Article

//www.dalmacijanews.hr/files/62eaed0b18d1cbfe3e8b4580/80
Foto: Ivana Ivanović

Otkad je ljudi i brkova je, a Antin brk skoro je bio i osiguran. Epski ukras iz sinjskih Glavica svako se jutro sapuna i pere

Alka je Anti Labroviću Paškinom tetovirana u srcu bez obzira na to što nije među momačkom četom, što nije među onima u suknenim gaćama i ječermama, posutim srebrnim tokama
Otkad je ljudi, i brkova je. Brkova ima različitih veličina, oblika i boja, ali svakomu brk jest zajedničko da su ponos onome tko ga nosi. Jedni ga nose radi pomodarstva, drugi zbog tradicije. Iako je danas brku biti samo ukrasom, nekoć je bio puno više od toga. 

Ako te slažem i prevarim, pljuni mi u brk - rečenica koju bi ljudi s najvećom ozbiljnošću govorili. Mjesto časne riječi, bilo bi - brka mi, a brk se davalo i posuđivalo, čak i tuklo jer nije bilo veće uvrede doli povući čovjeka za brk.

Čovjeka koji je svojim brkovima ušao u svačije živote, na neki način, u alkarske smo dane vratili barem slovima jer, istina da vrijeme leti, već 14 godina ne kroči najpoznatijom sinjskom ulicom u kolovozu koja je posljednjih nekoliko godina uz onu turjačku pržinu dobila i dio Vukovara putem dunavskog pijeska.

No, Alka je Anti Labroviću Paškinom tetovirana u srcu bez obzira na to što nije među momačkom četom, što nije među onima u suknenim gaćama i ječermama, posutim srebrnim tokama. Za širokim svilenim pojasima zataknute im kubure i ljuti jatagani, preko ramena prebačeni koporani i puške kremenjače, nakrivljene kape zakićene cvijećem.

- Cilu godinu smo u Alci, nema da danas jesi, a sutra nisi. Ženino je uvik bilo oblačenje, posebice kad se stavlja pojas. Ja se nisam vrtio, ona se vrtila i pritezala pojas. Stalno san bio uz konje, išlo je nekako rutinski, u prolazu. Bilo ih je onda, a sad je još više, koji oće bit alkarski momak, a kad se konj malo zaigra, on skriči ko malo dite i biži - iskren je Labrović dok pokazuje štit, nevjerojatno zdanje, dar predsjednika Franje Tuđmana kada je alkarsko koplje najuspješnije bilo Ognjenu Preostu kojemu je baš Paškin bio alkarski momak.


Osigurani brkovi

- Mora san ih obrijat 18. rujna 2019. godine na moju žalost jer da nisam, ko zna bili bio ovde. Ima sam operaciju, i onda su mi naredili da moran skinit brkove jer me neće moć uspavat. Jedna je medicinska sestra plakala i govorila da zašto san brija brkove. Kad sam iša na drugu operaciju, opet su mi rekli za brkove, ali sad san ja bio pametniji. Reka sam da ćemo se dogovorit i da su brkovi sad osigurani, i to ni manje ni više nego na 5 tisuća eura. I onda su ipak mogli ostat - smije se stasiti čovjek koji je u povorci bio od 1982. godine. Mnogo je trenutaka koji su mu ostali urezani u životnim stazama, ali najradosniji su bili oni kad se rađala Hrvatska. I danas kada priča kao da s ogromnim strahopoštovanjem govori o preminulom prvom predsjedniku Tuđmanu.


Paškin i Peko Bogdan bili su nerazdvojni. Bilo je tako i 1998. godine kada su u pripretavanje ušli Tonći Bešlić i Ognjen Preost, a dvojica momaka u koraku su po sredini staze koračali iza alkarskih junaka. Nije to, kažu nešto iskusniji, nikada bio slučaj. Baš kako je taj čin izazvao neviđen delirij na tribinama, kao što se u mlađim godinama pljeskalo Tucku i Daliću.

Na kraju je pobjedu odnio Preost za kojeg su govorili, a kako ga je alka dobro išla, da ima na koplju kalamitu, kako su Sinjani zvali magnet, koja privlači alku.


