Pripremite se za niske temperature uz ove preporuke

Osobitu pozornost važno je posvetiti slijedećim preporukama:

Smjernice za postupanje pri niskim temperaturama zraka – hladnoći za rizične skupine (djeca, starije osobe, kronični bolesnici)

o    Djeca, starije osobe i osobe oboljele od kroničnih bolesti pripadaju rizičnim skupinama posebno osjetljivim na niske temperature.
o    Preporuča se izbjegavati izlaganje niskim temperaturama, posebice u ranojutarnjim i noćnim satima, na prvom mjestu srčanim starijim bolesnicima kao i onima oboljelim od respiratornih bolesti.
o    Odjeća treba biti slojevita i ne preuska, vanjski sloj nepropustan za vjetar i vlagu, po mogućnosti odjeća od vune, polipropilena i svile koja zadržava više topline u unutarnjim slojevima od pamuka.
o    Treba izbjegavati izlazak po hladnoći – pri izlasku preporuča se zaštititi glavu kapom, ruke rukavicama, te prekriti usta šalom radi prevencije direktnog udisanja hladnog zraka, važna je topla i komotna obuća po mogućnosti s protu-kliznim potplatima.
o    U slučaju povećanog znojenja potrebno je smjesta presvući vlažnu odjeću koja uzrokuje gubitak topline, te se osloboditi suvišne odjeće.
o    Ne ignorirajte drhtavicu kod boravka na vanjskom zraku – predugo izlaganje hladnoći uz pojavu drhtavice znak je za hitan povratak u unutrašnji prostor.
o    Treba izbjegavati teži fizički rad na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje mogu uzrokovati umaranje te ubrzano disanje na vanjskim niskim temperaturama.
o    Treba izbjegavati hodanje po zaleđenoj površini radi prevencije mogućih padova i lomova.
o    Nužno je unijeti u organizam optimalnu količinu tekućine, posebice u obliku toplih napitaka, a potrebno je izbjegavati alkohol i kofein.
o    Starije osobe tijekom starenja gube mogućnost osjeta promjena temperatura, te se preporuča pratiti vremensku prognozu i imati termostat u kući.
o    Starije osobe sklone oticanju nogu, zimi trebaju paziti na udobnost obuće, nužno je izbjegavati dugo stajanje i sjedenje (osobito prekriženih nogu), cipele s visokom ili preniskom potpeticom.
o    U slučaju pojave simptoma poput trnjenja, te gubitka osjeta, uz izrazito blijedu, a pri utopljenju izrazito crvenilo kože okrajina, potrebno je potražiti pomoć svog izabranog liječnika obiteljske medicine.
o    U vrijeme hladnih mjeseci nužno je kontaktirati učestalije stariju osobu koja mora uvijek uz sebe posjedovati svoje osobne podatke, ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja i broj telefona kontakt osobe kojoj se može javiti vezano uz tu stariju osobu.
Kad je tijelo izloženo niskim temperaturama, površinski dijelovi mogu se doslovno slediti te nastaju lokalna, akutna oštećenja kože i potkožnog tkiva koja nazivamo smrzotinama. U slučaju dulje izloženosti niskim temperaturama (osobito onima ispod 0° C), može doći do stvaranja ledenih kristala u stanicama, što izaziva trajna oštećenja cirkulacije i/ili dubljih tkiva, koja često završavaju infekcijom i gangrenom (potpunim propadanjem tkiva).

Kako prepoznati smrzotine?
Smrzotinama su najčešće zahvaćeni površinski/periferni dijelovi tijela: uške, nos, lice, prsti ruku i stopala. Koža na tim dijelovima postaje bijela, tvrda, manje osjetljiva na dodir, bolna i ponekad svrbi. Slijedi nastanak crvenila ili plavkaste boje kože te oticanje zahvaćenih površina. Nagli prestanak osjećaja hladnoće i/ili boli siguran je znak početka smrzavanja. Kod površinskih smrzotina nakon par sati do nekoliko dana mogu nastati mjehuri ispunjeni bistrom tekućinom, dok kod dubokih smrzotina nastaju mjehuri ispunjeni krvavom tekućinom. Duboke smrzotine znatno su opasnije jer zahvaćaju dublja tkiva: potkožno tkivo, živce, krvne žile, tetive. Nepravilno liječenje dubokih smrzotina često završava infekcijom i gangrenom (a gangrenu je nužno kirurški tretirati).

