Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5f9e712c6f52df9f2b8b467c/80
Foto: HRT

Lauc: 'Mislim da nam je ova izjava pomalo smiješna. No, sljedeća dva tjedna su doista ključna'

'Rast je stao i ne prijeti nam katastrofični scenariji od 10,000 dnevno zaraženih, ili 5,000 hospitaliziranih koje smo mogli vidjeti u medijima zadnjih dana', poručio je Lauc

Znanstvenik Gordan Lauc član je Znanstvenog savjeta Vlade Republike Hrvatske, a na svom Facebook profilu poručio je da su sljedeća dva tjedna ključna kada je riječ o koronavirusu. 

Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:

"Mislim da nam je ova izjava svima već postala pomalo smiješna tijekom prvog vala pandemije. No sljedeća dva tjedna su doista ključna. Samo ovaj puta ne za donošenje ili ukidanje nekakvih formalnih mjera, već doslovno za život i zdravlje velikog broja ljudi.

U posljednjih 15 dana (15 dana je prosječni period u kojem nekoga možemo smatrati zaraženim prema WHO kriterijima) potvrđena je zaraza kod 11.256 osoba koje imaju prebivalište u Gradu Zagrebu ili Zagrebačkoj županiji. To je nešto preko 1% ukupne populacije. 

Koliko je stvarno zaraženih ne možemo točno znati, no taj broj je sigurno negdje između pet i deset puta veći. Dakle negdje između 50,000 i 110,000 aktivno zaraženih ljudi od kojih se velik dio aktivno kreće gradom, jer su ili asimptomatski (40-50% njih), ili presimtomatski (razvit će simptome tek za dan dva).

Prema kretanju broja potvrđenih slučaja ukupan broj trenutno zaraženih ne mijenja se bitno zadnjih tjedan dana, no neki ljudi se oporavljaju i postaju imuni, dok se u isto vrijeme drugi ljudi zaražavaju. Dok smo na ovom broju potvrđenih zaraženih to znači da svaki od tih 50,000 do 100,000 zaraženih zarazi jednog novog pa je u sljedećem ciklusu nekih drugih 50,000 - 100,000 ljudi u Zagrebu zaraženo. Neki moji kolege misle da broj zaraženih i dalje raste, jer smo zagušili sustav testiranja a i velik broj ljudi se možda niti ne dolazi testirati iz raznih razloga. To možda i je djelomično točno, no u tom slučaju je stvarni broj zaraženih je i dalje u istim granicama, samo bliže ovoj gornjoj brojci. I u jednom i drugom slučaju to znači da smo na samom vrhuncu epidemije u Zagrebu (a čini se i malo preko tog vrhunca). Ako testiramo dovoljno, onda je pad kojeg vidimo stvaran, ako ne testiramo dovoljno, onda stvarno imamo 10% populacije zaraženo sada, drugih 10% je bilo zaraženo dva tjedna prije toga, a trećih 10% će biti u sljedeća dva tjedna. To više ne ostavlja prostora za brzi rast, jer 20-30% populacije koja je postala otporna na COVID-19 mora sam po sebi jako značajno usporavati brzinu širenja epidemije (a ako su brojevi manji, onda sustav testiranja funkcionira i pad koji vidimo je stvaran i rezultat je kombinacije mjera i razvoja imuniteta kod dijela populacije - za one kojima se na riječ imunitet odmah nadovezuje rijek "krdo" moram naglasiti da se ovdje ne radi o postizanju imuniteta krda, već samo o smanjivanja broja osjetljivih (S) jedinki u SEIR modelu što u kombinaciji s epidemiološkim mjerama smanjuje R ispod 1.)  

A zašto su važna baš sljedeća dva tjedna? To je period u kojem se NIKAKO NE ŽELITE ZARAZITI. Velik broj danas zaraženih još nije razvio simptome. Oni koji će razviti teške simptome razvit će ih u sljedećih 7-10 dana. Mi smo do pred tjedan dana imali jako veliki porast broja potvrđeno zaraženih, što znači da ćemo još nekoliko dana imati velik porast novozaraženih i bolnice će biti pod jako velikim pritiskom. Nakon toga će se dnevni brojevi novih hospitalizacija i ljudi otpuštenih iz bolnica približiti, no i dalje će biti blagi porast ljudi u bolnicama. Broj ljudi u bolnicama počet će se smanjivati tek desetak dana nakon što nam brojevi novozaraženih počnu značajnije padati, što znači da su najteži dani upravo pred nama.