Tajna održavanja brkova


Antin pokojni did Jozo nosio je brkove i sukao ih iza uha, a znali su po tome prepoznati i kada je Jozo za "ostaviti na miru" jer je ljutit.

- Sve triba zalivat. Svako jutro ga nasapunam i operem. Eto - veli nam tajnu dugovječnosti brkova, a onda i priča kako ga je unučica branila od supruge koja je navaljivala da brkove obrije.

- Unučica je pitala baku zašto dida ne voli i tako je baka bila sva u čudu. Vidite kako se ona toga sitila, uzela je moju osobnu i pokazala ženi. Rekla je da će, ako did obrije brkove, morat u zatvor jer ga ljudi neće pripoznat kad ga zaustave.

Nije tajna da je Paškin znao s konjima, neopisivo, teško predočljivo s nekoliko rečenica. 

- Ima sam kobilu i tio sam da sve zna. Išla je past na livadu. Iša ja pješkom, autom ili biciklom, pustio bi je, ali ona ne bi smila proć isprid mene. Uvik je bila meni iza leđa. Lanac je bio na livadi, i ona bi došla do mene i ja bi joj ga zakačio. Nema tu ništa na guranje. 

- Kad sam vodio edeka, a u loži je bio pokojni Tuđman, s druge je strane vodič bio Karlo Radović. I onda sam ja njemu reka da kad dođemo do počasne lože, konj triba pozdravit i livo i desno. I on me gleda u čudu. Najprije vojvodu, a onda i Tuđmana. Dezgine je on onda potega, a ja popustio i tako konj glavom ide u livu stranu. Onda sam ja potega, a konj je glavom u desnu stranu.

Sjeća se i drugih zanimljivih detalja u konjskom životu...

- Konj je uteka Josku Miloševiću kad je bio alaj-čauš i u zadnji tren su ga uvatili, kod Jelinčića u Glavicama, da bi doša na vrime da trče svoju trku. Prije desetak godina na Pijaci je s konja pa Tino Radanović i spasio je čoviku život konj. Pokojni Branko Single ga je pokuša uhvatit, da konj ne zgazi ljude, i on je bio povrijeđen. I iša je doktoru na pregled, a našli su mu stotu stvar mimo ozljede konja. Anti Poljaku i Stipi Breki su pukli dizgini, i onda konji na trkalištu nisu imali kontrolu, isto tako.

Sin Paško ga je naslijedio u potkivanju, a drugi sin Tino služi Bogu i ljudima.

- Evo sad moja ispovid. S posla sam doša oko 10 sati navečer i side moj Tino i žena za stolom u kužini. On se smije i kaže da je kuverta za mene. Ja san pretpostavlja da je neka izvanredna skupština Alke. No, bilo je pismo iz Samostana da je primljen i da ako ja ne mogu, da će mu oni plaćat školovanje. Žena u zahod u plač, a meni dvi balote u želudcu. I govorim ja njemu da sam se nada nevisti, a on se udaje.

- Meni su ljudi dolazili koji su molili da kažem sinu da ih vinča. I onda sam ih ja pita ko sam ja. Bilo ih je tako pet pari iz Splita koji su se u Sinju samo vinčali zbog mog Tina. Iz Sinja je iša ća u Zagreb pa su neki plakali, iz Zagreba u Gračac su plakali, iz Gračaca u Potravlje plakali i onda iz Potravlja u Zagreb plakali - priča.

Baš kako su mnogi plakali kad je Ante Labrović Paškin morao s trkališta, ali slike epskih brkova i danas rese naslovnice brojnih alkarskih biltena i stranice o viteškom nadmetanju u cetinskoj dolini. Nije uzalud ni domaći pisac Stipan Banović jednom prilikom napisao da su "u našoj narodnoj epici brci simbol junaštva, pače njegovo mjerilo, pa veći junak ima i veće brčine".


hr Thu Aug 04 2022 06:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62fd479a18d1cbb47a8b4587/80
Foto: Ivana Ivanović

FOTO Queen Real Tribute bend svojim je spektakularnim nastupom osvojio Splićane

Svim zaljubljenicima u rock glazbu ovaj bend priuštio je večer za pamćenje

Jedan od najvećih tribute bendova na svijetu, Queen Real Tribute Symphony došao je u Split!

