Tijekom 2021. godine produktivnost je porasla za 60 posto pa je u Hrvatskoj tiskano 25 knjiga aforizama, epigrama, anegdota i komedija, najčešće u vlastitim nakladama autora, i gotovo o ni jednoj nismo pronašli niti crticu u dnevnim novinama.

2022. godine dosegnut je lanjski rekord od 25 objavljenih knjiga humora, što je dobar ritam – više od dvije knjige svakog mjeseca! Većina knjiga tiskana je u vlastitom izdanju ili nakladi malih udruga, najviše ih potpisuju Studio Moderna i Udruga hrvatskih aforista i humorista (UHAH). No Ministarstvo kulture i medija RH ni ove godine nije otkupilo za javne knjižnice niti jednu knjigu aforizama (a više ih je bilo prijavljeno na javni natječaj), čime se nastavlja kronično zatiranje te najkraće i najteže književno-satirične vrste. Nastavlja se humoricid i u tiskanim medijima, u kojima se gotovo i ne objavljuju aforizmi, a simptomatično je da se ni svakodnevno tiskane karikature Joška Marušića u Slobodnoj Dalmaciji ne objavljuju na tom Hanzinom digitalnom portalu!

Udruga UHAH je začela suradnju s udrugama aforista u susjednim državama, bilo je i gostovanja na festivalima humora u tim državama. Objavljena je i prva hrvatsko-makedonska antologija aforizama Misaoni slapovi koju je priredio Zlatko Tomić, a makedonsko izdanje priređuje Vasil Tolevski, koji je i odabrao makedonske aforiste za tu knjigu. 

Od spomenutih 25 tiskanih knjiga humora u 2022. godini nekoliko ih uz aforizme donosi i stihove te humoreske. Veseli da su tiskane i posthumne knjige izabranih satiričnih misli Duje Bašić (1907-1971) i Zdravka Horvata (1946-1998). Pojavile su se i dvije zbirke humorističkog stripa i karikature – Nikola Listeš objavljuje humoristički strip o Saloni, Edo Šegvić nudi nastavak strip karikatura svoga prije 50 godina rođenog morskog junaka Bartula. Samo je I. M. Andrićeva zbirka digitalno čitljiva na mreži. Evo trenutačnog popisa 2022. godine tiskanih knjiga (koje su na aforističkoj pijaci ponuđene kolegama na međusobnu zamjenu svojih knjiga): 

Ivo Mijo Andrić: H-umorne misli / aforizmi, gnome i sentence (digitalno izdanje) 

Josip Balaško: Potkovani aforizmi 

Duje Bašić: Misli

Ivan Bradvica: Moja svegarnica / osmislice i upute potomku

Dragutin Dubravčić: Bonton / Aforizmi, misli, žaoke

Zdravko Horvat: Vrag u raju (aforizmi, epigrami i humoreske)

Danko Ivšinović: Talija i ja (epigrami i pjesme)

Nikola Listeš: Gladijator Pegula – Priča o Saloni / strip

Tonka Lovrić: Skale za nebo

Danica Majnarić: Žito u kukolju

Aldo Matelić: Praznina odjekuje

Milan Perin: Smijarij (humoreske, vicevi i aforizmi)

Ladislav Radek: Akordi u stihovima (aforizmi, epigrami i pjesme)

Milan Rupčić: Skraja pameti, pamet na rubu

Zoran Salamunović: Van pameti

Tomislav Supek: Dani noćnih mora (izbor iz 7 svezaka Hrvatska zanovijetanja)

Edo Šegvić: Bartul 2 (50 godina Bartula) - strip karikature

Nikola Šimić Tonin: Dosjetice

Jelena Šipec: Most iznad daljine

Lujo Škureta: Zagrobni aforizmi

Ivica Šušić: Anegdote od Imote

Zlatko Tomić: Jarčeva obrtnica, izabrani aforizmi

Zlato Tomić: Misaoni slapovi / Hrvatski i makedonski aforizmi

Denis Vidović: Aforizmi i ostale nuspojave

Darko Žigrović: Prigodni popust

Ivšinovićeva „Talija i ja“ najbolja knjiga 2022. godine 

Tročlano povjerenstvo UHAH-a za najbolju knjigu aforizama, humora i satire u 2022. godini jednoglasno je izabralo knjigu„Talija i ja“ Danka Ivšinovića iz Gospića, iako svih 16 prijavljenih knjiga na taj četvrti natječaj UHAH-a donosi solidan izbor osmislica i mudrosnica.

