Vlada predlaže izmjene Ovršnog zakona

Vlada je s današnje sjednice u
saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena Ovršnog zakona
kojim se, po riječima ministra pravosuđa Orsata Miljenića, uvodi
ravnoteža između ovrhe kao “surovog i hladnog mača sustava” i mehanizama
za zaštitu građana koji u situaciju ovrhe nisu došli svojom krivnjom.

Jedna od važnijih novosti je vraćanje instituta opomene, odnosno obveze
da se građane upozori da će nad njima biti uvedena ovrha.

Skraćuju se i uvode čvrsti rokovi u kojima se takvi predmeti
moraju provoditi pred sudovima, a uvode se i vijeća pred prvostupanjskim
sudovima kako bi se što više takvih predmeta rješavalo u prvom, a ne u
drugom stupnju.

Javnim se bilježnicima ujedno uvodi obveza da rješenje o ovrsi
dužnicima moraju proslijediti u roku 30 dana, da se ne bi, kao dosad,
događalo da neka od tih rješenja uopće ne budu uručena.

Sve to, kazao je Miljenić, za cilj ima što više skratiti
postupak i onemogućiti pretjerani rast duga, jer za vrijeme trajanja
postupka na neizvršenu obvezu dužniku se obračunavaju kamate.

Kako bi se ovrhe nekretnina izvukle iz spekulativnih krugova, u
kojima se teško stečena nekretnina prodaje unutar zatvorenog kruga po
nerealnim cijenama, uvodi se i veća transparentnost dražbi, kroz
elektroničke dražbe s kojima moraju biti upoznati i dužnik i vjerovnik.

Također je predviđeno pravo dužnika da u ovršenoj nekretnini
provede još godinu dana, uz određenu financijsku naknadu, dok se ne
snađe za drugi smještaj.

Predloženim izmjenama zakona ovrha se može i odgoditi, a među
razlozima za to Miljenić je izdvojio slučajeve katastrofe, poput poplava
koje su nedavno pogodile Slavoniju, kao i neke kaznene postupke.

Primjerice, u tijeku je velik broj predmeta protiv svakojakih
štedionica koje provode ovrhe na temelju danih zajmova, a izmjenama se
daje mogućnost da se te ovrhe zaustave do dovršetka kaznenog postupka,
kako se ovrha ne bi provodila nad nekretninom nad kojom je ta štedionica
pravo stekla kaznenim djelom. Za vrijeme trajanja odgode, ističe
Miljanić, zamrzavaju se i kamate na dug.

Ujedno se od ovrhe oslobađaju neki prihodi, poput darova za
djecu ili naknada za saniranje šteta nastalih katastrofama, a poslodavce
se oslobađa obveze da knjigovodstveno provode ovrhe na plaće.

Nove bi odredbe trebale olakšati i oduzimanje protupravno
stečene imovinske koristi, utvrđene u kaznenim postupcima, a njime se
izjednačuju i honorari s plaćama i mirovinama, tako da ne bi bilo moguće
provesti ovrhu nad cjelokupnim iznosom honorara ako je to jedini prihod
dužnika.