DHMZ: Temperature ovoga ljeta u Hrvatskoj nisu dosegnule rekordne vrijednosti

Meteorolozi su
priopćili da je proteklo ljeto u Hrvatskoj bilo toplo, kao što su sva ljeta
tijekom 21. stoljeća u Hrvatskoj bila toplija od referentnih klimatskih
prosjeka, ali temperature ovoga ljeta ipak nisu dosegnule rekordne vrijednosti.

Voditeljica Službe za
klimatologiju DHMZ-a Melita Perčec Tadić u informaciji o
kretanju temperatura tijekom ljeta ističe da je ljeto globalno bilo najtoplije,
nad europskim kopnom peto najtoplije, dok je u Hrvatskoj ljeto bilo toplo, ali
da nisu dosegnute rekordne vrijednosti.

Ipak, Copernicus,
služba za klimatske promjene Europskog centra za srednjoročne vremenske
prognoze, najavila je ovoga tjedna da bi 2023. mogla biti najtoplija godina u
povijesti mjerenja, dok pokazatelji DHMZ-a govore da temperature ovoga ljeta u
Hrvatskoj nisu dosegnule rekordne vrijednosti, prenosi HRT.

Melita Perčec Tadić
napominje da Copernicus misli na globalnu temperaturu, a globalna temperatura
uključuje i temperaturu nad morem.

– S obzirom na to da
su temperature mora trenutno rekordne, i da se El Nino i dalje razvija,
vjerujem da su zbog ta dva razloga dali ovakvu procjenu, kaže ona i dodaje da
se “za naš mali komadić kopna” ne može dati već sada takva procjena.

Analize trendova
temperatura zraka koje provodi Državni hidrometeorološki zavod pokazuju da je
ljeto sezona s najjače izraženim trendom zagrijavanja zraka. Srednja dnevna
temperatura zraka tijekom ljeta u Hrvatskoj po desetljeću raste od 0,3 0,6 °C,
stoji u informaciji.

Također, pozitivni su
i trendovi promjene srednje minimalne i srednje maksimalne temperature zraka.

– Snažno zagrijavanje
u unutrašnjosti Hrvatske posebno je vidljivo na području Zagreba, što upućuje i
na jaki utjecaj urbanog toplinskog otoka – kazala je.

U budućnosti se
očekuje porast srednjih godišnjih temperatura zraka za 1,5 1,7 °C u odnosu na
referentno razdoblje kao i porast temperatura zraka po sezonama. Usporediv
porast očekuje se i u vrijednostima minimalnih i maksimalnih temperatura zraka.

Klimatske promjene
očituju se u pojavi ekstremnih vremenskih događaja na širem području
Sredozemlja. Ondje su zabilježeni porast toplih ekstrema, nepouzdanost u
procjenama promjena u ekstremnim količinama oborine i češće pojave agronomske i
ekološke suše.

To se navodi u osmom
nacionalnom izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji UN-a o
promjeni klime (UNFCCC) s početka 2023. godine. Analiza klime u Hrvatskoj
temelji na dnevnim podacima na 35 meteoroloških postaja te podacima dnevnih
količina oborine na 143 postaje Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Prema projekcijama
globalnih klimatskih modela, očekuje se porast temperature zraka na širem
području Sredozemlja i Hrvatske u svim analiziranim scenarijima.

Smanjenje godišnje
količine oborine od 10 posto, odnosno 20 posto na području Jadrana očekuje se u
scenarijima koji odgovaraju porastu globalne temperature od 2 °C odnosno 4 °C
do kraja 21. stoljeća.

Koncentracija
ugljičnog dioksida u 2019. godini iznosila je 410 ppm (milijunti dio) što je
najviša koncentracija u zadnjih dva milijuna godina. Koncentracija metana
iznosila je 1866 ppb, a za dušikov oksid 332 ppb (milijarditi dio).

Porast globalne
temperature zraka je u razdoblju od 2011. do 2020. procijenjen na 1.09 °C u
odnosu na razdoblje od 1850. do 1900. Srednja razina svjetskih oceana je od
1901. do 2018. porasla za 20 centimetara.