Ivšinovićeva knjiga s 227 epigrama osvaja svojom raznolikošću i kvalitetom sadržaja, epigramima sa snažnim porukama (a nekad je u knjizi teško utvrditi granicu epigrama i aforizma), prelijepim i funkcionalnim ilustracijama Nikole Listeša te dizajnom (Tin Listeš). Trebalo je svakako uvažiti i recenzije znalaca od pera, čak petero naših uvaženih književnika. Kako nedvojbeno postoje tzv. „aforizmi/epigrami trenutka“ i lokalne prepoznatljivosti, posebna vrijednost knjige su pojašnjenja u bilješkama koja su čitateljima takve epigrame u sadašnjosti učinile razumljivijim i aktualnijim. (Jozo Čizmić)

Spomenuta knjiga je jedna od onih što se čitaju u jednom dahu, drugačija od svih pristiglih, jednako kvalitetna od početka do kraja. /Ja ih čitam od kraja./ Kaže autor „od nekoliko napisanih valja tek jedan, a i on mora preživjeti preksutra, jer tek onda valja...“ Shvatila sam da je knjiga prošla jaku samocenzuru, i ne samo jednu, nekoliko nemilosrdnih čitanja, bez imalo zadrške da se prigovori sebi, da se nađe, ne tako dobro, i da se bez razmišljanja korigira, dotjera, izbrusi ili isključi, odreže. Kada si sam tako samokritičan teško će ti drugi imati na čemu prigovoriti. Pokušala jesam, ali sve je prošlo sito i rešeto i ne ostade ništa. Ostanete bez teksta i zadivite se jednostavnosti ličnosti koja je to izrekla i postigla u svom radu. Ovo je knjiga za budućnost i zato je moj broj 1. Knjiga za nasljeđe, jer čitati će je i oni iza nas, a moraju čitati kvalitetu. (Tonka Lovrić)

Iako su gotovo sve knjige po mom skromnom sudu gotovo jednako dobre, odlučio sam se izdvojiti ove tri: „Talija i ja“, „(H)umorne misli“ i „Smijarij“. Većina aforizama se gotovo na sličan način osvrće na pojedine teme, ipak ove tri su za nijansu duhovitije i po količini materijala odskaču od ostalih. (Mate Ivandić)

Dosadašnji dobitnici godišnjih nagrada UHAH-a za najbolju knjigu aforizama su Abdurahman Halilović Ahil (2019.), Jandre Drmić (2020.) i Jozo Čizmić (2021.).

Izbor iz nagrađene knjige:

RECI

Teci Savo,

Dravo teci,

dokle ćemo 

ovako? – reci.

GOSPARI

Treba li češće

mijenjati vlast?

Pitajte gospare,

demokrate stare.

INSTRUMENTAL

Vjerni muževi

ili ne žele

bilo s kim,

ili nemaju

s čim.

SRAM

Kad sam sam

sram me reći

s kim sam!

LIJEPA VAŠA

Diljem ove

Lijepe Naše,

ništa više

nije naše!

VEZA

Talent je jedan posto,

rad devedeset i devet posto,

veza – sto posto.

HAAŠKI TRIBUNAL

Svi putovi do Haaga

Vodili su preko

Virovitice, Karlovca i Karlobaga!

PASTIRI

Svećenici 

su pastiri

koji imaju

i ovce

i novce.

LJUDI

Lika je rijetko naseljena, 

ali je još uvijek puna ljudi.

Danko Ivšinović

Pozivamo vas na predstavljanje projekta „Prozor u svijet umjetnosti“ (Povijesna i kulturna baština splitsko-dalmatinske županije) unutar kojeg će biti otvoren Likovni natječaj – Prozor u svijet umjetnosti 2023.

Predstavljanje projekta organizira Sveučilište u Splitu zajedno sa Splitsko-dalmatinskom županijom u utorak, 21. ožujka 2023. godine u 12 sati u prostorijama Sveučilišne galerije, Ruđera Boškovića 31, Split.

Natječaj za najbolji likovni rad raspisuje se po prvi put, a pravo sudjelovanja imaju učenici i studenti u sljedećim kategorijama:

· svi učenici od petog do osmog razreda osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije;

· svi učenici srednjih škola Splitsko-dalmatinske županije

· svi studenti Sveučilišta u Splitu, kao i svi studenti s prebivalištem u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Tema natječaja je „Kulturna baština Splitsko-dalmatinske županije“.

Natječaj će biti raspisan 3. travnja 2023., a svi radovi moraju biti dostavljeni do 3. svibnja 2023. godine osobno ili poštom na adresu: Sveučilište u Splitu, Ruđera Boškovića 31, Split s napomenom „za Likovni natječaj – Prozor u svijet umjetnosti 2023.“

Prosudbeno povjerenstvo od pet članova odabrat će tri najbolja rada prema kategorijama.

