Vodeći portal za zapošljavanje u Hrvatskoj, MojPosao proveo je anketu, u kojoj je sudjelovalo više od 1400 ispitanika, kako bismo doznali koliko novca dnevno, u prosjeku, trošimo na ručak ili gablec na poslu.

Najveći broj ljudi, njih 39%, dnevno na topli obrok na poslu troši više od 5 eura, navodeći kako je zbog rasta cijena danas gotovo nemoguće dobiti kvalitetan obrok za nižu cijenu.

S druge strane, 28% radnika za gablec svakodnevno izdvaja između 3 i 5 eura, dok 14% zaposlenih troši 3 eura ili manje za obrok na poslu jer, kako tvrde, naprosto nisu u mogućnosti izdvojiti više.

U potrazi za ekonomičnim, a istovremeno i ukusnim rješenjima, 11% ljudi odlučuje se za pripremu obroka kod kuće. Ovaj pristup omogućuje veću kontrolu nad jelovnikom, ali i potencijalnu uštedu.

Na koncu,  8% radnika tvrdi da im trošak toplog obroka, barem dijelom, a često u cijelosti, pokriva poslodavac. Između ostalog, dio tvrtki isplaćuje dodatak na plaću, najčešće u iznosu do 70 eura mjesečno, dio surađuje s ugostiteljskim objektima koji svakodnevno ‘isporučuju’ obroke radnicima, pokrivajući pritom dio ili cjelokupan iznos obroka, a jedan manji dio tvrtki u sklopu svojih prostora ima restorane, odnosno menze za radnike, prenosi Poslovni.hr

Pčelari su opet u problemima - Međimurci procjenjuju da će imati upola manje meda nego lani. I to nije jedini problem, muči ih uvozni lobi koji im ruši cijene

Pčelari iz godine u godine žive od nade da će proljeće biti dobro jer o tome ovisi i koliko će biti meda. Ovo proljeće ponovno nije bilo dobro, i bez obzira na to koliko pčelari obilazili svoje pčele, pazili na njih i premještali ih na druge lokacije, krajnji rezultat ne može se bitno promijeniti.

-Već znamo sve, jesenske paše nema. Bili smo na Baniji, nije bilo tako reći, ništa. Samo nešto malo - oko 10, 12 kilograma po zajednici, tako možemo računati i to je uglavnom bio bagrem, govori pčelar Franjo Trstenjak RTL-u.

Najveći neprijatelj pčelara je mraz. Oštetio je pupoljke njima najvažnije biljke bagrema i čim se od njega dobilo upola manje meda, bilo je jasno kakva će biti cijela sezona.

-Ovo je jedna od lošijih godina, ja bih rekao skoro 50 posto slabija nego prošle godine. Bili su zimski gubici pčela, kad smo to prebrodili došao je mraz koji je uništio voćnu pašu. Od te proljetne paše ostala je samo uljana repica, objašnjava predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije Željko Trupković.

No ipak, situacija i nije tako kritična jer gotovo svi imaju zalihe od prošle godine koja je bila iznadprosječna. Od uvođenja eura nisu se mijenjale ni cijene pa je tegla meda 9 ili 10 eura. No, probleme im stvara jeftini med u trgovinama koji košta oko 3 i pol eura.

-U trgovačkim lancima se svašta nađe i ljudi kupuju, nažalost zbog cijene, a kvaliteta znamo kakva je, da to na kraju opće nije med nego nekakav pripravak na bazi šećera, govori pčeral Franjo.

Osim upitne kvalitete, tu je i upitno podrijetlo. Oni tvrde, što god se dogodilo, iz principa nikada neće prodavati med po toj cijeni - radije će ga darovati.