Biskup Uzinić: Treba pomoći izbjeglicama, a istovremeno zaštititi hrvatske građane

Hrvatsku je posljednjih dana zatekla izbjeglička kriza, i dok dio građana pokazuje veliku empatiju prema sudbini izbjeglica, ostali ne dijele slično razmišljanje. Možemo reći da je Hrvatska izrazito katolička zemlja s velikim brojem vjernika, i upravo stoga čudi negativan stav prema prihvatu migranata od strane građana koji su većinom vjernici, pogotovo s obzirom na poruku pape Franje koji je istaknuo kako “Svi oni koji odbijaju primiti izbjeglice kao da su počinili ratni zločin”. Dubrovački biskup Mate Uzinić komentirao je kako i u samoj Crkvi postoje oni koji ne razumiju i teško prihvaćaju papinu poruku.

– Izjave pape Franje poziv su na radikalno življenje Evanđelja. Iako je to ispravan i jedini put nasljedovanja Isusa Krista, u isto vrijeme je iznimno zahtjevan. Zato smo svjedoci da i u samoj Crkvi neki ne razumiju i teško prihvaćaju papinu poruku. Uz to, ovdje se radi i o strahu pred nepoznatim koji je svojstven svakom čovjeku, pa tako i kršćanima. Taj strah, nažalost, može dovesti do ksenofobije, odnosno do neprimjerenih reakcija i neprepoznavanja u drugome bližnjega kojemu smo dužni pomoći – kazao je.

Uzinić je kazao da su ksenofobni transparenti s porukama mržnje koji su osvanuli i u Splitu, zapravo samo iznimke i kako većina građana Republike Hrvatske to osuđuje, te zapravo pokazuje veliku razinu empatije prema migrantima.

– Svjedoci smo različitih reakcija u hrvatskom društvu. Osobno smatram kako ksenofobija nije svojstvena našem narodu. To se osobito vidi na područjima koja su neposredno zahvaćena izbjegličkom krizom. Lokalno stanovništvo na različite načine prihvaća, suosjeća i pokušava pomoći izbjeglicama, prepoznajući u njima u prvom redu čovjeka u potrebi.

Biskup nije želio komentirati spremnost i organiziranost Vlade za izbjegličku krizu, kao ni zatvaranje graničnih prijelaza sa Srbijom i posljedice tih postupaka. 

Izbjeglička kriza je političko pitanje

Od početnih nekoliko stotina izbjeglica koje je Hrvatska trebala primiti, gotovo preko noći ta brojka je dosegla nekoliko tisuća. Nejasna ili nepostojeća strategija Europske Unije, pa tako i Hrvatske, zatekla je Vladu nespremnom za veliki izbjeglički val koji je krenuo preko Hrvatske. Neadekvatna strategija za izbjegličku krizu podigla je paniku kod građana, ali i stvorila razilaženja u mišljenjima unutar političke strukture. Sama predsjednica, Kolinda Grabar-Kitarović, pozvala je na zatvaranje granica kako bi se smanjio broj izbjeglica i osigurala sigurnost hrvatskih građana. S druge strane, premijer Milanović odbacio je Hebrangov prijedlog o slanju hrvatske vojske na granice, jer kako smatra, vojska na granici znači ubijanje, te je također istaknuo da po Hrvatskoj “imamo nekoliko stožera za histeriju, koje “ne treba slušati”. Upitali smo dubrovačkog biskupa što Crkva, koja je u Hrvatskoj oduvijek imala značajnu ulogu, može učiniti ili sugerirati po pitanju izbjegličke krize.

– Od samog početka ove izbjegličke krize Katolička Crkva nudi pomoć i sugerira neka rješenja, osobito kroz izjave pape Franje. Katolička Crkva u Hrvatskoj spremna je odgovoriti na papine pozive. Tako, na primjer, Dubrovačka biskupija je već prošle godine poslala određenu pomoć crkvama Bliskog istoka, a namjeravamo to učiniti i ove godine. Uz to, dobro je napomenuti da je Hrvatski Caritas i prije nego su izbjeglice došle u Hrvatsku organizirao prikupljanje i slanje pomoći izbjeglicama u Srbiji i Makedoniji, ali i da su trenutno u tijeku akcije prikupljanja pomoći izbjeglicama koje prolaze kroz Hrvatsku. Pozivam sve koji se mogu uključiti da to učine. Poslanje Crkve nije rješavati politička pitanja, nego, u ovom konkretnom slučaju, pomoći potrebnima. Politička pitanja trebaju rješavati društvene vlasti. One moraju pronaći način kako pomoći ugroženima, u skladu s međunarodnim propisima, ali i kako istovremeno zaštititi interese i sigurnost vlastitih društvenih zajednica – zaključio je Uzinić