Odluka Povjerenstva i nagrađeni radovi bit će objavljeni na stranicama Sveučililšta u Splitu u mjesecu svibnju.

Nagrađeni učenici i njihovi mentori dobit će zahvalnicu Sveučilišta u Splitu, a studenti i učenici dobivaju i novčane nagrade:

· prva nagrada u kategoriji najbolji učenički rad od 5. do 8. razreda (osnovne škole) u iznosu od 200 eura;

· prva nagrada u kategoriji najbolji učenički rad za srednje škole u iznosu od 300 eura;

· prva nagrada u kategoriji najbolji studentski rad u iznosu od 500 eura.

Drugo i treće mjesto po pojedinoj kategoriji dobit će zahvalnicu i prigodni dar Sveučilišta u Splitu.

Nakon završetka natječaja u Sveučilišnoj galeriji bit će upriličena izložba do kraja godine, a izdat će se i publikacija izložbe. Svi radovi moći će se pogledati i u virtualnoj galeriji na stranicama Sveučilišne galerije.

Diva hrvatske glazbene scene Danijela Martinović, predstavlja poseban spot za pjesmu 'Vjerujem ljudima'. Iako je pjesma objavljena prije nekoliko mjeseci, realizacija spota zbog iznimne je priče potrajala duže.

- Pjesmu sam snimila prije nekoliko mjeseci i već na prvo slušanje zazvučala mi je kao oda ljudima, oda dobrog koje živi u srcu svakog čovjeka. Tako sam došla do malog izazova jer naprosto nisam znala kako spotom prenijeti tu poruku. Na kraju smo za goste u spotu odabrali stvarne ljude koji svojim životom potvrđuju kako je neophodno vjerovati ljudima - ispričala je Danijela.

Dio spota su i fotografije i uspomene koje su mjesecima Danijelini obožavatelji slali na njezin poziv:

- Znači dobila sam na stotine naših zajedničkih fotografija od 90-ih godina do danas! Mislim da sam uspjela veliki dio njih staviti u spot i nadam se da će se svi uspjeti pronaći u spotu i još jedno hvala svima jer ste i vi dio ove priče vjerujem ljudima!

Posebni ljudi u Danijelinoj priči 'Vjerujem ljudima' su:

- Ivan Brezovečki, vatrogasac – svakodnevni heroj čije stvarne priče s terena zvuče kao scenarij hollywoodskog filma. Spašavanje života i pomaganje drugome njegov je zadatak i kako kaže, najljepša nagrada.                                                           

- Marija Butković  - osnivačica udruge 'Zajedno brišemo ožiljke' – kao jedna od najpoznatijih hrvatskih vizažistica Marija je svoje znanje iskoristila kako bi ženama koje se suoče s dijagnozom karcinoma te kemoterapijom ponudila mogućnost repigmentacije obrva, kao i nakon djelomične ili potpune mastektomije - 3D repigmentiranje areole i bradavice. Tretman je to, kaže Marija, koji ženama jako olakšava da prebrode sve faze liječenja i vrati im samopouzdanje nakon izlječenja.

- Marko Babić, arhitekt i autor knjige 'Putovanje zvano igra' - Nakon dijagnoze teške bolesti Marko je svojim duhom i pozitivnošću osvojio široke mase. Počevši od inspirativne izjave Kobea Bryanta o tome da djecu moramo voditi primjerom jer jedino tako mogu naučiti od nas – Marko je odlučio preuzeti taj koncept i voditi primjerom. No s obzirom da su njegove djevojčice još uvijek premale, shvatio je da je pisanje najprirodniji medij za ostavljanje traga. Tako je počeo pisati knjigu, a onda i objavio na Instagramu „Nisam više bolestan“ post. Ni u najluđim snovima nije mogao zamisliti čime će to rezultirati. Od toga da želi pokazati primjerom svojim djevojčicama, došao je u situaciju da primjerom pokazuje puno široj publici.

- Kristina Panić - jedna je od mnogobrojnih ljudi uključenih u akciju 'Brda ljubavi' koja pomaže potrebitima na području Krnjaka. Organiziraju akcije za bolesne, socijalno ugrožene ili samo usamljene građane koji žive u okolici Karlovca.

- Josip Zima - s 19 godina pao je s balkona i ostao prikovan za kolica. Smisao je našao u sportu te predstavljao Hrvatsku na Olimpijskim igrama u Pekingu.

