Article

//www.dalmacijanews.hr/files/6032c7356f52df89de8b458d/80
Foto: DalmacijaNews

Za Ivulu Ursić i njezino tradicijsko poljičko pletivo znaju diljem svijeta. Četnici su joj četrdesetih ubili gotovo cijelu obitelj, kroz težak život je nosila neustrašiva snaga

Pamćenje je izvrsno služi, dobrog je apetita, stalno nasmijana i 'čelične volje' jer malena kućica, ruku na srce, blista. Svojom se pojavom uvuče pod kožu.
Imala je 12 godina. Očima nevinog djeteta gledala je kako se njezin cijeli svijet urušava pod rukom četnika. Ona i brat uspjeli su nekako pobjeći, dom im je postao Mosor. Bez krova nad glavom i nekoga tko će je utješiti. U glavi su se vrtile slike krvi koja šiklja na sve strane, oštrica neprijatelja koji ubija, pali, uništava život. Od te 1942. godine selo je zaudaralo godinama kasnije. Ivuli, kasnije udanoj Ursić, zvijeri, bezdušni monstrumi ubili su majku i oca, brata od 19 godina, strica i njegova sina.

- Četnici bi skupili narod na jedno misto i onda bi ih tukli. Kad nisu imali više ljudi onda su tukli kokoše, konje, krave. On bi uživa potegnit kokoš ili kravu iz puške. Gata su smrdila tri godine. Mrtvih je bilo svugdi, di su koga ubili i ostavili bi ih. Žalosno - plačući se sjeća vitalna starica koja živi sama u kući jednokatnici u Gatima. Njoj dosta, čak i previše, veli. 

- Ja san pritrpila muke Isusove. Čudin se kako san živa - govori i nastavlja kako joj je, u toj strašnoj najezdi, ranjena bila i sestra i strina. Za dvije godine mlađeg brata u nekoliko je minuta postala i majka i otac. 

- Po šumi sam jila smričke, travu. Još se sićan tih dana. Ne daj Bože ikad više.


Blago nosi u rukama

Pamćenje je izvrsno služi, dobrog je apetita, stalno nasmijana i 'čelične volje' jer malena kućica, ruku na srce, blista. Svojom se pojavom uvuče pod kožu. Nenajavljena ekipa iznenadila ju je, ali brzo se snašla. Već je na stol nudila kavu, marendu, ma sve što ima.

Život je nije mazio, ali nepokolebljivo je kročila i suočavala se s problemima, iako je prečesto bilo teško. U selu koje se okrenulo seoskom turizmu, Ivula čuva tradiciju, gotovo pola stoljeća. Ova 92-godišnjakinja blago nosi u rukama - izrađuje spare, zobnice, bičve.

Za izraditi jednu sparu, jastučić na kojem su žene olakšavale teret kante s vodom, košare s voćem ili tek vreće s maslinama, odgovara nam na pitanje, treba joj malo više od tjedan dana. Znanje je preslikala od svoje strine.

- Gledala san kako ona to radi i pomalo naučila. Radilo se i plaćalo. Rekla mi je da tako radim i zaradim štogod - priča i kazuje kako su dosta veziva cure nosile u doti pred udaju pa je prije, u nekim malo više tradicionalnijim vremenima, i posao 'cvjetao'.

- Moglo se dobro živjeti
- izlazi iz usta starice kojoj je najdraže raditi uz molitvu i njezine tri prijateljice - GolubicuŠarku i Žutku. Tri mačke koje su najvjerniji slušatelji i sugovornici, koje prekidaju i naš razgovor.

- Sad će doć red na vas - skromno ih umiruje, dok se vrte okolo nogu. 

- Dođu one meni i na prozor, pa pričamo - dodaje.


'Ja još kopan'

Ispred kućerka sve se zeleni o' verdure, zubato zimsko sunce krivac je što i cvijeće već pupa. Svoj radni vijek čistačice u Domu zdravlja u Splitu zamijenila je pletivom koje nam pokazuje na stolu pred domom. Poljička tradicija. Spoj prošlosti i budućnosti. Životna snaga pretočena u rukama ove bake. Rukama koje donose sreću, barem su nas s takvom porukom uputili prema Ivuli, koja je prije točno 16 godina ostala bez svog muža Nikole.

- Umra mi je ima 16 godina. Od srca. Bolilo ga srce i ja sam ovde sama. Odem ja svojoj dici, sadimo kumpire i kapulu, sve mi to. Ja još kopan - hvali nam se s nekim posebnim sjajem u očima. Na spomen djece, ne srami se priznati. Nekoliko je puta spomenula svoje dvije unuke, s njima se, osjećamo to, najviše ponosi.