Postupak kod smrzotina
Osobu koja ima smrzotine ili je pothlađena, treba što prije dovesti u toplu prostoriju, skinuti joj vlažnu odjeću i obuću te nakit. Smrzotine treba pokriti sterilnom gazom, a nakon toga ih se ne smije zamatati zavojem (zbog stezanja). Bitno je istaknuti da se na njih ne smiju stavljati nikakve masti, alkohol, različiti pripravci i sl. Ako su zahvaćeni prsti ruku ili nogu, treba ih pojedinačno pokriti sterilnom gazom i odvojiti ih drugom gazom ili suhom, mekanom tkaninom. 

Ni u kojem slučaju ne smiju se namjerno probiti mjehuri, trljati ili masirati smrzotine te za zagrijavanje smrzotina koristiti direktne, odnosno suhe izvore topline (npr. termofor, kalorifer, fen i sl.). Nije dopušteno ni zagrijavanje smrzotina uranjanjem u toplu vodu. 

Smrznute udove potrebno je omotati mekanom tkaninom (vunena dekica i sl.), zatim imobilizirati udlagama, a ako pri ruci nisu prave udlage za imobilizaciju, mogu se iskoristiti priručna imobilizacijska sredstva (štap, grana i sl.). Nije dopušteno navlačenje čarapa ili rukavica preko smrzotina na rukama ili stopalima zbog toga što stežu i dodatno ometaju uspostavu cirkulacije. 

Osobi sa smrzotinama donjih udova nije dopušteno hodati, a donje udove treba imobilizirati i staviti u povišen položaj. Osobi sa smrzotinama daju se topli, zašećereni napitci kako bi nadomjestila izgubljenu tekućinu, a nije joj dopušteno pušiti ni piti alkohol jer je dokazano kako dodatno kompromitiraju ionako oštećenu cirkulaciju. Što žurnije treba doći u najbližu zdravstvenu ustanovu. 

Sprječavanje ozljeda u zimskim mjesecima

Ozljede se češće pojavljuju u zimskim mjesecima, zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta poput hladnoće i snijega, kao i mokrih i skliskih površina. Osim povećanog rizika padanja, ne smije se zaboraviti niti na pogoršane uvjete vožnje, kao ni na smanjenje vidljivosti uslijed magle, snijega i/ili ledene kiše.
Tjelesne ozljede nastale kao posljedica pada su raznovrsne: od površinskih ozljeda do otvorenih rana, prijeloma, uganuća zglobova do zahvaćenosti i ozljeđivanja više organskih sustava.

Preporuke za prevenciju padova:
o    Izbjegavanje nepotrebnih izlazaka, osobito dok površine za hodanje još nisu očišćene.
o    Hodanje očišćenim nogostupima i stazama polako, malim koracima.
o    Gledajte ispred sebe i budite svjesni mogućnosti da možete lako pasti.
o    Nosite primjerenu obuću s protu-kliznim potplatima.
o    Ruke držite izvan džepova, te uzbjegavajte nošenje teških predmeta u ruci zbog smanjivanja ravnoteže.
o    Posebnu pozornost obratite prilikom ulaska u zgrade, trgovine i sl. zbog mokrih i skliskih površina.
o    Prilikom uporabe stepenica obvezno se držite za rukohvate, pri silasku stopalom prvo isprobajte površinu stepenice prije no što prebacite čitavu težinu tijela.
o    Posebnu pozornost posvetite djeci i starijim osobama.

Preporuke za sigurnu vožnju u zimskim uvjetima:
o    Koristite zimske gume i dodatnu zimsku opremu.
o    U slučaju pogoršanja vremenskih uvjeta i stanja na cestama, po mogućnosti, odgodite putovanje.
o    Pridržavajte se savjeta za sigurnu vožnju u zimskim uvjetima: izbjegavajte nagle pokrete za upravljačem, te nagla kočenja i ubrzanja.
o    Pozorno pratite situaciju tijekom vožnje kako biste uzbjegli potencijalno opasne situacije.
o    Pridržavajte se prometnih propisa i pravila.
o    Ne pijte alkohol – alkohol znatno umanjuje sposobnost upravljanja vozilom, usporava reakcije i mogućnosti procjene kod vozača.
o    U slučaju vožnje pod udarima bure (bura puše „na refule“ odnosno na mahove), smanjite brzinu vožnje kako biste smanjili rizik od zanošenja i prevrtanja vozila.
o    Pratite informacije o stanju sigurnosti na cestama, tvrdi Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva
Odjel za epidemiologiju i prevenciju ozljeda
Služba za epidemiologiju i prevenciju nezaraznih bolesti NZJZ SDŽ