 Bend koji svojim fantastičnim zvukom i energičnim nastupom istinski podsjeća na slavni britanski sastav na čelu s legendarnim Freddiejem Mercuryjem.

 U sklopu festivala S okusom soli na splitskom Sustipanu nastupio je Queen Real Tribute bend i hitovima poput "The Show Must Go On“, „We Will Rock You“, „Bohemian Rhapsody“ i „We Are The Champions“ oživjeli čaroliju kojima su se Freddie Mercury i njegov Queen upisali u povijest kao jedan od najvažnijih rock bendova svih vremena. Queen Real Tribute čine pjevač Ivan Ristanović, Nenad Bojković na gitari, basist Ivan Đerfi i bubnjar Radoš Ćapin. Okupili su se 2006. godine kako bi svojim glazbenim djelovanjem odali počast legendarnom Queenu i od tada obišli gotovo čitav svijet. Oni nisu samo sjajni glazbenici, oni su veliki obožavatelji Queen-a te su tako i sami počeli svirati pjesme Queen-a kako bi zadržali uspomenu na jednog najvećih rock bendova svih vremena.

I gdje god dođu naprave spektakl pa je tako i u Splitu na stotine rockera u duši hipnotizirano je stajalo ispred pozornice i uživalo u energičnoj izvedbi glazbenika koji zvukom i pojavom neodoljivo podsjećaju na nezaboravni britanski sastav. 

Svim zaljubljenicima u rock glazbu ovaj bend priuštio je večer za pamćenje. Dašak atmosfere pogledajte u našoj fotogaleriji. 

hr Wed Aug 17 2022 21:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62fcdea518d1cbb8768b45da/80

Ne propustite jedinstveni festival pustolova i svjetskih putnika "Mate Svjetski“"

Domaćini festivala su Centar za kulturu i baštinu Grada Vrgorca te poznati Vrgorčanin Stipe Božić.
Festival pustolova "Mate Svjetski", godišnji je susret putnika svjetskih razmjera, putopisaca pustolova, avanturista i svih zaljubljenika u putovanja. Ove godine 19. i 20. kolovoza u gradskom parku u Vrgorcu i selu Stilja, održava se festival koji donosi dašak svjetskih putovanja i otkriva čari avantura. U čast pustolovinama velikog hrvatskog globtrotera, Mate Šimunovića zvanog Svjetski, već osmu godinu zaredom Vrgorac će ugostit brojne pustolove koji će svojim pričama i pustolovinama odvesti u najudaljenije i najuzbudljivije krajolike. Domaćini festivala su Centar za kulturu i baštinu Grada Vrgorca te poznati Vrgorčanin Stipe Božić.

- Neka Vrgorac ovaj vikend bude vaša nezaobilazna točka putovanja, jer u samo dva dana trajanja festivala pustolova „Mate Svjetski“ u mali grad na vrh gore stane cijeli svijet - izjavila je ravnateljica Centra za kulturu i baštinu Grada Vrgorca, Žana Pervan-Odak.

Prvog dana festivala, u petak 19. kolovoza 2022. godine u Parku. 4. gardijske brigade-Pauci u Vrgorcu s početkom u 20 sati festival će otvoriti Mario Celinić i Stipe Božić sa svojim pothvatima u osvajanju "Naših 7 vrhova". Zagrepčanin Mario Celinić šesti je Hrvat koji se popeo na najviši vrh svijeta Mount Everest.

Stipe Božić i  Mario Celinić ostavili su trag u svijetu alpinizma. Kako su izgledali njihovi pothvati detaljno, slikom i pričom prezentirat će nam na svom zajedničkom predavanju ako i što su im zajednički daljnji projekti. Celinić je do sada osvojio najviše vrhove čak šest kontinenata, a već planira uspon na Mount Carstens na Novoj Gvineji. Na tom usponu pratit će ga i Stipe Božić.