- Leilani Prasnikar - kćer voditeljice Emine Pršić, ujedno Danijeline prijateljice, u spotu je kao predstavnica sve djece. Djeca obećavaju i daju puno. Dolaze na svijet širom otvorena srca, vjeruju bez puno pitanja.

Na dan kada se diljem svijeta obilježava Svjetski dan pripovijedanja, a ujedno se slavi i dolazak proljeća, čini se idealno nagovijestiti još dobrih vijesti i podsjetiti sve na sutrašnji start 16. izdanja Pričigina – našeg najdražeg festivala pričanja priča! 

Nakon što su prethodna dva izdanja festivala bila održana u rujnu (2021. i 2022.), iz organizacije su ove godine odlučili Pričigin vratiti na pripadajuće datume u ožujku i nastaviti pandemijom prekinutu tradiciju. Tradicionalno, Pričigin ostaje vjeran i prostoru amfiteatra splitskog Doma mladih (MKC-a) kroz koji je, tijekom godina, prošlo na tisuće vjernih posjetitelja, pažljivih slušatelja i iskonskih zaljubljenika u priču i pripovijedanje.

Ono što je novost, jest da je ovogodišnje izdanje test za novo, hrabro rukovodstvo – Maju Vrančić (izvršnu direktoricu festivala) i Patriciju Horvat (umjetničku direktoricu). Njima su pričiginsku palicu s povjerenjem predali tandem Petar Filipić – Renato Baretić koji su godinama uspješno gradili festival, a njihovo povjerenje valja opravdati. Po svemu sudeći to će i biti tako, jer ovogodišnji program donosi brojne sjajne teme i izvanredne goste. Prvu večer festivala publika će tako imati priliku čuti hrvatske spisateljice i spisatelje koji na temu ''Više nego jučer, manje nego sutra'', a svoje priče o inflaciji pričat će Sanja Baković, Lidija Deduš, Siniša Pavić, Andrija Škare, Davor Špišić i Marina Vujčić, uz uvijek izvrsnu moderaciju Patricije Horvat. Nakon inflacijskih priča, slijedi iznimno iščekivana autorska večer Amire Medunjanin – ''Sevdah kao priča u pjesmi'' – uz moderaciju Borisa Dežulovića. Već u trenutku objave ovogodišnjeg programa interes je bio doista ogroman, i nitko ne sumnja da će se u Domu mladih prvu večer tražiti mjesto više. Program počinje u 19 sati i traje do 22 sata, nakon čega je za prijatelje Pričigina predviđen Pričiginski party uz DJ-a Duplu u klubu Kocka. 

Kako ispred organizatora poručuje Viktoria Šižgorić Zorić, producentica festivala i voditeljica odnosa s javnošću, sve je spremno da otpočne još jedna fešta od priče i pripovijedanja. – Pričigin ide dalje i to nam je svima najvažnije. Program je kao i uvijek izvrstan i šarolik, tako da vjerujemo da će svatko pronaći nešto za sebe. Naš festival ima doista poseban odnos sa svojom publikom i vjerujemo da nema potrebe posebno naglašavati i pozivati ljude da dođu, jer svi znamo da će doći i da će nam biti predivno kao i svih ovih godina. Mi jedva čekamo sutrašnje otvorenje i da nas sve ponese ta ogromna ljubav i neopisivo pozitivna energija koja nas svaki put uvjeri da je Pričigin ovom gradu neophodan i da sav naš trud ima smisla zbog ljudi koji nas prate godinama, koje ni kiša, ni bura, ni snijeg ni oluja, nikada nisu spriječili da dođu u Dom mladih i podijele s nama predivne trenutke. 

Također, moramo zahvaliti svim našim pokroviteljima (Turistička zajednica grada Splita, Grad Split, Ministarstvo kulture i obrazovanja), partnerima (Fotoklib Split, Udruga Kurs, Multimedijalni kulturni centar Split, Gradska knjižnica Marka marulića i Radio Kampus), sponzorima (Pixera, Hotel Slavija, Para di Šoto, Konoba Viđakovi dvori, Fikus, Elekta-C, KUK Co, Atlantic grupa, Feniks, Akvedut d.o.o., Karla, Revicon) i medijskim sponzorima (T-portal, HRT Radio Split, Nacional i Radio Nacional) koji su prepoznali važnost našeg festivala i bez čije podrške ne bismo mogli niti sanjati o realizaciji programa na ovaj razini. 

Posebno želimo naglasiti da je ulaz na sve programe festivala BESPLATAN, te da svi koji nisu u mogućnosti pratiti festival s nama u amfiteatru Doma mladih, imaju mogućnost pratiti Pričigin uživo putem LIVE STREAM-a na našem službenom youtube kanalu.