- Moja Ivona je doktorica, a Nikolina pravnica. Krasne su mi - prepričava nam 92-godišnjakinja obiteljsko stablo pa, potpuno neočekivano, sve krene u smjeru politike.

- Doktorica moja se udala za sina od Bobana. Znate, ma Blaženka moga. Nema ga svit. Svi ga vole. Meni pomaže kad mi god šta triba - veli. 


'Uz Božju pomoć. Drugačije nikako'

Ode Ivula i do Omiša, kaže nam, ali maleni virus i njoj je poremetio planove. Djeca joj dođu, ali i oni trče za svojim obvezama. Razumije ih starica.

- Meni je ovde dobro. Lipo živin. Iman Gospu u Smovu i iden tamo svake nedilje. Što god zaželin, fala Bože, sve mi uvaži. Puno molin Boga - rekla nam je objašnjavajući da je bila bolesnija prije, nego je sad. 

- Iman 2 tisuće i 100 kuna. I meni dobro. Prodan ovo šta radin, a još da pođen u Omiš sve bi ovo prodala u sat vrimena, sve strancima. I sad se nađe koji šta dođe do mene i uzmu ovo šta ja radin - iskrena je.

Danas je puno bolje nego prije, a ključ neuspjeha naša sugovornica vidi u činjenici kako se 'polje zapuštalo'. Od polja dolazi život, ponavlja nam.

Politikom se ne bavi, tek posluša 'Dnevnik', a HDZ bira jer 'više viruju u Boga'.

Za kraj ove kratke priče imala je poruku koja usku poveznicu veže s koronavirusom.

- Dosad je bila bolest, čovik moj. Moja mi je mater, sićan se, kazivala da san izgubila dva brata od kuge. Ja san preživila tifus. Bilo je te bolesti puno, ali, sunce moje milo, i sad je. Moramo trpit. Moramo živit, pa ko osta, osta. Uz Božju pomoć. Drugačije nikako.

hr Sun Feb 21 2021 22:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/603b9abe6f52dfb1ec8b456f/80

Održane radionice crtanja 3D olovkama u Centru za mlade Dubovnik

Glavna tema radionica je bila crtanje lika sv. Vlaha s 3D olovkama
Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika i Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s Informatičkim klubom Futura su u četvrtak, petak i subotu održali ciklus od 8 radionica crtanja 3D olovkama u Centru za mlade Dubrovnik.

Radionice su se trebale održati u sklopu obilježavanja Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika, ali su bile odgođene radi mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite koji je bio produžio obustavu dječjih i drugih radionica za vrijeme Feste.

Glavna tema radionica je bila crtanje lika sv. Vlaha s 3D olovkama. Osim crtanja lika sv. Vlaha polaznici su crtali i razne druge predmete poput klupa, nogometnih lopti, Eiffelovog tornja, uskršnjih jaja, helikoptera, bicikli, srca i mnoštvo drugih.

Radionice su održane u malim grupama u strogo poštivanje svih epidemioloških mjera
hr Sun Feb 28 2021 14:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/5e4858c229111cd2408b4575/80

Albina Grčić objavila i službeni spot za eurovizijsku pjesmu

Hrvati su, sudeći po komentarima, uvjereni u Albinin dobar plasman.
Albina Grčić predstavljat će Hrvatsku na Eurosongu. S pjesmom 'Tick-Tock' razgalila je srca brojnih fanova, ali i onih koji su tek upoznali perspektivnu pjevačicu.

Prema ideji i u režiji Sandre Mihaljević, na spotu se radilo prije Dore u dva dana na više lokacija – u studiju, garaži, na cesti i u dvorcu Trakošćan, u vrlo užurbanom tempu.

Hrvati su, sudeći po komentarima, uvjereni u dobar plasman 22-godišnjakinje.

Spot pogledajte ovdje.
hr Sat Feb 27 2021 23:52:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/603924df6f52dfc3e78b459f/80
Foto: Prijatelji životinja

Pokrenuta je peticija za zabranu držanja pasa na lancu. Hoćete li ju potpisati?

Pokrenuta je Nacionalna kampanja za Hrvatsku bez pasa na lancu
Da nije bilo jezivih fotografija koje su gorjele društvenim mrežama, a nad kojima se većina hrvatskoga stanovništa zgražala, s prizorima zjapećih rana pasa netom skinutih s lanaca iz potresom pogođenih područja i mučnih priča volonterki i volontera koji su ih spašavali, možda ne bi bilo ni tolikog interesa za kampanju koju su pokrenule tri najveće udruge za zaštitu životinja u Hrvatskoj, čija je svakodnevna realnost ispunjena spašavanjem upravo pasa koji su proživjeli traumu lanca.

