Article

//www.dalmacijanews.hr/files/54037c16189942542a0002c6/80
Foto: Duje Klarić / CROPIX

Novi Plan gospodarenja otpadom izbačen s dnevnog reda sjednice Vlade RH!

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode suočeno je s brojnim primjedbama i iz ostalih ministarstava, nakon što su kritike već uputili iz EK i HUP-a. No, šokantna je činjenica da se cijeli Plan radio bez dokumenta koji bi obuhvaćao tehničko-tehnološku i ekonomsku analizu

Neslavno je propao, zasad, Nacrt Plana o gospodarenju otpadom ministra Slavena Dobrovića: iako predviđen na dnevnom redu 33. sjednice Vlade RH, na koncu je ta točka izbačena zbog nedorađenosti!

Kako smo već u nekoliko navrata pisali na našem portalu, prijedlog plana ujedinio je gotovo sve političke opcije ali u suprotnom smjeru – redom su iznošene kritike na taj prijedlog iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Dva su ključna segmenta odrađena loše i na njih je naravno, bilo najviše kritika: za početak, period javne rasprave od tjedan dana za tako značajan dokument (vrijedio bi do 2022. godine) jednostavno je neprihvatljivo kratak; te u nacrtu nije bilo tehnološke ni financijske analize iz koje bi bilo vidljivo kako je novi Plan gospodarenja otpadom (jer unosi toliko promjena da je zapravo u pitanju novi dokument) doista isplativiji...

Krenimo redom – nije se našao na sjednici Vlade (iduća je predviđena tek iza 15. kolovoza) u ostavci jer su reagirali iz ostalih resora. Iz Ministarstva poljoprivrede su tako nezadovoljni jer među materijalima za tu točku dnevnog reda nije bilo njihovih primjedbi, Regionalno je "pobunilo" jer Plan nije dobio suglasnost EU niti se itko iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode očitovao na primjedbe EK, resor graditeljstva također nije dobio potpune materijale, nisu priložili očitovanja županija (niti jedne) koja zapravo i nisu zatražili,..., tako da je stručno povjerenstvo na koncu izbacilo tu točku dnevnog reda sa sjednice Vlade RH. Nota bene, i iz Ureda predsjednice su reagirali zbog ranijih očitovanja HUP-a (jer nisu kontaktirani kao socijalni partneri pri izradi ovog plana, iako su još prije iskazali živo zanimanje za sudjelovanje u tome), tako da se otpor prema Nacrtu Plana gospodarenja otpadom čini jedinstven.

Bit problema je u dvije stvari koje smo odmah naglasili. Strateški dokument te važnosti ne smije se donositi u ovako kratkom roku. Da ne govorimo o nizu primjedbi koje su na izrađen dokument imali iz EK te iz stručnih krugova, a koje nisu uvažene. Daleko je ipak važnije što novi Plan nema podlogu u nekoj financijskoj studiji koja bi pokazala isplativost novog smjera kretanja u gospodarenju otpadom kojeg zagovara ministar Dobrović. U pitanju su naime dva koncepta – prvi, postojeći koji se razvlačio godinama, uključuje Regionalne centre za gospodarenje otpadom poput onog u Lećevici (još uvijek imaginarnog), a u izradi kojih su dolazili i novci iz EU; te drugi, kojim se takvi centri stavljaju po strani, dok je forte na izgradnji (trenutno nepostojećih, ali i bez dokumentacije za izgradnju) reciklažnih centara sa sortirnicama i kompostanama.

Njegova pomoćnica, Lidija Runko Luttenberger (oboje imaju visoke akademske titule i teško im se može osporiti stručnost na ovom području, no kvalitetna javna rasprava kod zainteresirane javnosti gdje ima još više znalaca o toj materiji je – neophodna), kao i sam ministar, često su naglašavali da je donošenje Plan imperativ. Jer, pravdali su žurbu, inače RH gubi stotine milijuna, plaćat će se penali, a sve zbog loše i spore realizacije prethodnih vlasti. U čemu, sasvim sigurno, nisu ništa slagali: ranijih godina, desetljeća skoro, rješavanje problema otpada se kretalo brzinom ozlijeđenog puža.