U nastavku večeri uživajte u posebno zanimljivoj priči "Mate Biljarista – svjetski putnik". Mate Lončar je posjetio oko 110 zemalja svijeta te je bio na oko 1800 međunarodnih letova. Susreo se i fotografirao s najpoznatijim osobama iz sportskog i medijskog života. Ovaj svjetski putnik prepoznatljivog izgleda iz Imotskog posebno je ponosan jer je u siječnju 2019. stigao u Machu Picchu i time ostvario svoj dugogodišnji cilj - posjetiti svih sedam novih svjetskih čuda. Jordanu, Kip Krista Iskupitelja u Brazilu, Taj Mahal u Indiji, Kineski zid i grad Chichen Itza u Meksiku.

Drugu večer festivala, u subotu  20. kolovoza u selu Stilja pored Vrgorca s početkom u 20 sati, Jurica Galić Juka, poznati hrvatski profesionalni fotograf, svjetski putnik, avanturist, putopisac i snimatelj dokumentarnih filmova održat će putopisno predavanje "Drevna Nubija", prilikom kojeg je posjetio i snimio čak 30 lokacija, atrakcija i običaja u Republici Sudan, od Kartuma do Soleba. Saznajte zašto Sudan ima duplo više piramida nego Egipat, gdje se nalazi najsvetije mjesto drevnog svijeta i kako izgleda zatvor u kojem je završio i sam Juka nakon snimanja građanskih nemira na ulicama glavnog grada Kartuma.

Ovogodišnji festival putopisa zatvorit će Ranko Dragičević i Daniel Lončar. Hrvatska priča velikog srca  "Via Adriatica" bračkog planinara Ranka Dragičevića koji je s prijateljem Danielom Lončarom prehodao čitavu rutu Via Adriatice, u sklopu humanitarne akcije "1100 kilometara za 1100 terapija". Ovi su momci prehodali cijelu obalu Jadranskog mora, odnosno sve planine i brda od rta Kamenjak do Prevlake i pritom prikupili 169.800 kuna čime su osigurali 1.700 besplatnih terapija za djecu s teškoćama u razvoju na otoku Braču.

Također, i ove će godine već tradicionalno biti otvorena izložba fotografija koje je Mate Svjetski zabilježio na raznim putovanjima tijekom života. Mate Šimunović zvani Svjetski, na put je krenuo 1928. godine i tijekom 19 godina s psom Globusom prevalio je biciklom, pješice i jedrilicom 360 tisuća kilometara na pet kontinenata. Na svom putovanju obišao je 70 država i na tisuće otoka i otočića u Indijskom i Tihom oceanu gdje se susreo i s domorocima koji dotad nisu bili u dodiru s civilizacijom. Sve je to dokumentirao u svojoj putničkoj knjizi objavljenoj 2013. godine u izdanju V.B.Z.-a pod nazivom „Ja, Mate Svjetski“ te je sa svoje avanture donio preko tisuću negativa, od kojih su urađene fotografije koje ćete i ove godine moći pogledati tijekom festivala.Sve informacije možete saznati na društvenim stranicama Centra za kulturu i baštinu Grada Vrgorca


hr Wed Aug 17 2022 14:28:21 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62fcbe6718d1cba4748b45f6/80

Trodnevno putovanje u iščezli grad Colentum

Na poluotoku Gradina predstavit ćemo po mjeri skrojene sadržaje inspirirane povezivanjem tema antičkog Colentuma i maritimne baštine današnjeg Murtera

Ovoga kolovoza na Murteru udruga Argonauta u suradnji s partnerima na projektu TZO Murter- Kornati i Općinom Murter- Kornati te suradnicima, udrugom Latinsko idro, organizira zabavan mozaik događanja pod nazivom DANI COLENTUMA: POVRATAK U IŠČEZLI GRAD. Na lokalitetu arheološkog parka i plaže  na murterskom poluotoku Gradina predstavit ćemo po mjeri skrojene sadržaje inspirirane povezivanjem tema antičkog Colentuma i maritimne baštine današnjeg Murtera. Aktivnosti programa osmišljene su kao  interpretacijski vremeplov kojemu je cilj taj iščezli grad, antičku luku Colentum, oživjeti,  izmaštati i doživjeti kroz iskustvo kreiranja zajedničke priče, kroz igru i aktivnosti kojima povezujemo prošlost, sadašnjost i budućnost ovog teritorija temeljenu na njenim bezvremenim vrijednostima.

