S toplijim danima sve više ljudi boravi u prirodi, osobito među niskim
raslinjem, gdje je najveći rizik od mogućeg kontakta s krpeljima. Sezona
njihove najveće brojnosti je u proljeće i rano ljeto, tijekom travnja,
svibnja i lipnja, ali ih se može naći i u ranu jesen. Na što obratiti
pažnju, kako se zaštititi, koje bolesti prenose i tko su najugroženije
skupine ljudi, pročitajte u kratkom vodiču, piše tportal.
Na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
(HZJZ) krpelje se opisuje kao životinjice iz skupine člankonožaca i
paučnjaka koje za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi pa su
povremeno nametnici na životinjama kojima sišu krv, a iznimno i na
čovjeku, te pritom mogu prenositi uzročnike zaraznih bolesti.
Gdje se nalaze?
Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do
metra visine i u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. U
kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je šumski krpelj dok
je u priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj.
Koje bolesti prenose?
Od bolesti koje prenose krpelji najčešće su lajmska bolest i krpeljni
meningoencefalitis. Pseći krpelj prenosi rikecije, a one uzrokuju
mediteransku pjegavu groznicu.
Što je lajmska bolest i kako je prepoznati?
Riječ je o bolesti koju uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi, a
prenosi se ubodom zaraženog krpelja. Simptomi su joj umor, zimica,
vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te povećani limfni
čvorovi uz karakterističan osip na koži. Bolest se liječi antibioticima, a najveći broj oboljelih u Hrvatskoj obično bude u Zagrebu i okolici te u sjevernim kontinentalnim županijama.
Što je krpeljni meningoencefalitis i kako ga prepoznati?
Riječ je o upalnoj bolesti središnjeg živčanog sustava uzrokovanoj
virusom koji prenose krpelji. Infekcija ovim virusom u većine osoba
uzrokuje samo blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću,
bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima. Važno je
istaknuti da se cijepljenjem može spriječiti njena pojava, a ono se
preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim grupama i češće su izložene ubodu krpelja, poput šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji često borave u krajevima u kojima oni obitavaju.
Što napraviti ako primijetite ubod krpelja?
Prilikom uboda krpelja važno ga je što prije odstraniti jer je rizik
od infekcije veći što je on duže pričvršćen. Za vađenje se preporučuje
pinceta koju je potrebno prebrisati antiseptikom. Krpelja treba primiti
za glavu i lagano ga izvući, a nikako ga ne gnječiti, naglo povlačiti
ili stiskati jer se time uzrokuju njegovo grčenje te pojačano
izlučivanje sekreta i uzročnika bolesti u ljudsko tijelo. Iz HZJZ-a
navode da ga ne treba premazivati alkoholom, kremom,
uljem, lakom za nokte, petrolejom ili nečim sličnim, kao ni paliti
plamenom. U slučaju da dođe do komplikacija, svakako se treba obratiti
liječniku.
Kako se preventivno zaštititi prilikom boravka u prirodi?
Svakako se preporučuje prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi,
od dugih rukava preko nogavica uvučenih u čarape do zatvorenih cipela.
Nastojite izbjegavati odjeću tamnih boja jer se na njoj krpelj teže
uočava. Koristite sredstva koja ih odbijaju, a po povratku iz prirode
provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja i istuširajte se. Kod
djece će se često naći na glavi jer se ona više igraju u travi nego
odrasli.