Što nas dovodi do izvedbe aktualne vlasti, odnosno ovog ministarstva. Pretpostavljajući dobru volju, da su dakle ministar i njegovi suradnici sve radili u želji da konačni rezultat bude što bolji, i dalje ostaje činjenica o posvemašnjoj zbunjenosti unutar ministarstva te nedostatku kvalitetnije pripreme. Tako je recimo, prezentirajući Nacrt plana, na pitanje Aleksandre Anić Vučinić s Geotehničkog fakulteta postoji li tehnička, ekonomska i okolišna analiza uz Nacrt, pomoćnica Runko Luttenberger odlučno odgovorila kako – postoji, i kako će biti dostupan javnosti. Međutim, nikad nije, a nedavno je otkriveno i zašto.

Iz Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica zatražena je od Ministarstva zaštite okoliša i prirode dostava "dokumenta koji obuhvaća tehničko-tehnološku i ekonomsku analizu sustava gospodarenja otpadom predloženog u nacrtu Plana gospodarenja otpadom...". Iz Ministarstva pak nisu udovoljili zahtjevu, a odgovor je više nego zanimljiv...

- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode ne posjeduje takav dokument. Za potrebe izrade Nacrta Prijedloga Plana gospodarenja otpadom RH rađene su neophodne analize... Osim toga, ukazuje se da je opće poznato da koncept koji se predlaže, osim što je lakše provediv i bitno jefitniji u smislu kapitalnih i pogonskih troškova, također pridonosi zaštiti okoliša i podizanju resursne učinkovitosti... - stoji između ostalog u odgovoru Ministarstva. Dakle, napravljene su analize, pozvali su se na općepoznate stvari (?!) i javno dostupne studije.

Gotovo istovremeno, ministar Dobrović, post festum cijele priče, šalje komunalnim poduzećima po RH cirkularni upitnik o "ažurnim informacijama o sustavu odvojenog prikupljanja otpada", koji se treba dostaviti do 20. srpnja. Danima nakon što je javna rasprava o Nacrtu Plana dovršena, a ovaj samo što nije otišao na Vladu?!




hr Wed Jul 27 2016 18:02:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bf265a18d1cb3bce8b45a2/80
Foto: Ivana Ivanović / Dalmacija News

Trogir pun turista i korak do dostizanja rezultata iz rekordne 2019.

Kad se aktualna turistička slika iz prvih šest mjeseci usporedi s onom prošlogodišnjom, rezultati su gotovo trostruko bolji

Trogirski turizam, koji je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvario više od 105 800 noćenja  i 29 700 dolazaka, smanjio je zaostatke u odnosu na predpandemijske godine što potvrđuje i lipanjska statistika, po kojoj je u prvom ljetnom mjesecu ostvareno 90 posto prometa u odnosu na rekordnu 2019. Kad se aktualna turistička slika iz prvih šest mjeseci usporedi s onom prošlogodišnjom, rezultati su gotovo trostruko bolji, posebno u segmentu noćenja kojih je lani bilo samo 40 700.

Zadovoljstvo odličnim početkom sezone ne skriva ni Marin Piveta, direktor trogirskog ureda Turističke zajednice koja je odradila velik posao kad je riječ o obogaćivanju ponude, uključujući cijelu lepezu izbora, osmišljenu kao provjereni spoj vrhunskog provoda i kulturnih atrakcija.

Od ranoga jutra, kada izletničke ture okupiraju grad, pa do kasnih noćnih sati, kad utihne šušur na trogirskoj rivi, svaka uličica vrvi turistima koji su i ove godine mahom birali privatni smještaj u odnosu na hotele i kampove.

Kako ljeto bude odmicalo, vjerojatno će se mijenjati i struktura gostiju, no najvjerniji Trogiranima i dalje ostaju Poljaci i Nijemci koji su zajedno ostvarili  više od 31 000 noćenja.

- Nakon naših tradicionalnih gostiju, Poljaka i Nijemaca, slijede turisti iz Ujedinjenog kraljevstva, koji su ostvarili 7565 noćenja. Odmah iza njih svrstali su se domaći gosti  sa 7537 noćenja, zatim oni iz Francuske, SAD-a, Mađarske, Nizozemske i Austrije. Također bilježimo i povećani broj noćenja Ukrajinaca, koji su se prijavili kao turisti, kaže direktor trogirskoga TZ-a, naglasivši da su gosti iz Poljske i Njemačke na prvom mjestu statističke tablice bilo da se radi o proteklom šestomjesečnom razdoblju ili o noćenjima ostvarenima samo u lipnju.

Kad se prvih šest ovogodišnjih  mjeseci usporedi s rekordnom 2019. godinom, optimizam je još i veći jer statistika kaže da je Trogir do kraja lipnja dosegao 86 posto noćenja u usporedbi sa zadnjom predpandemijskom sezonom.

-To je doista izvrstan rezultat, a budući da tek ulazimo u srce sezone, očekujemo da ćemo do kraja dostići razinu iz 2019. Važno je istaknuti  i porast dolazaka te noćenja domaćih gostiju, i to ne samo u odnosu na prošlu nego i na 2019.godinu, kaže Piveta.

Turizam nije više samo more i sunce, roštiljanje u robinzonskim uvalama i dokono ispijanje koktela, nakon čega ostaje tek kratkotrajna uspomena na vrijeme provedeno u gradu koji ove godine obilježava četvrt stoljeća od primanja u prestižni UNESCO-ov klub najznačajnije svjetske kulturne baštine. Znaju to i u Turističkoj zajednici koja i ove godine organizira Trogirsko kulturno ljeto koje će u ponedjeljak svečano otvoriti  Zagrebačka filharmonija. Bit će tu i drugih glazbenih poslastica, festivala, izložbi, prezentacija i revija, a Trogiranima i njihovim gostima pjevat će, uz ostale, i Gibonni te Tomislav Bralić i klapa Intrade. Gala večer  Opere Selecta održat će se 20.srpnja u Kuli Kamerlengo s premijernim gostovanjem sopranistice Olge Peretyatko i pijanista Matthiasa Samuila uz pratnju gudačkog kvarteta i zbora iz Švicarske.

 

hr Fri Jul 01 2022 18:54:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bf12eb18d1cbacce8b4573/80
Foto: Predsjednik RH

Predsjednik Milanović na akademiji HOK-a: "Inflacija i nedostatak radne snage glavni su izazovi za obrtnike"

Povodom obilježavanja Dana Hrvatske obrtničke komore najuspješnijim obrtnicama i obrtnicima dodijeljena su najviša priznanja Hrvatske obrtničke komore – Statua „Zlatne ruke“
Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je danas na svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana Hrvatske obrtničke komore na kojoj je kazao da smo tijekom 28 godina zajedno s Hrvatskom obrtničkom komorom prošli niz izazova te je, u tom smislu, istaknuo nedostatak radne snage, strukovno obrazovanje i ponovno u ovoj godini još jedan – inflaciju.

Za Hrvatsku obrtničku komoru predsjednik Milanović rekao je da ima pozitivnu ulogu u hrvatskom društvu koja je neizostavna jer predstavlja primjer kako bi interesne skupine u Hrvatskoj trebale funkcionirati. Isto tako, za političku premreženost rekao je da je jedan od ključnih razloga naših slabijih ekonomskih rezultata zadnjih trideset godina.

