Obilježava se 45 godina otkad je UNESCO zaštitio Dioklecijanovu palaču kao dio najvrjednije svjetske baštine, ali i život unutar tog antičkog spomenika. Nažalost, onima koji ondje žive svakodnevica je sve kompliciranija, a ostatak Splićana sve manje pronalazi razlog za dolazak u centar grada. – piše Dnevnik Nove TV.
Četrdeset i pet godina od upisa na UNESCO-ovu listu svjetske baštine u obnovu Dioklecijanove palače ulažu se tri milijuna eura.
Međutim, UNESCO je zaštitio i stanare Palače, kojih je u naletu turizma sve manje. Ruke mu daju i gradske vlasti, pa se na centralnom trgu, za razliku od svih ostalih, dopuštaju svirke uživo svaku večer.
– Trebamo tražiti balans između života i živosti jednog mediteranskog grada kao što je Split i turizma – rekao je gradonačelnik Ivica Puljak.
Za one koji isti repertoar ispod prozora slušaju 200 dana na godinu to je neprihvatljivo.
– Ne mislim da je balans nešto što je jedno te isto jer traje sedam mjeseci, posebno ne na trgu gdje se nedavno rodilo dijete ili na trgu na kojem ima bolesnih ljudi koji tu još i dalje žive. Balans bi bio kada bismo shvatili da bi Peristil trebao biti ekskluzivna lokacija, a ne lokacija na kojoj se, popularno govoreći, treša sav sadržaj i dovodi na nivo glazbe na jednoj benzinskoj pumpi – smatra povjesničarka umjetnosti Ana Peraica.
Dnevnik Nove TV već dvije godine prati slučaj pretovarne stanice koju je Puljak smjestio u pješačku zonu, tik uz jedino dječje igralište u jezgri.
– Razmišljamo o tome da taj kamion bude negdje na bedemu, gdje se onda i manje vidi i gdje će manje smetati – rekao je gradonačelnik.
– Plan upravljanja gradskom jezgrom” naziv je dokumenta koji bi trebao pomoći opstanku života unutar antičkog spomenika.
– To je interdisciplinarni pristup u kojem trebaju sudjelovati ne samo Odsjek za staru gradsku jezgru nego i sve službe u Gradu, ali ne samo službe Grada nego i ostali dionici iz jezgre grada – napomenula je Jasna Jerkov, voditeljica Odsjeka za staru gradsku jezgru.
Oni na koje se to odnosi nisu zadovoljni dosadašnjim mjerama. Primjerice, Grad im odbija osigurati opskrbni punkt za starije i slabo pokretne stanare.
– Jedna od njih je potreba lokalne zajednice. Tu baš ne vidim da se nešto previše napravilo u smislu poboljšanja kvalitete života – rekla je predsjednica kotara Grad Lara Arapović Bonačić.