Pogledajte očaravajuće prizore “mora” magle nad sjevernom Dalmacijom

Bližimo se sredini studenog, a stabilni i natprosječno topli
dani se nastavljaju. Ovako dug niz stabilnih dana nije uobičajen u ovom dijelu
godine, osobito ako znamo da je studeni u Dalmaciji prosječno najkišovitiji
mjesec u godini i jedan od najoblačnijih i najvjetrovitijih.

Razlog ovako stabilnom vremenu je u postojanoj anticikloni,
odnosno polju visokog tlaka zraka, nad našim dijelom Europe. Ona se već
tjednima obnavlja, štiteći nas tako od ciklona i fronti, a anticiklonalni
utjecaj osjećat ćemo još danima.

Radijacijska i advekcijska magla

U ovom dijelu godine magla na Jadranu nije rijetkost,
osobito kod višednevnih anticiklonalnih situacija kao što je aktualna. Prema
načinu nastanka maglu dijelimo na radijacijsku i na advekcijsku. Radijacijska
magla stvara se u udubinama u reljefu, kakvih u Dalmaciji ne nedostaje. To su
kotline, polja, različite udoline, kanjoni rijeka i slično. Tlo (površina) gubi
toplinu radijacijom, a u tom se procesu ohladi prizemni sloj zraka ispod točke
rosišta. Ovakve magle karakteristične su za unutrašnjost zemlje, ali i za
Dalmatinsku zagoru, unutrašnjost Istre, čak i nekih otoka.

Za stabilnih anticiklonalnih noći bez vjetra hladni zrak s
obronaka brda i planina “klizi” prema nižim točkama u reljefu, pa ona
brzo postanu hladnije od uzvisina nad njima. Pojava je to poznatija kao temperaturna
inverzija.

Advekcijska magla, pak, nastaje prijenosom vlažnoga zraka
(slabim do umjerenim) vjetrom nad područje hladne podloge, bilo vodene, bilo
kopnene. U tom se procesu nadolazeći zrak brzo hladi, snižava mu se točka
rosišta, a u konačnici nastaje magla. Zadnjih dana velik dio mora sjevernog i
dijela srednjeg Jadrana prekriva magla. Povremeno ta magla stiže do same obale.
U ovom slučaju radi se o advekcijskog magli jer je topla zračna masa stigla nad
hladniju površinu mora. Prisjetimo se, površinska temperatura mora na sjevernom
Jadranu je od 14 do 16°C, a temperatura zraka je prelazila i 20°C. More
isparava, a zbog prisutne temperaturne inverzije, prizemni sloj zraka se uspije
se miješati s gornjim slojevima, pa vlaga ostaje uz površinu mora. Svakim danom
gomila se sve više vlage, a kako nema vjetra da “razbije” takvu
situaciju, magla traje danima i postaje sve gušća i rasprostranjenija.

Pogled s Velebita

Magla je tijekom četvrtka prekrivala i dijelove sjeverne
Dalmacije, osobito Ravne kotare. Fotograf Marko Katić iskoristio je priliku
popeti se na južni Velebit, točnije na predio Tulove grede, odakle se pruža
izvanredan pogled na “more” magle nad Ravnim kotarima.

Prekrasne prizore pogledajte u priloženoj foto galeriji, a
više uradaka ovog fotografa iz Starigrada Paklenice pogledajte na njegovoj
fotografskoj Facebook stranici.