Potpredsjednik Vlade i
ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić
najavio je danas da bi se već sljedeći tjedan na sjednici Vlade mogao
objaviti popis projekata iz 2014. namijenjenih za financiranje iz EU
fondova, vrijednih oko 8,5 milijardi kuna, koji su u visokom stupnju
pripremljenosti.
Ti projekti ne uključuju one projekte kojima
se apsorbira 450 milijuna eura iz europskih fondova za 2013. godinu,
rekao je Grčić novinarima u Mariji Bistrici nakon svečane sjednice
skupštine Krapinsko-zagorske županije.
“Postoji hrpa projekata u visokoj fazi pripremljenosti i
namjeravamo do kraja ove godine, najkasnije u prvom kvartalu iduće,
ugovoriti sve te projekte, što znači da će se s tim projektima krenuti u
izvedbu. Oko 3,5 milijardi kuna projekata iz 2013. i 8,5 milijardi kuna
je ukupno 12 milijardi kuna vrijednih projekata koji su u visokoj fazi
pripremljenosti”, istaknuo je Grčić.
Ujedno je pojasnio da se oni odnose većinom na projekte u
željeznicama, najviše u vodoopskrbi, u zbrinjavanju otpada, izgradnji
cesta i cestovne infrastrukture. Dodao je da se dio projekta odnosi i na
„grand sheme“, odnosno dodjelu bespovratnih potpora u poduzetničkom
sektoru te nevladinim organizacijama i drugim subjektima koji će raditi
na jačanju ljudskih potencijala. Dio projekata namijenjen je jačanju
konkurentnosti malih i srednjih poduzeća.
Nakon najave novih projekata ministar je odgovarao i na
novinarska pitanja oko zapošljavanja u javnim poduzećima, odnosno
zabrani zapošljavanja. Pojasnio je da kod javnih poduzeća nije riječ o
zabrani, nego o kontroli zapošljavanja.
“Bez odluke nadzornih odbora neće se moći zapošljavati novi
ljude, a ta mjera ima cilj uspostavljanja sustava kontrole kod novih
zapošljavanja s vrlo jasnim objašnjenjem i razlozima zašto nekoj tvrtki
trebaju novi ljudi. Za nove projekte dopustit ćemo zapošljavanja, ali će
paralelno teći proces restrukturiranja koji će sigurno dovesti do
smanjenja broja zaposlenih u određenim javnim poduzećima”, najavio je
Grčić.
Tu je izjavu pojasnio primjerom Hrvatskih voda gdje, po njegovim
riječima, idu novi ciklusi u kojima će se odraditi gomila projekta
vrijednih milijarde kuna u sljedećih pet do šest godina. Ističe da će
takvim tvrtkama treba dodatni kapacitet i da će se tim tvrtkama
dopustiti zapošljavanje.
“S druge strane u tvrtkama poput željeznica, cesta i HEP-a ide
obrnuti proces. Kroz proces restrukturiranja doći će do smanjenja broja
zaposlenih”, najavljuje Grčić.
Na novinarski upit o kritici oporbe da Vlada ne zna privući nove
investicije, Grčić je odgovorio da je Vlada poduzela niz aktivnosti za
poboljšanje investicijske klime te da su to priznale i neke institucije
koje mjere poslovnu klimu u državama diljem svijeta. Istaknuo je da će
Vlada nastaviti taj posao kroz kraćenje birokratskih procedura, posebno
kroz izdavanje građevinskih dozvola, izvlaštenje zemljišta, što je
dosada identificirano kao ključni razlog usporene provedbe novih
projekata u Hrvatskoj.
Na konstataciju novinara kako Vlada danas priprema projekte, a
njihovu će realizaciju provoditi neka druga Vlada, Grčić odgovara da tu
nema kalkulacije već se radi na pripremi novog investicijskog ciklusa
koji će se sigurno dogoditi.
“Riječ je o milijardama eura prije svega iz EU fondova ali i
nacionalnih izvora. To je novi investicijski val koji će pokrenuti
građevinski sektor koji je najviše propao u posljednjih pet – šest
godina. Ti projekti će značiti novi iskorak Hrvatske u narednom
razdoblju”, rekao je Grčić dodajući da ova Vlada priprema projekte za
sljedeću Vladu, za koju se nada da će i dalje biti SDP-ova u koaliciji s
partnerima.
Na kraju je ministar Grčić zaključio da, bez obzira na sve,
koncepcija i strategija ove Vlade nije bazirana samo na javnim
projektima i investicijama.
“Ti projekti su sjajna pomoć privatnom sektoru, ali bez da
privatni sektor sam krene u novi investicijski val u industriji, turizmu
i drugim sektorima, poput energetskog, stvarnog i vidljivog oporavka
neće biti. Zato se posebna pažnja posvećuje promjeni poslovne klime,
olakšanju poslovanja i svemu što može smanjiti troškove privatnog
sektora”, naglasio je Grčić.