Dan zaštite životinja – najviše ih ugrožavaju ljudi

Prvi je
put obilježen 1931. godine, tijekom konvencije ekologa u Firenci, kako
bi se upozorilo na ugroženost životinjskih vrsta, a prerastao je u
događaj posvećen brizi za sve životinje.

U svijetu je poznato oko 1,9 milijuna vrsta živih bića, a glavni uzrok ugroženosti životinjskih vrsta je ponajprije čovjek.

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović ističe da
Hrvatska može biti ponosna na bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta,
koje može zahvaliti očuvanim staništima.

Hrvatska po bioraznolikosti među prvima u Europi

“Kako bi Hrvatska po bioraznolikosti i dalje bila među
najbogatijim europskim zemljama, moramo osvijestiti činjenicu da su
čovjek i priroda neraskidivo povezani, a naše djelovanje planirati u
skladu sa zakonima prirode”, poručio je Zmajlović.

Točan broj divljih vrsta u Hrvatskoj još uvijek nije poznat, no
do sada je ukupno zabilježeno oko 40.000 vrsta. Pretpostavljeni broj
vrsta znatno je veći, pri čemu se procjene kreću od najmanje 50.000 do
preko 100.000.

Svake godine znanstvenici bilježe, otkrivaju i opisuju nove
vrste i podvrste. Takvi su nalazi rjeđi kad su u pitanju ribe,
vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci, budući da su te skupine relativno
dobro poznate. S druge strane, skupine poput algi, mahovina, gljiva i
beskralješnjaka vrlo su slabo istražene.

U Hrvatskoj obitava velik broj životinjskih vrsta ugroženih u
Europi, što je povezano s velikom raznolikošću i očuvanim staništima.
Unatoč određenih mjera za očuvanje vrsta i njihovih staništa, mnoge su
vrste kod nas i dalje ugrožene, a takav je trend i na svjetskoj razini,
ističe Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

Trećini ugroženih vrsta prijeti izumiranje

Međunarodna unija za očuvanje prirode, po čijim kriterijima
se procjenjuje ugroženost vrsta, na najnovijem “crvenom popisu” kao
ugrožene navodi ukupno 70.294 vrsta, što je 3,9 posto od ukupnog broja
opisanih vrsta. Gotovo trećina ugroženih vrsta je suočena s visokim
rizikom od izumiranja.

U Hrvatskoj su izrađeni “crveni popisi” za 17 skupina te popis
špiljske faune, koji obrađuje više skupina vezanih uz taj specifični tip
staništa.

Najveću prijetnju divljim vrstama u Hrvatskoj predstavljaju
preinake prirodnih ekosustava, odnosno aktivnosti koje izravno
uništavaju njihova staništa, te korištenje bioloških resursa i
onečišćenje.

To se posebno odnosi na brane i korištenje voda, otpadne
tekućine iz poljoprivrede, šumarstva i komunalne otpadne vode, te
izgradnju stambenih i urbanih područja.

Sve više Hrvata odbacuje krzno i kožu

Predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman izjavio
je Hini da unatoč mnogim problemima u Hrvatskoj raste svijest o potrebi
zaštite životinja.

Zakon o zaštiti životinja i dalje se ne provodi u potrebnoj
mjeri, no svakim danom sve je više građana, političara i poznatih osoba
koje su svjesne važnosti zaštite životinja, tvrdi Oman.

– Svakim danom u Hrvatskoj raste broj vegetarijanaca i vegana,
ljudi koji odbacuju krzno i kožu, i onih koji koriste samo proizvode
koji nisu testirani na životinjama, ne posjećuju cirkuse i udomljuju
životinje umjesto da ih kupuju – kaže Oman.

Podsjetio je da Zakon o zaštiti životinja propisuje edukaciju,
prvenstveno lokalnim zajednicama koje su dužne provoditi i programe
zbrinjavanja, kastracije i udomljavanja životinja.

Na žalost, kaže Oman, rijetki su pozitivni primjeri onih koji to i provode, poput Zagreba i, djelomično, Čakovca.

Zagrebački Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo i ove
godine u suradnji s udrugama za zaštitu životinja organizira
obilježavanje Međunarodnog dana zaštite životinja u subotu, 4.
listopada, na jezeru Bundeku.