Nova studija razotkriva tajne dolaska Hrvata na Jadran

Velika međunarodna studija, u kojoj su sudjelovali i hrvatski znanstvenici dr. Radomir Jurić i akademik Mario Šlaus, otkriva nove detalje o seobi slavenskih naroda. Istraživanje, objavljeno u prestižnom časopisu Nature, prva je sveobuhvatna analiza drevne DNK srednjovjekovnih slavenskih populacija, piše Jutarnji.hr.

Od 6. stoljeća slavenske skupine naseljavale su prostrana područja od Baltika do Balkana i od Labe do Volge, a njihovo prisustvo bilježe i bizantski i zapadni povijesni izvori. Iako je seoba Slavena jedan od ključnih događaja u europskoj povijesti, do sada je puno toga ostalo nepoznato.

Studija se temelji na sekvenciranju više od 550 drevnih genoma iz istočne Njemačke, Poljske, Češke i Hrvatske, što je omogućilo znanstvenicima da dobiju novi uvid u porijeklo Slavena i njihove rane migracije. Jedan od razloga za nedostatak podataka leži u tome što su rani Slaveni ostavljali vrlo malo arheoloških tragova: spaljivali su pokojne, gradili jednostavne drvene kuće i izrađivali neukrašenu keramiku.

Znanstvenici ističu da se seoba Slavena razlikovala od migracija germanskih plemena ili hunskih osvajanja. Ona nije bila nasilna ekspanzija, već proces integracije, u kojem su se cijele obitelji i zajednice preselile i uključile u lokalne sredine, a ne samo ratnici. Ipak, model migracije nije bio identičan u svim regijama, što pokazuje složenost i prilagodljivost ovog povijesnog procesa.

Studija donosi novi pogled na rane slavenske zajednice i naglašava da se njihova povijest ne može gledati samo kroz prizmu materijalne kulture, nego i kroz genetske tragove koji otkrivaju kako su se Slaveni kretali, integrirali i oblikovali povijesni prostor Europe.