Obilježavanje Dana Colentuma započelo je u srijedu izletom i interpretativnom turom na lokalitet Colentum koji organizira TZO Murter- Kornati. U četvrtak s početkom u 10.00 sati održat će se radionica  MURTERSKI HENIX-BROD ZA 2122. GODINU. Radionica je edukativno-zabavnog karaktera, namjenjena djeci od 6 do 13 godina, maritimne tematike koja uključuje razradu priče o antičkom ribarenju, izradu i opremanje broda kojemu je zadatak otputovati u budućnost, u godinu 2122. 

U petak od 18.00  do 21.00 sat održat će se već tradicionalna Noć Colentuma. Na Noći Colentuma ove će godina posjetitelji moći posjetiti sajam, sudjelovati u priči o Colentumu koja predstavlja interpretaciju povratka u iščezli grad Colentum te pogledati uprizorenje antičkog ribarenja koje će prikazati članovi udruge Latinsko idro. Na sajmu se predstavlja niz predmeta nastalih u okviru razrade sadržaja projekta OKUSI IZ AMFORE: colentumska staklenka, recepti nastali kroz edukacije i suradnju ribara, ugostitelja i prerađivača ribe, eko vodič te proizvođači lokalnih suvenira i predmeta inspiriranih prošlošću. 

Program će završiti zakuskom koja je besplatna za sve posjetitelje i sudionike manifestacije, a u ponudi će biti jednostavna jela od ribe koja će pripremiti konoba Boba te kruh inspiriran temom projekta Okusi iz amfore iz Kuće kruva. 

Veliko finale manfiestacije je postavljanje vremenske kapsule s Colentuma koja će se sljedeći put otvoriti tek za sto godina.


hr Wed Aug 17 2022 12:10:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62fcacb518d1cb2b768b45d8/80

Revija srpskog filma u Ljetnom kinu Bačvice

Prikazat će se "Besa", "Vikend s ćaletom" i "Realna priča"
Ljetno kino Bačvice od 20. do 22. kolovoza domaćin je Revije srpskog filma koja se održava u partnerstvu s Vijećem srpske nacionalne manjine u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Tijekom tri dana prikazat će se novi radovi srpskih redatelja, a svi filmovi imat će i engleske titlove za strane posjetitelje Ljetnog kina Bačvice.

Prvog dana prikazuju se dvije epizode TV serije "Besa" koju će osobno predstaviti redatelj Igor Stoimenov i producentica Tea Korolija. Ova originalna TV serija inspirirana je istinitim događajima, a epski zaplet govori o sudbini dvije obitelji kojima nesretni događaj mijenja živote iz korijena. Radnja se događa na uvijek pulsirajućem i raznolikom ambijentu Balkana, a "Besa" otkriva važnost izgovorene riječi, ali i što smo sve spremni napraviti da zaštitimo svoje najbliže.

Vikend se nastavlja u nedjelju 21. kolovoza filmom "Vikend s ćaletom". U ovoj drami s elementima komedije koju je režirao Miroslav Momčilović u glavnim ulogama su Nenad Jezdić, Vasa Vraneš i Branko Vidaković. Film prati beogradskog kriminalca Kašiku koji nakon pet godina razdvojenosti zbog zabrane prilaska provodi vikend sa sinom iz prethodnog braka. U tih nekoliko dana pokušava mu pružiti svu toplinu, iskustvo i mudrost koje posjeduje.

Revija srpskog filma u Splitu završava komedijom "Realna priča" redatelja Gordana Kičića u kojoj pratimo glumca koji ima utisak da se cijeli svemir urotio protiv njega. U isčekivanju velike uloge za koju vjeruje da će riješiti sve njegove probleme, počinje gubiti osjećaj za realnost.

Projekcije počinju u 21 sat.
hr Wed Aug 17 2022 10:55:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .