Još je prošle godine kapetan Jadrolinijinog trajekta upozoravao na kaos ispred splitske luke i da će netko, ako se ništa ne poduzme, poginuti. Nažalost, poginuo je ribar u srpnju ove godine, a Uprava sigurnosti u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture uporno matra statistike i govori da je sve u redu. U međuvremenu snimljena je još jedna u nizu kaotičnih situacija, s kojima se susreću pomorci na ulazu u najprometniju hrvatsku luku.

- Evo još jedan primjer kršenja pravila o izbjegavanju sudara na ulazu u splitsku luku - doznaje Morski.hr od člana posade trajekta Biokovo koji nam dodaje da dnevno svjedoče desecima ovakvih slučajeva.

- Jedrilica se uopće ne obazire na zvučne signale i drži svoj kurs i brzinu, te prolazi nam 20-ak metara od prove - kazuje i zaključuje:

- Koliko ljudi treba poginuti da se nešto po ovom pitanju napravi?

Ovdje posebno treba istaknuti članak 45. Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom, koji jasno definira ovakve situacije:

-Plovni objekti kraći od 24 metra bez obzira na vrstu pogona dužni su pri plovidbi, uplovljenju, i isplovljenju u lukama, ulazima u luke u polukrugu od jedne nautičke milje, računajući od ulaza u luke, te u uskim kanalima unutarnjih morskih voda, ako za određene dijelove unutarnjih morskih voda posebnim propisima nije drukčije određeno, uklanjati se s puta većim plovnim objektima.

A što je ovaj skiper napravio? Pogledajte sami...

Pčelari su opet u problemima - Međimurci procjenjuju da će imati upola manje meda nego lani. I to nije jedini problem, muči ih uvozni lobi koji im ruši cijene

Pčelari iz godine u godine žive od nade da će proljeće biti dobro jer o tome ovisi i koliko će biti meda. Ovo proljeće ponovno nije bilo dobro, i bez obzira na to koliko pčelari obilazili svoje pčele, pazili na njih i premještali ih na druge lokacije, krajnji rezultat ne može se bitno promijeniti.

-Već znamo sve, jesenske paše nema. Bili smo na Baniji, nije bilo tako reći, ništa. Samo nešto malo - oko 10, 12 kilograma po zajednici, tako možemo računati i to je uglavnom bio bagrem, govori pčelar Franjo Trstenjak RTL-u.

Najveći neprijatelj pčelara je mraz. Oštetio je pupoljke njima najvažnije biljke bagrema i čim se od njega dobilo upola manje meda, bilo je jasno kakva će biti cijela sezona.

-Ovo je jedna od lošijih godina, ja bih rekao skoro 50 posto slabija nego prošle godine. Bili su zimski gubici pčela, kad smo to prebrodili došao je mraz koji je uništio voćnu pašu. Od te proljetne paše ostala je samo uljana repica, objašnjava predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije Željko Trupković.

No ipak, situacija i nije tako kritična jer gotovo svi imaju zalihe od prošle godine koja je bila iznadprosječna. Od uvođenja eura nisu se mijenjale ni cijene pa je tegla meda 9 ili 10 eura. No, probleme im stvara jeftini med u trgovinama koji košta oko 3 i pol eura.

-U trgovačkim lancima se svašta nađe i ljudi kupuju, nažalost zbog cijene, a kvaliteta znamo kakva je, da to na kraju opće nije med nego nekakav pripravak na bazi šećera, govori pčeral Franjo.

Osim upitne kvalitete, tu je i upitno podrijetlo. Oni tvrde, što god se dogodilo, iz principa nikada neće prodavati med po toj cijeni - radije će ga darovati.