NATO SUMMIT: Završio sastanak na vrhu

Drugog i završnog dana summita NATO-a u Walesu članice Saveza raspravljale su o prijetnjama Rusije i Islamske države i kao odgovor na zabrinutost istočnih saveznica, posebice Poljske i baltičkih zemalja, zbog ruske intervencije u Ukrajini, usvojile su Akcijski plan o pripravnosti (RAP), koji predviđa uspostavu snaga za brzo djelovanje koje se mogu vrlo brzo rasporediti na teritoriju zemalja članica u slučaju da im je ugrožena sigurnost.

Namjera te inicijative je pružiti sigurnost zemljama bivšeg sovjetskog bloka koje su se pridružile NATO-u posljednjih 15 godina, posebice Poljskoj i baltičkim državama Litvi, Latviji i Estoniji.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je da će nove snage imati nekoliko tisuća kopnenih vojnika spremnih za raspoređivanje u roku od nekoliko dana. Očekuje se da će prve postrojbe snaga za brzo djelovanje ukupno imati oko 5.000 vojnika koji će biti spremni krenuti u roku od dva dana, za razliku od sadašnjih snaga kojima je potrebno pet dana. Vojnici će biti izvučeni iz postojećih postrojbi kada to bude potrebno.

Iako neće biti stalnih baza NATO-a kao što su priželjkivale Poljska i druge istočne zemlje, taj plan će osigurati nazočnost NATO-a koja bi mogla odvratiti potencijalnog agresora, a poljski premijer Donald Tusk izrazio je zadovoljstvo ovom odlukom rekavši da ona šalje jasnu poruku da sigurnosna jamstva za Varšavu više nisu samo obećanja na papiru nego su stvarna.

Govoreći o planu usvojenom na summitu, hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je predvodio hrvatsko izaslanstvo na skupu, rekao je novinarima da on predviđa usklađenije obavještajno djelovanje, borbu protiv kibernetičkih napada i suradnju oružanih snaga.

Predsjednik Josipović je istaknuo da treba objasniti kako tu nije riječ o slanju snaga izvan teritorija članica NATO-a i da nitko nije ni predlagao niti tražio da te snage idu u Ukrajinu.

Što se tiče politike otvorenih vrata, koja je potvrđena na summitu, Josipović je rekao da je to Hrvatskoj “posebno važno, jer je riječ o članstvu zemalja u ‘regiji’, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije”.

Savez se također složio po prvi put da obranu od kibernetičkih napada uvrsti u svoju glavnu misiju, što znači da bi veliki takav napad na zemlju članicu, kao što je bio onaj 2007. na digitalnu infrastrukturu Estonije – mogao izazvati vojni odgovor.

Rasmussen je proglasio kibernetičku obranu dijelom glavne zadaće kolektivne obrane NATO-a. – Slažemo se da kibernetički napadi mogu doći do razine koja ugrožava prosperitet, stabilnost i sigurnost naših zemalja… Oni mogu naštetiti našim suvremenim društvima koliko i konvencionalni napad – istaknuo je.

On je također rekao da nijedna treća zemlja ne može uložiti veto na politiku proširenja NATO-a, odgovarajući tako na upozorenja Rusije glede želje Ukrajine da se pridruži Savezu, i odobrio je nove korake za približavanje Gruzije članstvu u Savezu. Naglasio je da vrata NATO-a ostaju otvorena i da će svaka zemlja biti procjenjivana po svojim zaslugama.

Članice NATO-a snažno su osudile barbarske postupke Islamske države i izrazile spremnost pomoći iračkim sigurnosnim snagama u borbi protiv te terorističke organizacije.

– Terorističke prijetnje samo još više jačaju našu odlučnosti da branimo naše vrijednosti i da pobijedimo Islamsku državu – izjavio je u na početku drugog dana summita britanski premijer David Cameron dodavši da članice NATO-a jednoglasno osuđuju barbarske postupke Islamske države.

Rasmussen je izjavio da je NATO spreman da na zahtjev pomogne Iraku u borbi protiv militanata Islamske države koji su zauzeli velike dijelove njegovog teritorija te da će surađivati u razmjeni informacija o stranim borcima koji se vraćaju s Bliskog istoka, što je mogući izvor terorizma u zapadnim zemljama.

Njemačka kancelarka Angela Merkel naglasila je da će se NATO i dalje pridržavati sporazuma o suradnji s Rusijom iz 1997. iako ga je Moskva prekršila svojim akcijama u Ukrajini.

Treća današnja tema bila je obaveza izdvajanja dva posto BDP-a za obranu, što trenutačno poštuju samo četiri države članice. Saveznice su se dogovorile da će prestati rezati vojne troškove i približiti se očekivanom izdvajanju za obranu u roku od deset godina.

Josipović je summit ocijenio “apsolutno povijesni i važanim”. “Došlo je do novog okupljanja, prepoznavanja nekih opasnosti, koje su zaista realne, oko kojih je možda bilo određenog nećkanja i neodlučnosti. Nije riječ samo o Ukrajini, riječ i o tzv. Islamskoj državi, rastućem terorizmu, rastućem kršenju elementarnih ljudskih prava. Razina tih ugroza elementarnih vrijednosti koje kroz NATO štitimo je takva da trebamo reagirati odlučnom porukom.”

Josipović i Kotromanović ponovili su da nije bilo zahtjeva prema Hrvatskoj da sudjeluje u udarnim snagama za brzo djelovanje.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je da je ovaj summit održan u najsloženijim okolnostima od Drugoga svjetskog rata na ovamo. Istaknula je da je Hrvatska strateški pozicioniran partner u NATO-u s obzirom na prijetnje s istoka, juga i jugoistoka.