Prijatelji životinja, Sklonište Prijatelji Čakovec, Udruga Pobjede i druge članice Mreže za zaštitu životinja velikom nacionalnom kampanjom „Za Hrvatsku bez pasa na lancu” traže hitnu izmjenu postojećeg Zakona o zaštiti životinja uvođenjem potpune zabrane držanja pasa na lancu.

- Pse nazivamo najboljim čovjekovim prijateljem, a osuđujemo ih na ropstvo, na život u radijusu od nekoliko metara. Oni, koji po svojoj naravi vole slobodu više nego ljudi, kojima je priroda trčati, njuškati, istraživati, vezani su 10, 15 godina na iste te lančuge da bi što? Umrli u tom istom blatu poput psa Bobija iz okolice Petrinje koji je umirao u agoniji danima dok ga nisu spasili volonteri tek toliko da umre na toplom i uz ljudski dodir i utjehu.”

Tako ne samo da govore nego i osjećaju aktivisti čakovečkog skloništa Prijatelji koji su od samih početaka, uz još mnoge druge udruge, bili na terenu i spašavali unesrećene pse.

Ništa drukčije iskustvo nema ni Udruga Pobjede koja vodi osječki azil za pse, koja se u sličnoj situaciji našla u Posavini spašavajući pse iz poplavljenih područja.

- Nezamislivo je koliko ljudi mogu biti okrutni prema onima koje zovemo najboljim prijateljima čovjeka. Čak i danas, sedam godina kasnije, teško je živjeti sa scenama kojima su ti dani bili ispunjeni: mrtvi psi koje nitko nije niti pustio s lanaca kad je Sava krenula nadirati. I danas, baš zbog tih pasa koji se nisu imali priliku niti spasiti, dijelom smo ove kampanje, za sve one koji su danas na njihovu mjestu! Svaki život, ma kako on malen nama bio, velik je onome tko ga živi i za svaki taj život želimo se boriti!” kažu iz Pobjeda.

Prijatelji životinja, koji godinama rade na izmjenama Zakona, jasni su u namjeri da se Zakon o zaštiti životinja mora promijeniti i da se držanje pasa na lancima mora potpuno zabraniti: „Od 2005. godine borimo se za potpunu zabranu držanja pasa na lancima. Smatramo da nitko tko nema uvjete za skrb o psu ne bi trebao niti imati psa. Držanje pasa na lancima sramotno je i nedopustivo.”

Ove tri udruge, uz podršku svih udruga Mreže za zaštitu životinja, kao i velike većine građana, institucija i osoba iz javnoga života žele promjenu, žele ovim potezom spasiti tisuće i tisuće životinja koje trenutačno robijaju, ali i one koje se još nisu niti rodile. 

U tome ih je podržala tvrtka koja je poznata po društveno angažiranom radu, a koja je svoju proljetnu kampanju „Treba znati prerezati”, predstavljenu na više od 350 jumbo plakata, upravo posvetila želji da više nijedan pas ne bi trebao živjeti na lancu.

Ako mislite i osjećate jednako, potpišite na www.zabranimolanac.net peticiju kojom se traži hitna izmjena Zakona o zaštiti životinja i potpuna zabrana držanja pasa na lancu.  
hr Fri Feb 26 2021 17:42:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/6037f2906f52dff1e48b4572/80

I imotski restoran zabranio ulaz političarima - SDP-ovcima!

Iz Imotskog stiže podrška vladajućima...
Zadnjih dana pljušte kritike na račun vladajućih. Portali vode kampanje protiv HDZ-a, a kafići zabranjuju ulazak njihovim članovima i simpatizerima. 

Dok većina javnosti odobrava ove poteze, iz Imotskog stiže podrška vladajućima. 

Naime, vlasnik poznatog imotskog restorana Teo Zdilar stavio je plakat na vrata s kojeg poručuje da je zabranjen ulazak SDP-ovcima, posebno izdvojivši dva člana - Arsena Bauka i Nenada Stazića. 

Da ne bi bilo zabune, na dnu plakata se nalazi i njegovo ime kojim potvrđuje da je taj plakat uistinu on postavio.

Na to su reagirali i iz HDZ-a na Facebooku.

- Premda je očito riječ o reakciji na objavu “Tri majmuna”, potez ugostitelja Zdilara je nedopustiv. Osuđujemo ovu diskriminaciju prema članovima SDP-a i protivimo se diskriminaciji zbog političkih uvjerenja. - napisali su.



hr Thu Feb 25 2021 19:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .