Prva potpredsjednica Vlade i
ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je danas u
Šibeniku u povodu tužbe UBS banke protiv Hrvatske zbog duga iz doba
Jugoslavije da će se sukcesijom rješavati niz otvorenih pitanja među
državama bivše Jugoslavije.
Najveća švicarska banka UBS
tužila je Hrvatsku u petak na saveznom sudu u New Yorku tvrdeći da joj
duguje 45 milijuna dolara glavnice i kamata za podmirivanje obveza koje
je preuzela nakon raspada Jugoslavije. Pusić je na novinarsko pitanje o
toj tužbi odgovorila da je upoznata s temom te da je o tome čitala u
medijima.
Što se tiče financijskih odnosa između država bivše Jugoslavije,
danas neovisnih republika, nastavila je Pusić, taj dio pokriven je
aneksom C sporazuma o sukcesiji, a to je u nadležnosti Ministarstva
financija i HNB-a.
Prema tužbu UBS-a, ostale zemlje ispunile su svoje dužničke
obveze prema banci, a samo Hrvatska nije. Hrvatska i UBS godinama su
pregovarale o isplati duga, ali se nije našlo rješenje, iako je Hrvatska
priznala svoje obveze, navodi se u tužbi.
Iako taj slučaj nije željela previše komentirati, Pusić je
naglasila kako je riječ o pomalo neobičnoj situaciji jer, osim
financijske sukcesije odnosa između država, postoji cijeli niz
neriješenih pitanja, uključujući i sredstva koja su nestala iz Narodne
banke Jugoslavije za vrijeme Slobodana Miloševića i kojima se nikad nije
ušlo u trag.
Dakle, postoji cijeli niz otvorenih pitanja financijske
sukcesije između republika i vijest da bi, bez rješavanja ukupnih
odnosa, pojedine republike vratile nešto tog duga u najmanju ruku treba
provjeriti, rekla je potpredsjednica Vlade.
Pusić je istaknula kako joj se tako nešto čini neobičnim prije
svega zbog činjenice što u okviru sukcesije, dok nije riješen ukupan
problem, dotad nije jasno tko što duguje niti kome se što duguje.
Na novinarsku konstataciju da su, prema dostupnim informacijama,
sve ostale države podmirile taj dug osim Hrvatske, Pusić je kazala kako
je to jako složeno pitanje i prije upuštanja u komentiranje treba
provjeriti sve činjenice.
Bez obzira na ponašanje bilo koga, nastavila je, što se Hrvatske tiče, pitanje sukcesije rješavat će se cjelovito.
Gostujući u Šibeniku, na konferenciji podrške novom vodstvu
HNS-a Šibensko-kninske županije, prva potpredsjednica Vlade i ministrica
vanjskih poslova, te predsjednica HNS-a, novinarima je komentirala i
monetizaciju autoceste. Istaknula je da je stajalište HNS-a isto kao od
prvog dana, te kako drži da treba komunicirati s građanima i pitati ih
za mišljenje. Ako je potrebno, nastavlja, treba i tisuću puta
komunicirati o toj temi.
Ljudi su pomalo oprezni, točnije razočarani zbog privatizacija
iz ’90-ih, kazala je, te su zato na svaku takvu ideju o koncesioniranju
ili prodaji odmah osjetljivi. Zbog toga ne postoji ni svijest da su
dijelovi autoceste danas već pod upravama drugih tvrtki koje nisu u
hrvatskom vlasništvu, kazala je Pusić.
S druge strane, dodala je, što se tiče hrvatskog vlasništva,
koncesiju na sebe mogu preuzeti hrvatski mirovinski fondovi i tome
garantirati mirovine ljudima koji danas imaju 50 godina i manje.
Svakako, drži Pusić, to nije tema koju treba zatvoriti za
građane, nego stalno potencirati, diskutirati o tome kako se upravlja
istarskim ipsilonom, cestom Zagreb – Macelj, te naravno, voditi računa o
sadržaju koncesijskog ugovora.