Požar koji je jutros buknuo na južnoj strani otoka Hvara lokaliziran je nakon podneva, doznaje se od vatrogasaca.

Nešto prije 11 sati vatrogasci su dobili dojavu da gori na šumskom području prema Sv. Nedilji. U gašenju su sudjelovali svi hvarski vatrogasci, odnosno pripadnici iz postaje DVD Hvar, Stari Grad i Jelse.

U pomoć im je pristigao i kanader, potvrdili su za Danas.hr vatrogasci iz DVD-a Jelsa.

Vatra je zahvatila šumu, no zahvaljujući brzoj intervenciji vatra je lokalizirana te je izgorjelo oko hektar stabala.

Zahvaljujući pripremama vatrogasaca za protupožarnu sezone, ali i kišnom razdoblju ove godine je zabilježen manji broj požara nego ranijih godina.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji je konkretno zabilježeno petnaestak požara koje je uzrokovao grom, a najveći ovogodišnji požar na tom području bio je onaj na Čiovu kada je radnik brusio željezo. Tom prilikom je izgorjelo 500 hektara raslinja i šume.

Pčelari su opet u problemima - Međimurci procjenjuju da će imati upola manje meda nego lani. I to nije jedini problem, muči ih uvozni lobi koji im ruši cijene

Pčelari iz godine u godine žive od nade da će proljeće biti dobro jer o tome ovisi i koliko će biti meda. Ovo proljeće ponovno nije bilo dobro, i bez obzira na to koliko pčelari obilazili svoje pčele, pazili na njih i premještali ih na druge lokacije, krajnji rezultat ne može se bitno promijeniti.

-Već znamo sve, jesenske paše nema. Bili smo na Baniji, nije bilo tako reći, ništa. Samo nešto malo - oko 10, 12 kilograma po zajednici, tako možemo računati i to je uglavnom bio bagrem, govori pčelar Franjo Trstenjak RTL-u.

Najveći neprijatelj pčelara je mraz. Oštetio je pupoljke njima najvažnije biljke bagrema i čim se od njega dobilo upola manje meda, bilo je jasno kakva će biti cijela sezona.

-Ovo je jedna od lošijih godina, ja bih rekao skoro 50 posto slabija nego prošle godine. Bili su zimski gubici pčela, kad smo to prebrodili došao je mraz koji je uništio voćnu pašu. Od te proljetne paše ostala je samo uljana repica, objašnjava predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije Željko Trupković.

No ipak, situacija i nije tako kritična jer gotovo svi imaju zalihe od prošle godine koja je bila iznadprosječna. Od uvođenja eura nisu se mijenjale ni cijene pa je tegla meda 9 ili 10 eura. No, probleme im stvara jeftini med u trgovinama koji košta oko 3 i pol eura.

-U trgovačkim lancima se svašta nađe i ljudi kupuju, nažalost zbog cijene, a kvaliteta znamo kakva je, da to na kraju opće nije med nego nekakav pripravak na bazi šećera, govori pčeral Franjo.

Osim upitne kvalitete, tu je i upitno podrijetlo. Oni tvrde, što god se dogodilo, iz principa nikada neće prodavati med po toj cijeni - radije će ga darovati.