Uspjeli smo. Ministar financija Marko Primorac potvrdio je informaciju koju je Večernji list već najavio nakon što im je to iz Ministarstva nedavno ekskluzivno komunicirano: zakonodavnim izmjenama propisat će se mogućnost isplate plaće na bankovni račun i podizanje financijskih sredstava s tog računa bez naknade!
Nakon niza tekstova u kojima smo godinama propitkivali opravdanost bankarskih naknada i njihovu utemeljenost u stvarnim troškovima, u posljednjem ciklusu fokusirali smo se na najneosnovanije naknade koje predstavljaju svojevrstan parafiskalni namet – one koje se naplaćuju za vođenje računa preko kojih se po sili podzakonskog akta isplaćuje plaća – te uputili apel Primorčevu Ministarstvu da ukine taj nepravedni harač, bez kojeg zaposleni građani i umirovljenici ne mogu doći do svojih prihoda. Konačno će se ta nepravda okončati! Ne i ispraviti jer bi nepravdu ispravio isključivo povrat svih naplaćenih naknada od dana kad je 2013. godine podzakonskim aktom tadašnjeg ministra Slavka Linića uvedena obveza isplate dohodaka preko bankovnih računa pod egidom zaustavljanja sive ekonomije, a zapravo olakšavanja ovrha, piše Večernji.
Uoči konferencije “Potpora za industriju sigurnosti i obrane” koja se održala u Hrvatskoj gospodarskoj komori, ministar Primorac izjavio je da ga pitanje bankovnih naknada posebno zabrinjava u posljednje vrijeme. Istaknuo je kako je ranijim zakonskim rješenjima propisano da se plaća za građane mora isplatiti na račun, čime se de facto delegirao jedan posao financijskim institucijama, za koji naknade utvrđuju one same!
– Smatramo da jednostrano određivanje tih naknada na delegirani posao praktički nije dobro i u tom smislu smo radili vrlo intenzivno te mogu sada reći kako ćemo izmjenom zakonodavnog okvira propisati mogućnost isplate plaće na račun i podizanja financijskih sredstava s računa bez naknade – objavio je ministar te najavio i da će propisati obvezu za banke i ostale financijske institucije da dio svoga prihoda moraju izdvajati za projekte financijske pismenosti koji su izuzetno važni.
Govoreći o ovim uistinu tektonskim novostima iz svog resora, ministar je prokomentirao da ti propisi zahtijevaju brojne aktivnosti i dodao da ne može od njega biti očekivano da se uz sve te obaveze bavi i cijenama hrane, kao što su svinjetina ili janjetina, jer bi to bilo previše.
U ovom trenutku ministar još nije spomenuo mogućnost isplate prihoda u gotovini, što je također ukinuto podzakonskim aktom iz 2013. Pitanje je što će biti sa slobodom korištenja gotovine koju su mnoge zemlje zaštitile kao ustavnu kategoriju, a svojedobno nam je u razgovoru na tu temu i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić potvrdio da je zaštita korištenja gotovine moguća i kroz Ustav ako su građani zainteresirani za to i svjesni opasnosti koje donosi digitalizacija plaćanja u sferi zaštite privatnosti. Spomenuo je tada da se, kako bi se i država zaštitila od nelegalnih transakcija, i kod gotovinskih transakcija i kod GDPR provjera i provjera porijekla imovine može postaviti i uvjet visine iznosa. Može to biti, primjerice, milijun eura, ali da se na relativno male iznose ne smiju postavljati ograničenja i kontrole jer se nepotrebno zadire u privatnost i autonomiju građana kojima treba omogućiti slobodu.
– Ovo kako rade banke nespretno je i slabo funkcionira većim dijelom, a zaštita privatnosti legitimni je cilj. Ne može cijela država biti u funkciji Ministarstva financija, to ne ostavlja dobar dojam – poručio je tada “glavni sudac”. Činjenica je da je posao nadzora lagalnosti transakcija posao Porezne uprave i Ministarstva unutrašnjih poslova i ne smije se prepustiti bankama, javlja Večernji.