Novi HZZO-ov model izazvao revolt u zdravstvenom sustavu: “Najveće žrtve bit će pacijenti…”

Nova odluka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kojom se od 1. srpnja ove godine bolnicama sredstva za pružene zdravstvene usluge isplaćuje 90 posto avansno, a 10 posto po izvršenju, digla je na noge cijeli zdravstveni sustav.

Ravnatelji bolnica smatraju da odluka prijeti dodatnim financijskim urušavanjem zdravstvenog sustava. Iako model s plaćanjem po izvršenju načelno podržavaju, njegova primjena u ovakvim uvjetima poslovanja, bez prethodne najave i bez dogovora s bolnicama, dovest će, kažu, do niza lančanih reakcija.

-Ova odluka dovest će do povećanja nepodmirenih obveza bolnica prema dobavljačima, dodatnog gomilanja dugova, potrebe za novim sanacijama, koje dugoročno ne rješavaju problem pravne nesigurnosti, s obzirom na kršenje postojećih ugovora, navode ravnatelji okupljeni oko Udruge poslodavaca u zdravstvu.

Zbog HZZO-ovog novog modela financiranja, ozbiljnu zabrinutost izražava i HUBOL. Napominju kako su bolnicama smanjeni mjesečni financijski limiti, a to znači da će mnoge bolnice ostaju bez sredstava za osnovno funkcioniranje.

-Nisu bolnice te koje su “u dugovima” nego je sustav planiran s nerealno niskim troškovima. Najveće žrtve ovih odluka bit će pacijenti, poručuju iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika.

HUBOL zagovara temeljitu reformu, koja obuhvaća plaćanje prema stvarno pruženim uslugama, realne cijene dijagnostike i liječenja, transparentnost i odgovornost u upravljanju javnim sredstvima.

-Ako bolnicama uskraćujete novac za rad, uskraćujete pacijentima liječenje. Pozivamo HZZO, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo financija na hitan dijalog sa strukom i zdravstvenim ustanovama. Zdravlje nije trošak. Zdravlje je temelj sigurnosti društva, poručuje predsjednica HUBOL-a, dr. Ivana Šmit.

Ministarstvo zdravstva za Danas.hr napominje da je odluka Upravnog vijeća HZZO-a o ugovaranju prema modelu 90/10 vraćanje na postavke ugovaranja iz 2019. godine. No, također dodaju da pozdravljaju angažman Udruge ravnatelja koji su se okupili s ciljem rasprave o financijskoj održivosti bolničkog sustava.

To potvrđuje, poručuje ministrica Irena Hrstić, da im je cilj isti, a to je odgovornost, financijska stabilnost i kvaliteta zdravstvene usluge, na svim razinama. Ministrica naglašava da se u HZZO-ovoj odluci radi o modelu ugovaranja osnovnog limita, a bolnice imaju prihode iz proračuna i po drugim osnovama.

-Stoga je neprihvatljivo stvarati dojam u medijskom prostoru da će bolnice biti u poteškoćama radi isplata plaća. Ministarstvo zdravstva komunicira sa svakom bolničkom ustanovom zasebno i ponovno ističemo kako je cilj jasan – precizno identificirati stvarne uzroke financijske nestabilnosti te naći ciljana rješenja. Pritom naglašavamo, nijedna bolnica neće ostati bez sredstava potrebnih za normalan rad ili pak za plaće, no očekujemo veću odgovornost u upravljanju bolničkim proračunima, poručuju iz ureda ministrice Hrstić.

Udruga poslodavca u zdravstvu za Danas.hr napominje da dug zdravstva nije novost, a stvara se godinama zbog neadekvatnih limita i preniske cijene zdravstvenih usluga koje HZZO plaća bolnicama.

-Od 2000. do 2025. godine provedeno je više od 4,5 milijardi eura sanacija. Takav model nije održiv i mora se mijenjati. Bolnicama je potrebno osigurati financijski održiv poslovni model i promijeniti odnos s HZZO-om – iz jednostranog u partnerski. Bolnice moraju sudjelovati u formiranju cijene svojih usluga te imati odgovarajuće alate za upravljanje i potpunu odgovornost za rezultate poslovanja, u realnim financijskim okvirima poslovanja, pojašnjavaju.

Iz Udruge vjeruju da će s resornim Ministarstvom doći do rješenja, a puno očekuju od ministrice Irene Hrstić s kojim bi se trebali sastati ovih dana.

-Imamo kvalitetnu i otvorenu komunikaciju s ministricom zdravstva koja kao dugogodišnja i uspješna ravnateljica, dobro poznaje sustav. Vjerujemo da će, u okviru realnih okolnosti i dostupnih sredstava, s resornim ministarstvom biti pronađeno rješenje koje će omogućiti stabilno i odgovorno upravljanje bolničkim sustavom, poručuju.

Prema podacima koje nam je ustupila Udruga poslodavaca u zdravstvu, u prvih pet mjeseci ove godine samo je sedam bolnica poslovalo pozitivno. Ukupni prihodi bolnica iznosili su 1.519.404.362 eura, a ukupni rashodi 1.728.675.513 eura.

U odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine, iako su prihodi bolnica veći za 15 posto, rashodi za 10 posto, bolnice su ostvarile gubitak od 209 milijuna eura, a prosječno mjesečno stvaraju 42 milijuna eura novog duga.

Ukupne obveze na dan 31. svibnja 2025. iznose 2.153.088.661 eura, a dospjele obveze za isto razdoblje 640.098.775 eura.

Ukupni dug bolnica prema veledrogerijama zaključno s 31. prosinca 2024. iznosio je 511.729.000 eura, a na dan 30. lipnja ove godine 635.330.000 eura. U sustav je uplaćeno dodatnih 74,5 milijuna eura u lipnju 2025. godine. Ukupan dug pao je tek za 32,6 milijuna eura, a samo u lipnju nastalo je 41,9 milijuna novog duga.

Podaci o dugovima veledrogerija prikupljeni su od strane Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Inače, rokovi plaćanja kliničkih bolnica kreću se u rasponu od 180 do 240 dana, a općih bolnica 180 do 290 dana.