No svjetlo na kraju tunela se već jasno vidi. Rast je stao i ne prijeti nam katastrofični scenariji od 10,000 dnevno zaraženih, ili 5,000 hospitaliziranih koje smo mogli vidjeti u medijima zadnjih dana. Poštujući mjere koje propisuje naš stožer i maksimalno odgovornim ponašanjem svakoga od nas možemo nastaviti ovaj dobar trend i u sljedeća dva tjedna značajno smanjiti dnevne brojeve novozaraženih. Tada će i rizik za svakoga od nas biti manji", zaklljučio je Lauc.

hr Fri Nov 06 2020 20:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5fc5fbdb6f52dfd7588b4685/80
Foto: Screenshot Youtube

Preminuo Lazo Goluža, tvorac Kviskoteke

Lazo Goluža rođen je 1. siječnja 1936. godine u Stocu.

U 85. godini preminuo je Lazo Goluža, tvorac legendarne Kviskoteke.

Lazo Goluža rođen je 1. siječnja 1936. godine u Stocu.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. S Pajom Kanižajem 1966. pokrenuo je satirični list Paradoks. Od 1967. radio je na TVZ-u, a na RZ-u bio je jedan od pokretača Noćne priče III. programa. U redakciji Kontakt-programa kao urednik ostvario je više zabavnih i kontakt emisija. Najplodniji je bio kao autor (i urednik) TV igre Jadranski susreti te niza kvizova znanja: Malo ja, malo ti, 3-2-1, ali vrijedan, Znaš, znam, Pješčani sat, zatim kviza znanja i inteligencije Kviskoteka, mozaične emisije Obiteljski zabavnik te urednik licencnih TV igara Brojke i slova i Kola sreće.

Autorski je surađivao s njemačkom postajom ARD (1989/90), britanskim TV Yorkshireom i ITV-om (1992. i 1997) te s francuskim obrazovnim TV kanalom La Cinquiềme (1996). Nakon umirovljenja 2001. nastavio je surađivati, do kraja 2002., na postavljanju licencnoga kviza Tko želi biti milijunaš?

Stvarao je nove TV formate kvizova, od 2015. i formate inteligentnih igara za aplikacije novih medija. Objavio je i knjige kvizova Kviskoteka (s B. Lipanovićem, 1982) te Kviskoteka – igra pitanja (s D. Novakovićem, 1990).

Dobitnik je nagrada HRT-a: godišnje 1993. i za životno djelo Ivan Šibl 1995.

hr Tue Dec 01 2020 09:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5f438de2daf72d10788b45d2/80
Foto: Dalmacija News

Objavljeno koliko će iznositi kazna za one koji se ne pridržavaju mjera

Iz Vlade neslužbeno govore kako su se za kaznu od 500 kuna koja za plaćanje u roku tri dana iznosi 250 kuna odlučili kako ne bi dodatno financijski opterećivali građane.
Ministar zdravstva Vili Beroš na jučerašnjoj je sjednici Vlade objavio nove kazne za kršenje mjera. Vlada je jučer naime u hitnu saborsku proceduru uputila i dopunu Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojom se predlažu novčane kazne za kršenje epidemioloških mjera, donosi Index.hr.

- Zakonskim prijedlogom propisuje se nova sigurnosna mjera obveze pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske, zabrana ili ograničenje održavanja javnih događanja i okupljanja te zabrana ili ograničenje održavanja privatnih okupljanja, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš na sjednici. Maske se na pravilan način nose kada pokrivaju usta i nos, ističe se u dopuni zakona. 

Zakon donosi niz novih kazni za prave osobe koje idu sve do 40.000 kuna, no građane vjerojatno najviše zanima ona koja se odnosi na fizičke osobe koje krše mjere. 

Kako će policija i inspektori kažnjavati građane

Kazna za građane koji se ne pridržavaju mjera, uključujući i one koji ne nose pravilno masku, iznosi 500 kuna. No, riječ je o mandatnim kaznama koje će se izdavati na mjestu počinjenja prekršaja i na njih se primijenjuju odredbe iz Prekršajnog zakona. To znači da kazna, ako se plati u roku tri dana, ne iznosi 500 nego 250 kuna, kao što je slučaj i s kaznama u prometu.

