U Hrvatskoj se baci 400 tisuća tona hrane godišnje, a 26% osoba je u riziku od siromaštva

U
Hrvatskoj se godišnje baci oko 400.000 tona hrane, dok je istovremeno oko 26%
osoba u riziku od siromaštva. Kako bi se u što većoj mjeri osvijestio ovaj
problem te potaklo doniranje hrane, Ministarstvo poljoprivrede i HGK –
Županijska komora Split su organizirali radionicu za poslovne subjekte na temu
doniranja hrane, koja je danas održana u ŽK Split.

– Hrvatska
gospodarska komora se uključila u organizaciju ovih radionica kako bi
senzibilizirala javnost, prvenstveno svoje članice, gospodarske subjekte, o
ovoj temi, s ciljem sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane odnosno
doniranja viškova, čime se potiče društveno odgovorno, ekološko i u konačnici
humanitarno ponašanje” rekao je predsjednik HGK –  Županijske komore Split Joze Tomaš. Tomaš
je naveo da smo u 2018. godini imali pad donirane hrane u odnosu na
2017., što je također pokazatelj nedovoljne osviještenosti o važnosti doniranja
hrane

S
obzirom na broj potrebitih građana s jedne strane te velikih količina viškova
hrane s druge, Ministarstvo poljoprivrede provodi niz aktivnosti na
unapređenju sustava doniranja hrane.

– Paket
mjera unapređenja sustava doniranja hrane započet je u Ministarstvu
poljoprivrede izradom IT sustava za doniranje hrane, tzv. e-doniranje,
komunikacijskom platformom koja povezuje donatore i posrednike u doniranju
hrane, i putem koje donatori na jednostavan način mogu prijaviti viškove
hrane. – rekla je Marija Batinić Sermek iz Ministarstva poljoprivrede.

 Porezne olakšice za doniranu hranu

Novost
koja bi trebala potaknuti doniranje hrane je i mogućnost dobivanja poreznih
olakšica za doniranu hranu do zadnjeg dana isteka roka trajanja hrane. Naime,
porezne olakšice za doniranje hrane u Hrvatskoj postoje od 2015. godine, s
aspekta poreza na dobit, poreza na dohodak te oslobođenja plaćanja PDV-a, ali
do sada se oslobađanje od plaćanja PDV-a moglo ostvariti na hranu doniranu do
sedam dana pred istek roka trajanja.

Također
je omogućeno i doniranje hrane nakon isteka ”najbolje upotrijebiti do”
datuma, pod uvjetom da je hrana sigurna i da je posrednik i krajnji primatelj
prihvaćaju. Riječ je o hrani poput brašna, šećera, tjestenine koja se i nakon
isteka tog roka neko vrijeme može sigurno  konzumirati. Hrvatska agencija
za poljoprivredu i hranu je objavila i Smjernice za doniranje hrane u odnosu na
rokove trajanja.

Batinić
Sermek je objasnila kako putem IT sustava subjekti u nekoliko jednostavnih
koraka mogu donirati hranu, koja se hrana može donirati i kome te je razjasnila
tko sve sudjeluje u lancu doniranja (donator – posrednik u doniranju – krajnji
primatelj). U Registru posrednika u RH je 107 posrednika, a po pokazateljima
sustav bi u budućnosti unaprijedila i Banka hrane, kao svojevrsni ‘neprofitni
veletrgovac’. ”Doniranje hrane predstavlja uštedu za tvrtke jer je bačena
hrana bačeni novac”, rezimirala je Batinić Sermek.

Na
radionici, namijenjenoj kako onima koji već doniraju hranu tako i potencijalnim
donatorima, sudjelovali su subjekti u poslovanju hranu od proizvođača hrane i
trgovaca do ugostiteljskog sektora, kao i predstavnici posrednika u doniranju,
neprofitne humanitarne organizacije. A svima zainteresiranima za temu na
raspolaganju je od studenog 2019. Vodič o doniranju hrane, koji je izdalo
Ministarstvo poljoprivrede i koji na jezgrovit i praktičan način pruža sve
potrebne informacije o doniranju hrane.