12:00 - Snijeg je diljem Dalmatinske zagore prestao padati, a na scenu je stupila bura koja ima olujne pa i orkanske udare.



11:00 - Sve državne i županijske prometnice u županiji su prohodne, neke lokalne ceste još su uvijek pod snijegom. Svih šest ekipa Županijskih cesta Split je na terenu, a najviše snijega ima na području Slivna, oko četrdeset centimetara.

Od 10:15 sati otvorena je i cesta D8 od Piska do Donjih Brela.


8:30 - Zbog snijega i leda na cesti za sav je promet zatvoren dio ceste D8 od mjesta Pisak do Donjih Brela, javlja tako Policijska uprava splitsko-dalmatinska.


7:10 - Mnoge krajeve u Dalmaciji u noći s petka na subotu zabijelio je snježni pokrivač. Najintenzivnije padaline zabilježene su u Imotskoj i Cetinskoj krajini odakle stižu slike polja, planina i okućnica u bijelom. Baš kao i u višim predjelima Omiša i Vrgorca.

Snijeg i prilike koje stižu uz njega zato su paralizirale promet cestama pa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama iz smjera unutrašnjosti prema Dalmaciji i obrnuto trenutno nema slobodnog cestovnog pravca.

Brza cesta Solin-Klis otvorena je samo za osobna vozila, a vjetar je uzrok zatvaranja prometa za sve skupine vozila na autocesti A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje. Obilazak je cestom DC50 Gračac-DC27 Obrovac. Za sav promet zatvorene su i dionica Jadranske magistrale (DC8) Senj-Sveta Marija Magdalena, dionica državne ceste DC1 Gračac-Knin, državna cesta DC54 Maslenica-Zaton Obrovački i Paški most.

Udari bure tijekom noći u Splitu dosezali su i troznamenkastih 100 kilometara na sat, a s okolnih je planina nošen vjetrom stizao i snijeg koji je u centru Splita viđen u tankom sloju na krovovima kuća.

S desetkom ispod nule jutros u 7 sati najhladnije je bilo na Zavižanu, a dalmatinske gradove, očekivano, predvodi Sinj koji ima -0.5 stupnjeva Celzijevih. Zanimljivo, iako bi se po navikama gotovo pa uvijek pratili, u Kninu je u 7 sati izmjereno 2,2 stupnja, a snijeg Kninjani vide tek na slikama.

Petar Vuletić, šef zimske službe Županijskih cesta Split kazao je kako je snijeg počeo oko 3 sata na širem imotskom, sinjskom i vrgoračkom području. Sve ekipu su, kaže, na terenu. Tijekom noći to čišćenje je bilo otežano jer je snijeg nošen vjetrom stvarao podosta problema vozačima ralica i drugih vozila za čišćenje.  

- Treba se voziti sa zimskom opremom i biti pažljiv - poručio je Vuletić. 


Imotski (Foto: Imocki crnjaci)


Sinj


Rašćane


Zadvarje

Turistička predsezona službeno je počela. Kao i inače - malo prije Uskrsa. Prvi podaci najčešće su pokazatelj i za glavnu sezonu. Hotelski kapaciteti u Zadru već sad su - gotovo puni!

Iz Zadra se za HRT javila Kristina Štrbac.

- Zadar počinje živjeti svoj turistički dio godine. Ovdje sad boravi 1200 gostiju baš kao i prošle godine u ovo vrijeme. Hotelski kapaciteti prilično su popunjeni a sezoni u prilog ide i lijepo vrijeme. Privatni iznajmljivači u postsezoni su nešto manje popunjeni.

Bez gužvi i vrućina, za neke je ovo vrijeme idealno za putovanja.

- Odlučili smo doći u Zadar i istražiti grad. Mislim da je prekrasan, nikada nisam bila ovdje. Sviđaju mi se ljudi, kultura, sviđa mi se hrana, svi su tako prijateljski raspoloženi, rekla je gošća iz Njemačke Anna.

Uoči Uskrsa skupina iz SAD - a putuje kruzerom. Najviše ih oduševljava hrvatska povijest.

- Imate jako zanimljivu povijest. Naša je jednostavna. Ali vi ste prošli kroz mnogo različitih država, kazala je Evelyn.

Na prvoj crti kontakta uvijek su turistički vodiči.

- Najave su, dolaze i novi kruzeri, bit će posla, zadovoljna je Josipa.

Neki hoteli tek su nedavno otvorili vrata, a kapaciteti su im već odlično popunjeni.

- Popunjenost je iznimno velika, u tjednu Uskršnjih praznika očekujemo preko tri tisuća noćenja, tako da premašujemo prošlu godinu, čak i 2019., pohvalio se direktor hotela Ante Kovačević.

Broj novih hotelskih kapaciteta raste. Gradi se luksuzni hotel, drugi manji napokon se otvara, a prije četiri mjeseca otvoren je jedan zadarski gradski hotel. I u njemu je trenutačna popunjenost blizu sto posto i očekuju dobru sezonu.

- Do sad je 30 posto sezone popunjeno i rezervacije stižu svaki dan. To su i grupni dolasci i individualne rezervacije, rekao je voditelj hotela Bruno Radić.

Ima i jedan adut - apartman Luke Modrića u kojemu je planetarno popularni nogometaš proveo dio djetinjstva.

- Imamo jako puno interesa pogotovo iz Azije. Ali apartman još nije spreman, bit će do sezone u biti do 7. mjeseca, kazao je Radić.

