Rijeka najtransparentniji grad, Imotski na začelju

Listu izrazito transparentnih gradova predvodi Rijeka, ali izrazito transparentni su i Slavonski Brod, Vodice, Pazin i Labin koji su prema osvojenom broju bodova dobitnici ovogodišnje nagrade LOTUS, no na listi izrazito transparentnih našla su se ukupno 23 grada i jedna općina. U društvo najtransparentnijih gradova progurala se Općina Belica u Međimurskoj županiji i dobila priznanje, dok je među županijama ove godine izrazito transparentna bila jedino Varaždinska županija.

 Među izrazito netransparentnim jedinicima lokalne samouprave uglavnom su općine, njih gotovo stotinu, a najnetransparentnija je Općina Zrinski Topolovac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, s osvojenih nula bodova. No, ima i izrazito netransparetnih gradova, a to su redom: Hrvatska Kostajnica, Oroslavje, Vodnjan-Dignano, Otok i najnetransparentniji među njima – Imotski.

 Jezikom brojki rečeno, izrazito netransparentnih je 28 posto jedinica lokalne samouprave, netransparentnih 46 posto, transparentnih 21 posto, a izrazito transparentnih pet posto. Daleko su najlošije općine, kojih je čak 88 posto u dvjema kategorijama netransparentnosti. Sve u svemu, čak 74 posto jedinica lokalne samouprave je netransparentno, a trećina građana Hrvatske ne živi u sredini koja bi mu omogućila da umjesto pasivnog podanika bude aktivan i odgovoran građanin, ocjenjuju u GONG-u rezultate ovogodišnjeg istraživanja, piše Lokal.hr.

 “Poražavajuća je činjenica da deset godina nakon usvajanja Zakona o pravu na pristup informacijama svaka treća jedinica nije odgovorila na službeni upit. Nadalje, unatoč povećanju ukupnog broja službenih internetskih stranica sa 75 posto (2009.) na 98 posto (2014.), nije došlo do pozitivnog utjecaja na razinu transparentnosti samih jedinica. Jedinice nisu u stanju (ili voljne) komunicirati ni o politički važnim pitanjima, niti o pitanjima koja se reflektiraju na svakodnevicu. Naime, umjesto da služe obavještavanju građana i njihovom uključivanju u svakodnevni politički i društveni život, službene internetske stranice su u najvećem broju slučajeva i dalje u funkciji servisnih informacija te povijesnih, kulturnih, vjerskih i turističkih sadržaja. S obzirom na izostanak sustavne objave svih relevantnih informacija, nije moguće očekivati uključivanje i smislen doprinos građana i zainteresirane javnosti lokalnim procesima političkog odlučivanja. Kako ne postoji svijest o potrebi kontinuiranog unapređivanja već ostvarenih razina transparentnosti i odgovornosti spram javnosti, izostaje i promišljanje vizije suvremene demokratske političke zajednice.”, konstatiraju u GONG-u koji je u suradnji s Udrugom gradova proveo ovo istraživanje, treću godinu za redom i danas ga predstavio javnosti na skupu u šibenskom hotelskom naselju Solaris.

 Do ovih su rezultata u GONG-u došli pregledavajući službene internetske stranice, Poslovnike i Statute, odgovorima na anketni upitnik, zahtjevima za pristupom informacijama te telefonskim pozivima na centralu jedinica lokalne samouprave. S obzirom na poražavajuće rezultate za jednu članicu Europske unije zaključili su  kako je krajnje vrijeme da državne vlasti i oporba preuzmu odgovornost i pristupe teritorijalnom preustroju i barem funkcionalnom okrupnjavanju lokalne i regionalne samouprave, uz ocjenu kako nije tu riječ samo o mogućim uštedama i povećanoj efikasnosti i djelotvornosti upravljanja, nego o ustavnom pravu građana na jednakost postupanja tijela vlasti i njihovom pravu na dobru upravu u svim dijelovima Hrvatske.