Ukupan broj zahtjeva za azil u Europskoj uniji ove godine dosegnut će “znatno više od milijun”, prema izjavi Nine Gregori, čelnice agencije EU-a za azil. Listopad je zabilježio najveću mjesečnu brojku u zadnjih sedam godina, s otprilike 123.000 zahtjeva, prenosi Jutarnji.hr. S obzirom na trenutnu nestabilnost u svijetu, Gregori ne očekuje značajan pad broja tražitelja azila u sljedećim godinama.
Prema podacima agencije, do kraja listopada zabilježeno je ukupno 937.000 zahtjeva za azil u EU, što je povećanje od 22 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Konačni broj za 2023. bit će dostupan tek sljedeće godine.
Njemačka je i dalje najvažnija odredišna zemlja za tražitelje azila u EU prema Agenciji EU-a za azil, s gotovo 326.000 zahtjeva podnesenih do kraja studenog – povećanje od 52 posto u odnosu na prvih 11 mjeseci prošle godine. Francuska i Italija slijede nakon Njemačke po broju zahtjeva.
Gregori ističe da se potreba za traženjem azila neće smanjiti u 2024. i kasnije zbog rastuće globalne nestabilnosti. Ove informacije dolaze u kontekstu izazova i rasprava unutar EU-a o upravljanju migracijama i pružanju zaštite izbjeglicama.
U kontekstu Hrvatske, očekivanje da će više od milijun ljudi tražiti azil u EU-u ove godine može imati nekoliko implikacija:
- Povećani pritisak na sustav azila: Ako se trend povećanja broja tražitelja azila nastavi, mogao bi se osjetiti pritisak na hrvatski sustav azila. To uključuje kapacitete prihvatnih centara, proceduru obrade zahtjeva za azilom te općenito resurse koji su potrebni za pružanje podrške izbjeglicama.
- Moguće promjene u migracijskoj politici: Hrvatska bi mogla razmotriti prilagodbe svoje migracijske politike kako bi odgovorila na rastući broj tražitelja azila. Ovo može uključivati promjene u zakonodavstvu, povećane resurse za azilantske centre ili jačanje suradnje s drugim članicama EU-a.
- Suradnja s europskim partnerima: S obzirom na da je Hrvatska članica Europske unije, očekivani porast broja tražitelja azila može potaknuti jaču suradnju s drugim članicama EU-a. To uključuje dijalog o zajedničkim strategijama upravljanja migracijama i dijeljenje tereta između članica.
- Utjecaj na lokalnu zajednicu: Povećanje broja izbjeglica može imati i društveni i ekonomski utjecaj na lokalnu zajednicu u Hrvatskoj. To može uključivati izazove u integraciji novopridošlih, pritisak na socijalne usluge te rasprave o prihvaćanju i toleranciji.
Važno je napomenuti da je specifičan utjecaj ovisan o raznim faktorima, uključujući političke odluke, kapacitete države, suradnju s partnerima u EU-u te dinamiku samog migracijskog toka.