Za goste koji putuju u Hrvatsku tu su i drugi aduti, prenosi HRT.

- Ono što primjećujemo je da je Hrvatska postala jako atraktivna destinacija i da goste koji će se naći na području RH prije svega će zanimati gastronomija. Mislim da hrvatski ugostitelji jako puno ulažu u gastronomiju i da puno toga imamo ponuditi i da će to ove godine biti možda najjači adut, rekao je direktor TZ-a grada Zadra Mario Paleka.

No jedno je sigurno - svi koji žive od turizma ove godine priželjkuju turističke rekorde.

-S velikom tugom i žaljenjem primio sam vijest o odlasku profesora Budislava Vukasa, uglednog i cijenjenog hrvatskog pravnika, stručnjaka za međunarodno pravo.
 
U svojoj bogatoj pravnoj karijeri, profesor Vukas obavljao je niz istaknutih dužnosti. Bio je glavni pravni savjetnik Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske u 1990-ima. Svojim znanjem i iskustvom doprinio je izgradnji međunarodnopravnih pozicija Republike Hrvatske u nizu pitanja.
 
Bio je sudac i potpredsjednik Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu, sudac ad hoc pred Međunarodnim sudom u Haagu u postupcima koje je vodila Republika Hrvatska kao i član Arbitražnog suda u graničnom sporu s Republikom Slovenijom.   
 
Profesor Vukas je svoje iznimno znanje iz područja međunarodnog prava prenosio naraštajima studenata Pravnog fakulteta u Zagrebu. Pamtit ćemo ga i kao autora brojnih knjiga, monografija, članaka i radova iz različitih područja međunarodnog javnog prava, osobito prava mora, međunarodnog prava okoliša, međunarodne zaštite ljudskih prava i prava nacionalnih manjina.
 
Hrvatska je izgubila velikog i uvaženog pravnog stručnjaka. Nedostajat će mnogima koji su ga poznavali i pratili njegovo plodonosno djelovanje dugi niz godina.
 
U ovim teškim trenucima za obitelj, poznanike i kolege gospodina Vukasa, primite, molim Vas, uime hrvatske Vlade i moje osobno, izraze iskrene sućuti i poštovanja, stoji u priopćenju. 

Predstavnici Crvenog križa Split i Crvenog križa Trogir pobjednici su na Međužupanijskom natjecanju Hrvatskog Crvenog križa održanom u Dubrovniku

Ove godine,  1. travnja 2023. g., 24. puta po redu organizirala su se u deset gradova u  Hrvatskoj međužupanijska natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa. Natjecanje se održalo u dvije kategorije i to: ekipe podmlatka (osnovne škole) i ekipe mladih (srednje škole), a sadržaj natjecanja obuhvaća: provjeru znanja o Međunarodnom pokretu Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Hrvatskom Crvenom križu, međunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima te provjeru znanja i vještina iz pružanja prve pomoći.

U Dubrovniku se natjecanje održalo u Osnovnoj školi Montovjerna, a  ovogodišnji pobjednici dubrovačkog međužupanijskog natjecanja su ekipe iz Trogira i Splita.

Na natjecanju su sudjelovali učenici 21 ekipe iz osnovnih i srednjih škola iz 15 društava Crvenog križa i to: Brača, Hvara, Kaštela, Korčule, Makarske, Metkovića, Ploča, Sinja, Solina, Splita, Trogira, Visa, Vrgorca, Vrlike i domaćina Dubrovnika.

Pobjedničke ekipe u kategoriji podmlatka iz Crvenog križa Trogir koju su predstavljali učenici Osnovne škole Okrug, iz Okruga Gornjeg s mentoricom Antonelom Radić i u kategoriji mladih iz Crvenog križa Split koju su predstavljali učenici IV. Gimnazije Marko Marulić s mentoricom Ojdanom Barčot sudjelovat će na Nacionalnom natjecanju mladih Hrvatskog Crvenog križa, koje se ove godine organizira u Zagrebu 13. svibnja 2023. godine.

Prošle godine prosječni troškovi rada po satu u EU iznosili su 30,5 eura, odnosno 34,3 eura u zemljama članicama eurozone. Za usporedbu, u 2021. bili su 29 eura, odnosno 32,8 eura. Podaci Eurostata pokazuju velike razlike između zemalja EU-a.

Najniži troškovi rada zabilježeni su u Bugarskoj (8,2 eura) i Rumunjskoj (9,5 eura), a najviši u Luksemburgu (50,7 eura), Danskoj (46,8 eura) i Belgiji (43,5 eura), piše Tportal.

Hrvatska se cijenom sata rada od 12,1 euro, u što su uračunata davanja državi, nalazi pri europskom dnu. Osim Bugarske i Rumunjske, iza nas je još samo Mađarska s troškovima od 10,7 eura.

U Austriji, Njemačkoj i Irskoj, zemljama u koje Hrvati često odlaze ‘trbuhom za kruhom’, cijene rada su slične. U Njemačkoj cijena sata iznosi 39,5 eura, u Austriji je nešto niža – 39 eura – dok ih Irska prati s 37,9 eura po satu. U susjednoj Sloveniji sat rada plaća se 23,1 euro.

U usporedbi s 2021. godinom, europska satnica lani je u prosjeku porasla za pet posto u EU, odnosno za 4,7 posto u eurozoni.

Unutar europodručja troškovi rada po satu porasli su u svim državama članicama. Najveći porast zabilježen je u Litvi (+13,3 posto),Irskoj (+9,3 posto) i Estoniji (+9,1 posto).