Iz Vlade neslužbeno govore kako su se za kaznu od 500 kuna koja za plaćanje u roku tri dana iznosi 250 kuna odlučili kako ne bi dodatno financijski opterećivali građane. Kažu kako je i 250 kuna danas velik iznos i kako vjeruju da će se s visinom kazne od 500, odnosno 250 kuna ispuniti cilj zbog kojih se sankcije i uvode, a to je poštivanje propisanih mjera za suzbijanje epidemije koronavirusa. 

Kazne mogu izdavati inspektori civilne zaštite, inspektori Državnog inspektorata i policajci. 

Kada građani inspektorima odbiju dati osobnu iskaznicu, tražit će se intervencija policije koja je onda uzeti podatke od građana. 

Ministar Beroš jučer je pozvao građane da prijavljuju privatne zabave svojih susjeda, no iz MUP-a govore kako se ljudima neće upadati u stanove. Naglašavaju ipak da policajci imaju svoje metode kako postupati u tim situacijama i evidentdirati prekršitelje. 

Kazne od 500 do 40.000 kuna

Pogledajte još jednom popis novčanih kazni za kršenje mjera:

Propisuje se novčana kazna za prekršaje za pravne osobe u iznosu od 10.000 kuna do 40.000 kuna u slučaju nepridržavanja mjera propisanih zakonom, odnosno ako ne poštuje zabranu ili ograničenje održavanja javnih događanja i okupljanja te ako ne poštuje zabranu ili ograničenje održavanja privatnih okupljanja.

Za prekršaje odgovorne osobe u pravnoj osobi, kao i fizičke osobe obrtnika te fizičke osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, propisuje se novčana kazna u iznosu od 5000 do 10.000 kuna.

Za prekršaj fizičke osobe propisuje se novčana kazna u iznosu od 500 kuna u slučaju nepridržavanja propisanih mjera. Ista kazna odnosi se i na one koji masku ne nose pravilno.

Za vlasnika, odnosno posjednika privatnog posjeda propisuje se novčana kazna u iznosu od 5000 do 10.000 kuna ako organizira ili dopusti održavanje privatnog okupljanja protivno odredbama zakona.

Podsjetimo, novim mjerama privatna okupljanja ograničena su na najviše deset osoba.
hr Tue Dec 01 2020 09:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5e7b034829111c66ab8b456a/80
Foto: Twitter Vlade RH

Marić: 'Božićnice javnom sektoru su sigurne, naći ćemo novac i za povišice'

Zdravko Marić izjavio je da će država poduzetnicima i ugostiteljima nadoknaditi i dio fiksnih troškova.

Hrvatska opet živi bez kafića i restorana, kojima je dozvoljeno raditi hranu za dostavu ili odnošenje. Poduzetnici i ugostitelji zbog svega prosvjeduju, a ministar Zdravko Marić izjavio je da će im država nadoknaditi i dio fiksnih troškova. Odbija međutim razgovor o smanjenju PDV-a.

O tome kako će sve to utjecati na državne financije, koliki će biti pad BDP-a i drugim aktualnim pitanjima u sinoćnjem RTL Direktu je govorio ministar financija Zdravko Marić.

Marić je rekao i kako su božićnice za javni sektor sigurno, a da će vlada naći novac i za povišice koje trenutno nemaju pokrivene. 

Tijek razgovora u emisiji prenosimo u nastavku. 

Bojite li se zbog utjecaja lockdowna na državne financije?

Strah, zabrinutost, neizvjesnost, sve su to okolnosti u kojima se nalazimo, no unatoč svim ovim izazovima javne financije su i dalje pod kontrolom, upravljive, a da su izazovi i dalje prisutni, jesu.

Potrajat će očito. Koliko je ovaj adventski lockdown udar na proračun? Niste ga planirali u rebalansu.

Nismo, ali on nije ni blizu onakav kao što je bio na proljeće. Kad gledamo osobnu potrošnju u prosincu, ono što najviše puni državni proračun je zapravo potrošnja u trgovini na malo, koja je otvorena, mi ovdje govorimo samo o ugostiteljskom sektoru, priređivačima igara na sreću i rekreativni sport.

Epidemiolozi govore da ovo neće biti dovoljno, da će se morati produžiti zatvaranje i do iza Nove godine. Hoće li Vladine mjere moći potrajati?

