EU sankcije štete ruskome gospodarstvu, a Putin ide dalje

Sankcije Europske unije štete ruskome gospodarstvu, ali mali su izgledi da će promijeniti ponašanje predsjednika Vladimira Putina, ocijenio je češki premijer Bohuslav Sobotka u srijedu.

Europska unija kaznila je nizom sankcija Rusiju zbog njezine uloge u ukrajinskoj krizi, napose zbog pripojenja poluotoka Krima u ožujku i potpore proruskim separatistima koji ratuju protiv ukrajinske vlade.

– Sankcije djeluju na rusko gospodarstvo negativno. No ne vjerujem da mogu promijeniti političko ponašanje ruskoga vodstva – rekao je češki premijer u intervjuu za Reuters.

Izglednijim drži da će sankcije izazvati suprotan učinak.

– Mentalitet ruskog društva je takav (…) da će sankcije više ojačati potporu ruskome vodstvu nego smanjiti podršku Putinu i politici koju provodi – rekao je.

Izbori održani u Ukrajini i sporazum što su ga Kijev i Moskva dogovorili uz pomoć Europske unije o isporuci ruskog plina pozitivni su znaci i utjecat će na slijedeću raspravu Europske unije o sankcijama u proljeće, rekao je nadalje Sobotka.

Šefica europske diplomacije Federica Mogherini najavila je da će ministri vanjskih poslova EU o sankcijama raspravljati 17. studenoga.

Negativni znaci su izbori koje su u nedjelju održali proruski separatisti u odmetnutim pokrajinama na istoku Ukrajine, rekao je Sobotka.

Češki premijer usprotivio se planu izgradnje plinovoda Južni tok kojim bi se plin dopremao iz Rusije tako da zaobilazi Ukrajinu, koja bi u tom slučaju gubila novac od naplate troškova tranzita.

– Ako Europa želi pomoći stabilizirati ukrajinsko gospodarstvo… ne možemo s jedne strane odobravati zajmove Ukrajini, a s druge podržavati projekte koji će dugoročno oslabjeti njezino gospodarstvo – rekao je Sobotka.

EU je zamrznuo Južni tok nakon ruskog pripojenja Krima, no Austrija, Mađarska i neke zemlje jugoistočne Europe zagovaraju taj projekt i žele ubrzati njegovu izgradnju.