- Promjene predstavljaju ključni pojam koji opisuje naših zadnjih 30 godina. Neke od promjena nisu bile planirane. Nisu bile ni poželjne. Neke promjene bile su slučajne. Rezultat globalnih ekonomskih kretanja i okolnosti koje su nama bile nesklone. Ali najveći dio promjena rezultat je naših odluka i domaćih javnih politika. Njih očekujemo i sada. - rekao je predsjednik Milanović pozvavši one koji će odluke donositi da izbjegnu refleksivni intervencionizam i uzmu u obzir energetsku tranziciju.

- Govorim o politikama cijena naftnih derivata u Hrvatskoj. Ciljam na energetsku tranziciju i cijenu električne energije kao energenta koji je obrtništvu, ali i kompletnoj poslovnoj zajednici puno važniji. Riječ je o energentu koji je budućnost energetske tranzicije. Naftni derivati, bez obzira na trenutak u kojem živimo, to nisu. - dodao je.

Predsjednik Milanović kazao je kako su u trenutnim okolnostima obrtnici, mali i srednji poduzetnici izloženi najvećem riziku istaknuvši kako nije pošteno, što ne rade i druge zemlje EU, očekivati od obrtnika da samostalno podnose poskupljenje energenata te predstojeću energetsku i tehnološku (digitalnu) tranziciju.

- Dok je energetska i digitalna tranzicija preduvjet opstanka obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva  u konkurentskom okruženju, aktivna uloga države u tom procesu je njezina dužnost. U tom procesu strategija kašnjenja ne može biti optimalan izbor kao što je to bio slučaju u proteklom razdoblju. - dodao je. 

Kazavši kako je ekonomski rast i rast zaposlenosti nezamisliv bez obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, predsjednik Milanović naveo je da poslovna demografija obrtništva u posljednjih 10 godina potvrđuje otpornost na izazove s kojima se suočavaju.

- Kako bi se pozitivni trendovi očuvali potrebno je uz inflaciju, obratiti pažnju i na nedostatak radne snage i strukovno obrazovanje. Sve to treba uskladiti s ciljem provođenja energetske i digitalne tranzicije hrvatske ekonomije. - rekao je predsjednik Milanović. Dodao je kako u tom procesu vidi prostor za pametnu imigracijsku politiku koja će pomoći popuniti deficitarna radna mjesta, ubrzati obnovu Zagreba i Banije, te s dužnom pažnjom i aktivnom ulogom svih razina vlasti doprinijeti integraciji novih građana Republike Hrvatske u hrvatsko društvo.

Osvrnuvši se i na stigmatizaciju strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj, predsjednik Milanović kazao je da kvalitetan i dobro plaćen posao nije sve, ali jest preduvjet kvalitete života svih nas.

- Ono što nam preostaje jest zajednički i konstruktivno donijeti javne politike usmjerene tome da izgradimo sustav koji će podržavati rješenja za ova tri problema.  Sve ostalo je loša ekonomija. Sve ostalo neće od Hrvatske stvoriti dom za sve njezine ljude. Oni će i dalje glasati nogama, a nama će ostati isti problemi, ali s manje dobrih ljudi spremni da se uhvate u koštac s njima. - rekao je.

Novac iz Europskih fondova

Predsjednik Milanović rekao je da izgradnja diverzificirane, održive, konkurentne, inovativne i zelene ekonomije ne može uspjeti bez obrtnika te je zaključno obrtnicima govorio i o korištenju novca iz europskih fondova.

- Naša odgovornost za svaki euro iz europskih fondova u hrvatsku ekonomiju i društvo je ogroman, i cilj i fokus mora biti na tome da se ostvari 100 posto. U svakom poslu, naporu, nacionalnom zanosu, energiji jako je bitno da si jasno definiramo stvari i onda da motiviramo ljude, da znaju kamo idu. Naše nastojanje, naš napor tek počinje davati neke rezultate i zato europski fondovi su i naši i vaši. To nije novac koji je Hrvatskoj uzet, ona ga je dala u dogovornom aranžmanu i sada ga uzima natrag. Prošlo je skoro deset godina i tek sada možemo govoriti o nekakvom plusu, a vi obrtnici jako dobro znate što to znači. - zaključio je svoje obraćanje predsjednik Milanović.

