada se skupi kontejner papira, balirati ćemo ga i on ide na tržište. U reciklažnom dvorištu nema komunalnog otpada i nema neugodnih mirisa, a sve sam to objasnio i predstavnicima MO Žrnovnica. Nadam se da će stanovnici Žrnovnice prepoznati ovaj ekološki projekt kao dodanu vrijednost ne samo za Općinu Podstrana već i za Žrnovnicu i šire područje – kaže Bartulović i naglašava kako bi se dosadašnja dobra suradnja Žrnovnice i podstrane trebala nastaviti.

– Općina Podstrana, što se pokazalo do sada, nikada nije vodila isključivo računa o sebi i svojim interesima već i o susjednim mjestima. To se može vidjeti i na našim ostalim projektima, primjerice na uređenju Poljičke ulice koja je u ovom trenutku u završnoj fazi pripreme, gdje sa Županijskim cestama, HEP-om i Vodovodom i kanalizacijama uređujemo i postavljamo kompletnu infrastrukturu. Poljička ulica je vrlo prometna cesta koja je ujedno i jedina prava komunikacija Žrnovnice sa Splitom, Postranom i ostalim dijelovima naše županije tako da će realizacija iste biti na dobrobit žitelja i Podstrane i Žrnovnice – zaključuje načelnik Podstrane.