Zato smo ih danas okarakterizirali kao racionalne. Još uvijek ne možemo predvidjeti sve izazove koji su pred nama. Ali u isto vrijeme su i pravične, da se pokrivaju dijelovi fiksnih troškova, onima koji su privremeno onemogućeni u svom radu, troškovi zakupa, najma, režija...

mate li procjenu koliki je to udar, mada nije kao onaj prvi? Koliko će pasti proračunski prihodi?

Mi i dalje stojimo pri našoj procjeni pada od osam posto za cijelu godinu. Imali smo 15,4 u drugom tromjesečju, 10 u trećem. Što se tiče četvrtog tromjesečja ono je i dalje u tijeku. Ovi efekti će se u manjem obujmu vidjeti. Ponavljam, nije samo trgovina na malo važna, imamo neke djelatnosti koje su u trećem tromjesečju i dalje rasle, poput građevinarstva. Kad sve skupa zbrojite, ova godina je takva kakva je, hoće li biti osam, koja decimala gore ili dolje, u ovom trenutku nije presudno, mi smo usmjereni već na iduću godinu koja bi trebala biti godina početka oporavka, ali ne potpunog.

Na početku te godine dolazi povećanje plaća državnim i javnim službama. Slijede i božićnice, hoće li lockdown ugroziti nešto od toga?

Ne, božićnice su već za ovu godinu planirane u proračunu. Što se tiče povišice za iduću godinu, to smo rekli da nemamo u potpunosti pokriveno u proračunu za 2021. no nije ni to prvi put, imali smo takve situacije proteklih godina, u tijeku godine naći ćemo način, uštedama na drugim rashodnim stavkama osigurati ono što je dogovoreno, kako ne bismo ponovno ušli u seriju sudskih tužbi i onoga što opet dođe na naplatu poreznim obveznicima, samo s nekim otklonom od nekoliko godina.

Povišice nisu upitne, Marić se ne slaže da je opet pogođen samo privatni sektor

Dakle, povišice nisu upitne?

Nisu.

Ispada da je lockdownom opet pogođen samo privatni sektor. Dosta je nervoze, privatnici kažu samo mi patimo...

Ne bih se složio, jer kad gledate deficit koji je predviđen, od 29,5 milijardi kuna, najveći dio je pad prihoda zbog pada opće gospodarske aktivnosti, no u tom padu prihoda imate i mjere koje su tim privatnim poduzetnicima stavljene na tri mjeseca. Otpisali smo im 2,8 milijardi kuna poreza. I onda dolazite do osam milijardi i s ovim zadnjim mjerama debelo iznad osam, novca svih poreznih obveznika koje su isplaćene privatnom sektoru za očuvanje radnih mjesta.

Kažu da to nije novac poreznih obveznika nego da je iz EU-a, dao je Bruxelles.

Ne bih se opet složio, ono u početku smo u potpunosti davali iz novca poreznih obveznika. Na kraju mi kontribuiramo i u europski proračun. Samo ovisno o tome koliko smo sposobni apsorbirani ta sredstva.

Poduzetnici su dosta ogorčeni ovime što je Vlada odlučila, kažu da im se više isplati potpuno zatvoriti, nego imati samo pripremu hrane.

Ugostiteljstvo, da, ja sam bio u kontaktu tijekom dana i s predstavnicima priređivača igara na sreću i teretana, rekreativnog sporta, naravno da oni žele da se što prije počnu mjere olakšavati, ali su zahvalni na mjerama, jer su i oni priželjkivali da im se pokriju troškovi.

Moram se vratiti na ugostitelje, zašto im niste mogli dati PDV od 5 posto iduće tri godine? Ili 13 posto na kavu, vino i pivo, jer biste time održali i njihov biznis, a i bolje biste punili proračun nego ako oni zatvore poslovanje.

Sniženi PDV je neizravna subvencija države prema ovom ili onom sektoru. I IT kompanije mogu pitati zašto nije snižena stopa na njihov softver ili zašto tekstilna industrija na ovo odijelo ne zaračunava sniženu stopu. To je legitimno pravo da traži. porezna politika nije izdvojena cjelina. Svih ovih godina radimo rasterećenja, smanjivanja individualnog poreza, kako izravnih, tako i nekih neizravnih. Peti krug porezne reforme je prekosutra u drugom čitanju u Saboru. Tu su neke određene mjere koje su snižavanje poreza na dohodak i poreza na dobit.

Kako svi dobivaju povišice, božićnice?

Objasnite mi, ako imamo gospodarski pad, kao da se ništa ne događa. Svi dobivaju novce, povišice, božićnice, poduzetnicima se daju subvencije, to kao da je perpetuum mobile.

A istovremeno su svi nezadovoljni. Najvažnije da smo mi ove godine ušli u ovu krizu, koliko god da je izazovna bila i nervoza i nelagoda je očekivana, ipak smo ušli spremni. Bilo bi puno teže danas da razgovaramo o ekstremnom porastu broja nezaposlenih, kao što je bio slučaj u prošloj krizi.

Bio bi razgovor puno teži da su kamate na tržištu veće pa vi imate sreću da su kamate povoljne, ali je li moguće da uz subvencije, plaće, na rashodnoj strani proračuna ništa ne dirate. Opet je proračun 20 milijardi veći nego ove...

Dobrim dijelom raste zbog europskih fondova koji su deficitno neutralni. Mogu se složiti s vama da što se tiče racionalizacije rashodne strane... svi se na neki način slažemo, iako kada otvorimo pojedine stavke rashodne strane, onda svatko kad se njega tiče bježi od toga i kaže nemoj tu, nego idi negdje dalje.

Zato smo izabrali vladu da to presudi, a ne da stalno pitate sindikate i novinare.

Vratio bih se na razdoblje prije krize. Ja kad bih predstavljao brojke, nisam samo isticao suficit, nego činjenicu da svake godine višak prihoda nismo pretakali u potrošnju nego u smanjivanje poreza i smanjivanje javnog duga. Zato i imamo danas koliko-toliko veći instrumentarij.

Dokle će se to moći tako, ako se ne dira rashodna strana proračuna.

Nevezano za Covid krizu, problem zdravstva, javne uprave, trgovačkih poduzeća u državnom vlasništvu, obrazovanja, pravosuđa, to su i dalje problemi...

Kad ćete ih početi rješavati? Znamo ih već 30 godina.

Najavili smo to, ali problematika zdravstva ne dolazi samo od toga što su veledrogerije nezadovoljne rokovima plaćanja, to je slojeviti problem koji je nastajao dugi niz godina. ne može se samo tako riješiti, ali u ovim okolnostima je evidentno da sami moramo odlučiti kakvu vrstu zdravstva hoćemo i koliko smo to spremni platiti.

hr Tue Dec 01 2020 08:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/566319a5b118e115518b459e/80

Skijališne sezone u Bosni i Hercegovini će ipak biti, snježna vrata na Jahorini otvorena već za vikend

Masovnih zabava na Jahorini neće biti, bit će ograničena mjesta u sjedežnicama, obvezno nošenje maski na stazama, ali i posebne mjere u ugostiteljskim objektima.
Bez obzira na strože epidemiološke mjere, situaciju s koronavirusom koja je daleko od dobre, novih pravila na graničnim prijelazima, čini se kako će skijanja u susjednoj Bosni i Hercegovini itekako biti. Štoviše, vikend za nama bio je vrijeme za posljednje pripreme, ušminkavanje staza i paljenje topova zbog umjetnog snijega.

KupresJahorinaBjelašnica i Igman postavljaju se kao Bogom dane destinacije, skijališna vrata ondje bi se mogla otvoriti već 20. prosinca. Staza 'Poljice' na Jahorini otvorena je još u nedjelju.

Nije čudo da su Hrvati već iskoristili mogućnosti pa na kavu vikendom otišli s druge strane granice, tako da će vijest o skijališnoj sezoni koje će ipak biti uveseliti sve one željne zimskih radosti, pa i one koji su svoje snježne epizode ranije imali u Njemačkoj, Francuskoj i drugim mjestima koja su, barem zasad, zatvorena.

Jahorina nudi čak i 'korona garanciju' jer u slučaju zatvaranja granica daju mogućnost povrata 80 posto uplaćenog iznosa karte, ili jednostavno premještanje za neka bolja vremena. Dnevne skijaške karte penju se do 200 kuna, tjedna oko 900.

Masovnih zabava na Jahorini neće biti, bit će ograničena mjesta u sjedežnicama, obvezno nošenje maski na stazama, ali i posebne mjere u ugostiteljskim objektima.

Čini se kako će se ove godine u punom smislu riječi shvatiti poslovica američkog karikaturista Billa Wattersona Dobiti jedan inč snijega je kao dobiti 10 centi na lutriji.
hr Tue Dec 01 2020 08:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .