O ženskom poduzetništvu razgovarali smo s četiri akterice: Žene u biznis najčešće krenu iz nužde, puno su opreznije i ne odustaju lako!

Žensko poduzetništvo jedan je od najznačajnijih pokretača društvenih promjena posljednjih desetljeća. To je priča o hrabrosti, promjeni i snazi, ženama koje su odlučile stvoriti svoj vlastiti put, prilike i snove. Po prvi puta spominje se krajem 20. stoljeća kada su zbog gospodarske krize brojne žene ostajale bez posla. Najzastupljenije je u tranzicijskim zemljama i zemljama Srednje i Istočne Europe.

Upravo zbog nestabilnosti, a najčešće iz nužnosti, žene su se odlučile na pokretanje vlastitih poduzetničkih inicijativa, a s vremenom se pokazalo da žene mogu biti odlične liderice u poslovnom svijetu.

Na tu temu razgovarali smo s našim aktericama koje su dio našeg video serijala ‘Priča iza priče’ u kojem smo se upravo posvetili temi ženskog poduzetništva.

Iako Ustav Republike Hrvatske jamči ravnopravnost muškaraca i žena, razlike su i dalje prisutne. Žene čine više od polovice stanovništva, ali su i dalje nedovoljno zastupljene na vodećim pozicijama u poslovnom, političkom i javnom životu.

Predsjednica Udruge poslovnih žena KRUG Split, Alma Harašić Bremec rekla nam je kako je Split predvodnik ženskog poduzetništva u Hrvatskoj, a ideja udruge KRUG upravo je krenula iz Splita u suradnji s HGK koja je podržala poticanje žena u poduzetničkim vodama.

Istaknula je kako je u današnje vrijeme nezahvalno spominjati spolove na temu poduzetništva jer razlike ne bi trebalo biti, no u Hrvatskoj su ipak žene kategorija koja se malo teže odlučuje na poduzetnički pothvat stoga se još uvijek ‘žensko poduzetništvo’ mora dodatno isticati.

-U našem području žene traže malo više informacija kako bi se odvažile na poduzetništvo za razliku od pripadnika jačeg spola. Prije nego se odvaže uložiti neko svoje vrijeme, kapital, novac, radnu energiju one trebaju više informacija i manje su sklone riziku. Poduzetnice koje dolaze iz stranih zemalja one se niti ne odvažuju već su na to navikle i samo traže mogućnosti, kazala je Harašić Bremec.

A jedna od njih je Niav Konno, digitalna nomadica i tiktokerica koja je u Hrvatskoj otvorila svoj obrt za digitalni marketing, a Kaliforniju zamijenila Makarskom. Već tri godine radi i uživa u Hrvatskoj, a tu je pronašla i dečka. Nije joj u planu vraćati se kući jer Makarsku vidi kao svoj novi dom.

Pronašli smo i jednu Rumunjku, Alinu Neatu, iskusnu stručnjakinju za prodaju i account menadžericu (doktorirala ekonomiju u Bremenu op.a) koja već tri godine živi u Kaštel Štafiliću. Preselila se s dečkom za vrijeme pandemije i odlučila ostati. Uskoro planira otvoriti tvrtku u Hrvatskoj, a oduševljenja je pristupačnosti i susretljivosti koju je živeći u Kaštelima doživjela.

-Upoznala sam neke od poslovnih žena na području Dalmacije i ono što sam primijetila je da imaju jaki poriv za uspjehom i da su jako odlučne. To me oduševilo, posebno u Dalmaciji jer znaju što žele i jako to cijenim, kazala je.

Istraživanja su pokazala da su žene dobrodošle u poduzetništvu i to ne samo zbog ravnopravnosti s muškarcima već i određenih pozitivnih osobina koje ih odlikuju. Pokazalo se kako su radna mjesta koja žene otvaraju sigurnija kao i odnos prema zaposlenicima, a sklonije su timskom radu i opreznije pri donošenju financijskih odluka.

Ipak, još uvijek je potrebno jačati svijest o ženskom poduzetništvu, a to nam je potvrdila i redovita profesorica na katedri za menadžment na Ekonomskom fakultetu u Splitu, Vlatka Škokić koja je na ovu temu radila i istraživanja. Istaknula je kako se treba raditi na promjeni cjelokupnog strateškog okvira kako bi se žene pozicionirane jednako kao i muškarci.

-U Hrvatskoj bi prvo trebalo promijeniti način na koji vidimo cjelokupno poduzetništvo. Poduzetništvo se treba vidjeti kao vještina i trebalo bi postati dio kurikuluma od najranijih dana. Trebalo bi poticati pozitivne priče o poduzetništvu kako ne bi bilo stigmatizirano, već atraktivan karijeran izbor., zaključila je profesorica Škokić.

Cijeli prilog pogledajte večeras u 20 sati na našem Facebooku.