Promatranje Perzeida i predavanje Ante Radonića u Zvjezdanom selu Mosor

Udruga
Zvjezdano selo Mosor (ZSM) sredinom svakog kolovoza organizira javno promatranje
meteorskog roja Perzeida s terase zvjezdarnice na brdu Makirini, u Gornjem
Sitnom. Ove godine će ono biti upriličeno 12. kolovoza (petak) uvečer. Prema
prognozama, najviše Perzeida se očekuje toga dana u popodnevnim satima, kratko
vrijeme prije smrkavanja u našim krajevima. Zvjezdarnica će za sve
zainteresirane građane biti otvorena već u 19.30 h. Večernji program će biti
upotpunjen predavanjem Ante Radonića,
voditelja planetarija Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu i stalnog gosta
popularne radijske emisije „Andromede“. Predavanje s danas vrlo aktuelnom temom
“Rakete i svemirski brodovi privatnih tvrtki”, započet će u 20.00 h.

Poslije
predavanja, astronom-animator ZSM-a Zoran
Knez će prvo ukratko upoznati posjetitelje s prirodom meteorskog potoka
Perzeida, nakon čega će se u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta pristupiti
promatranju s terase zvjezdarnice. Bude li vedro, možemo očekivati opažanje
pristojnog broja meteora, budući će Mjesec biti u prvoj četvrti. Promatranje će
potrajati do 24.00 h, a na terasi će biti postavljeni i manji teleskopi za
promatranje Mjeseca, Saturna i drugih svemirskih objekata. Članovi udruge ZSM
će kao i uvijek dosad pomagati okupljenim zvjezdoljupcima tumačenjem onoga što
se vidi na nebu.

Ulaz je za sve besplatan i svi ljubitelji meteora i zvjezdanog neba su
dobrodošli!

Što
su Perzeidi?

Dvije su vrste nebeskih krijesnica ili
meteora: jedni od njih su usamljenici i posjećuju nas sporadično, dok drugi do
Zemlje stižu u velikim rojevima, uvijek u isto doba godine. Ti potonji nastaju
od mnoštva krhotina što ih na svom putu oko Sunca za sobom ostavljaju kometi.
Ako se staza kometa približava putanji kojom plovi Zemlja, takvi oblaci kometne
prašine mogu se naći na putu našem planetu. Čestice prašine tada stanu
ulijetati u našu atmosferu, obično brzinama od nekoliko desetaka kilometara u
sekundi. Pri tom se ugriju, zažare i izgore, već na velikoj visini iznad tla.
Taj bljesak, vidljiv obično tek djelić sekunde, nazivamo meteorom. Samo iznimno
se dogodi da neko od tih malih tijela koja zarone u Zemljin zračni omotač bude
dovoljno veliko da neki njegov dio stigne do same površine, kao meteorit.

Sredinom ljeta naš se planet nađe u blizini
staze kometa 109P/Swift-Tuttle. To rezultira njegovim srazom s kometnom
prašinom i meteorskim rojem Perzeida, vidljivim od 17. srpnja do 24. kolovoza.
Meteori takvih rojeva prelijeću nebom u zrakastom uzorku, radijalno se šireći
od jedne točke. Ta točka se primjereno naziva radijantom, a prema njenom
položaju na nebu, meteorskom roju se daje i ime. Radijant Perzeida je, dakako,
u Perzeju, a to se zviježđe u ovo doba godine visoko na nebu nađe tek u drugom
dijelu noći.