Povodom obilježavanja Dana Hrvatske obrtničke komore najuspješnijim obrtnicama i obrtnicima dodijeljena su najviša priznanja Hrvatske obrtničke komore – Statua „Zlatne ruke“ te su promovirane nove majstorice i majstori obrta. Osim predsjednika Milanovića na svečanosti su govorili predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec i ministar gospodarstva i održivog razvoja RH, izaslanik predsjednika Vlade RH Davor Filipović. Uz predsjednika Milanovića bio je posebni savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za ekonomiju Velibor Mačkić.

hr Fri Jul 01 2022 17:30:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bf0c1d18d1cb9dcc8b45c0/80
Foto: Luka Kolovrat

Sjajni rezultati: U Imotskoj krajini u prvoj polovici godine 121 posto više turističkih noćenja

Kao i proteklih godina najbrojniji su gosti iz Njemačke koji su ostvarili 8.608 noćenja

Prema podatcima iz sustava e-visitor, u prvih šest mjeseci ove godine u smještajnim objektima Imotske krajine boravilo je 3.030 gostiju koji su ostvarili 19.177 noćenja. Povećanje je to od 92% u dolascima te 121% u noćenjima u odnosu na rekordnu 2021. godinu kada su imali 8.611 noćenja u prvih šest mjeseci.

Kao i proteklih godina najbrojniji su gosti iz Njemačke koji su ostvarili 8.608 noćenja, zatim slijede gosti iz Poljske sa 2.517 noćenja i Hrvatske s 1512 noćenja.

Sudeći prema rezervacijama, iz Turističke zajednice Imota očekuju jako dobre rezultate i u tri najizdašnija turistička mjeseca koja slijede.



hr Fri Jul 01 2022 16:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bf034118d1cb97cc8b45dc/80
Foto: Muzej Domovinskog rata Split

U Banovini izložba "Operacija Miljevci – 30. obljetnica"

Izložba je multimedijska te je zamišljena kao kombinacija edukativnih panoa, fotografija, video materijala i predmeta vezanih za operaciju „Miljevci“.
Muzej Domovinskog rata u Splitu organizira izložbu „Operacija „Miljevci“ – 30. obljetnica“. Otvorenje izložbe održat će se u utorak 05. srpnja 2022. u 20 sati u atriju Gradske uprave Grada Splita (Banovina), a izložba će se moći pogledati do 20. srpnja 2022. svakog radnog dana od 8 do 18 sati.

Operacija „Miljevci“ je jedna od prvih i najznačajnijih napadnih operacija Hrvatske vojske na prostoru šibensko-drniške bojišnice, a i na prostoru cijele Dalmacije. Započela  je u noći s 20./21. lipnja i trajala je praktički jedan dan, do 22. lipnja, s tim da je 23. lipnja 1992. godine odbijen pokušaj srpskog protunapada. Snage Hrvatske vojske sastavljene od 113. brigade, 142. brigade, 72. bojne Vojne policije satnija Šibenik, uspjele su u jedan dan osloboditi svih sedam naselja koja čine područje Miljevačkog platoa te odbiti neprijateljski protunapad u čemu im se priključilo i topništvo 141. brigade Hrvatske vojske. Operacija je imala velik utjecaj na podizanje morala Hrvatske vojske i stanovništva Hrvatske.

Izložba je multimedijska te je zamišljena kao kombinacija edukativnih panoa, fotografija, video materijala i predmeta vezanih za operaciju „Miljevci“.

Autor izložbe je Matej Gabrilo, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija i Grad Split.

Ulaz na izložbu se ne naplaćuje.
hr Fri Jul 01 2022 16:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .