Foto: Pixabay

Porasle cijene nekretnina u Hrvatskoj: Za kvadrat novog stana u Splitu u prosjeku se traži 2800 eura

27.11.2018. u 13:10h

D.N.

Podaci oglasnika za nekretnine Crozilla.com pokazali su kako su cijene stanova tijekom listopada dodatno porasle

Na mjesečnoj su razini zabilježene 0,3 posto više vrijednosti, te porast od 6,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Usporedimo li ih s cijenama iz listopada 2016. godine zabilježeni porast iznosi 12,8 posto, te 14,6 posto u odnosu na isti mjesec 2015. godine.

Najveći mjesečni porast zabilježen je u Dubrovniku u kojem su vrijednosti stanova porasle za 3,1 posto. Cijena tamošnjeg kvadratnog metra, prema podacima oglasnika Crozilla.com, iznosila je 3785 eura što je 0,7 posto više no lani.

Rijeka bilježi mjesečni porast od 2,4 posto i godišnji od 2,1 posto, pa se za kvadratni metar u prosjeku tražilo 1479 eura.

1 posto više mjesečne, te 0,7 posto godišnje vrijednosti zabilježene su u Umagu u kojem je prosječna cijena kvadrata stana iznosila 2023 eura po kvadratu.

Za kvadratni metar stana u Zagrebu u prosjeku se tražilo 1892 eura, što je, prema podacima oglasnika Crozilla.com, 0,8 posto više no mjesec ranije, te 9 posto više no lani.

Mjesečni porast od 0,5 posto bilježi Pula u kojoj je cijena kvadrata iznosila 1670 eura, što je 19,5 posto više no prošle godine, te Senj gdje su cijene na godišnjoj razini porasle za 17,6 posto, pa se za kvadratni metar u prosjeku tražilo 1527 eura.

U Splitu, Zadru i Varaždinu vrijednosti stanova su na mjesečnoj razini porasle za 0,4 posto.

Split bilježi gotovo 17 posto više cijene, no lani u istom mjesecu, a za kvadratni se metar u prosjeku tražio 2841 euro.

U Zadru je tijekom listopada prosječna oglašavana cijena kvadratnog metra stana iznosila 2167 eura, što, prema podacima oglasnika Crozilla.com, pokazuje porast od 14,5 posto.

Varaždin na godišnjoj razini bilježi 1,7 posto više cijene, pa se za kvadratni metar tamošnjih stanova u prosjeku tražilo 1128 eura.

Blaga promjena od 0,1 posto zabilježena je u Opatiji gdje je cijena kvadratnog metra iznosila 2940 eura što je 0,5 posto manje no lani.

Kupci očekuju korekciju cijena

Unatoč velikoj potražnji za nekretninama, razlika između oglašavanih i realiziranih cijena i dalje se javlja. Naime, kupci gotovo uvijek očekuju korekciju cijena, čak i kada su one u realnim okvirima:

„Prosječne cijene nekretnina su porasle, ali mi smo poznati po napuhavanju vrijednosti, pa se ne prodaju nekretnine s nerealno postavljenim cijenama.“ - rekao ja za Crozilla.com Sergio Serdarušić iz agencije za nekretnine Eurovilla, te dodao kako kupac, u pravilu, uvijek očekuje korekciju postavljene cijene, pa će ona biti veća ukoliko je cijena u startu postavljena previsoko.

„Tamo gdje je ponuda manja, a potražnja veća, naravno nije toliko lako korigirati cijenu na niže prilikom kupnje nekretnine, ali kupci i dalje ne plaćaju nešto što je van okvira realne cijene. Kod nekretnina kojima su se u dogovoru s nama postavile realne tržišne cijene, uzevši u obzir sve parametre (lokaciju, mikrolokaciju, raspored, stanje nekretnine), korekcija se radi od 5-10 posto.“

Društveno poduzetništvo ili kako ostvariti dobrobit za sebe i zajednicu koristeći tržišne mehanizme

06.09.2023. u 20:50h

DN

Lajtmotiv koji se provlačio kroz ovu raspravu bio: preduvjet bilo kojeg društvenog angažmana su informirani, aktivni i odgovorni građani

U organizaciji Centra za održivi razvoj (COR) 31. kolovoza 2023. godine, u Pučkom otvorenom učilištu u Imotskom, održana su dva događaja u okviru projekta „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo“: radionica o zagovaranju i konferencija o rezultatima provedenih analiza društvenog utjecaja intervencija, odnosno smjernica za razvoj društvenog poduzetništva, koje su izrađene u okviru projekta.

Podsjetimo što je društveno poduzetništvo? Poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice.* Praksa društvenog poduzetništva može se prepoznati kroz povijest u različitim oblicima djelovanja, kroz koja se pokušavalo pronaći odgovarajuća rješenja za socijalne i ekonomske probleme u lokalnim zajednicama i društvu.

U Europskoj uniji društvena ekonomija broji oko 2,8 milijuna organizacija, više od 13,6 milijuna radnih mjesta, odnosno 6,3% radne snage. Udio u ekonomiji društvenog sektora varira od zemlje do zemlje, kreće se od 0,3 do gotovo 10 posto ukupnog gospodarstva.

Radionica koja je okupila petnaestak sudionika bila je usmjerena jačanju kapaciteta organizacija civilnoga društva za proces (javnog) zagovaranja. Na početku radionice Snježana Petrušić iz Centra za održivi razvoj upoznala je sudionike sa smjernicama za razvoj javnih politika koje su izrađene u okviru projekta, a obuhvaćaju osam područja od važnosti za razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj: zakonodavni okvir; mladi; poljoprivreda; obrazovni sustav; državna imovina; porezna politika; komunikacijski kanali svih dionika te instituti potpore; ranjive skupine i socijalne usluge.

Uz pojam i kontekst zagovaranja istaknula je važnost procesa zagovaranja kojim se skreće pažnja zajednice na bitna pitanja i vodi donositelje odluka do rješenja, a kroz suradnju sa zainteresiranim građanima i organizacijama dovodi do promjene, poboljšanja. Zagovaranjem se pokušava utjecati na donositelje odluka, kako bi se ostvarila određena prava i poboljšala kvaliteta života društva u cjelini ili grupa čija su prava i potrebe predmet zagovaranja.

U završnom dijelu radionice predstavljen je zagovarački model i glavni koraci u planiranju zagovaračke strategije. Tijekom radionice razvila se zanimljiva rasprava u kojoj su sudjelovali različiti dionici govoreći o svojim iskustvima, o različitim izazovima s kojima se susreću u radu. Lajtmotiv koji se provlačio kroz ovu raspravu bio: preduvjet bilo kojeg društvenog angažmana su informirani, aktivni i odgovorni građani.

Nakon radionice, u širem krugu održana je konferencija, čiji je cilj bio upoznati sudionike s rezultatima provedenih analiza društvenog utjecaja smjernica za razvoj društvenog poduzetništva, koje su izrađene u okviru projekta, a sve kako bi se na temelju znanosti ponudila rješenja za razvoj društvenog poduzetništva u demokratskom dijalogu svih dionika. Istaknuto je da je potrebno unaprijed analizirati društveni učinak bilo koje intervencije kako bi provedba bila kvalitetna i uspješna.

Na konferenciji je predstavljena i metodologija za analizu društvenog utjecaja intervencija izrađena kroz projekt, te rezultati provedenog anketnog istraživanja o utjecaju predloženih intervencija na društvo, kao i izrađeni dokumenti vezani za analizu društvenog učinka predloženih intervencija.

Stipe Efendić, predsjednik Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo, osnovane u sklopu projekta, koja trenutno broji 128 članova, predstavio je ovu udrugu i pozvao prisutne da se podrobnije informiraju o njoj i u nju učlane.

Konferencija i radionica organizirani su u okviru projekta 'Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo' (kodni broj UP.04.2.1.06.0054), koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 3.597.840,76 kuna / 477.515,53 eura. Europska unija iz Europskog socijalnog fonda sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 3.058.164,65 kuna / 405.888,20 eura (85%), dok Republika Hrvatska iz državnog proračuna sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 539.676,11 kuna/ 71.627,33 eura (15%). Razdoblje provedbe projekta je od 31.10.2020. do 31.10.2023. godine.

Nositelj projekta je Centar za ruralni razvoj CERURA HR, a Centar za održivi razvoj (COR) iz Imotskog je jedan od partnera na projektu.

Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Centra za ruralni razvoj CERURA HR.

Foto: Pixabay

U špici sezone porastao broj nezaposlenih, ekonomisti objasnili zašto

16.08.2023. u 20:53h

DN

Najviše nezaposlenih osoba u srpnju zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Prema posljednjim podacima HZZ-a, u srpnju je zabilježen pad registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na isto razdoblje prošle godine i solidan rast broj nezaposlenih u odnosu na lipanj.

Pad na godišnjoj razini, započet u travnju 2021., nastavlja se i dvadeset osmi mjesec zaredom. U odnosu na srpanj 2022. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 5797 osoba ili 5,3 posto. - prenosi tportal.

Na mjesečnoj razini zabilježen je drugi zaredom rast registriranih nezaposlenih, a u odnosu na lipanj povećanje je iznosilo 5,1 posto ili 5065 osoba. U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih porastao je na 103.774 osoba, što je i dalje među rekordno niskim zabilježenim razinama unatoč solidnom mjesečnom rastu, pišu analitičari Raiffeisen banke.

- U skladu s navedenim, očekujemo da će i registrirana stopa nezaposlenosti blago porasti, s 5,6 posto u lipnju na 5,8 posto u srpnju. U odnosu na srpanj 2021. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 22.232 osobe ili 17,6 posto, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2019. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za 10.615 ili 9,3 posto - dodaje se.

Najviše nezaposlenih osoba u srpnju zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (16.736 ili 16,1 posto od ukupnog broja registriranih nezaposlenih), a slijedi Osječko-baranjska županija (13.380 ili 12,9 posto) i Grad Zagreb (12.819 ili 12,4 posto).

Na godišnjoj razini evidentirana nezaposlenost smanjena je u šesnaest županija, a najveći pad broja nezaposlenih zabilježen je ponovno u Ličko-senjskoj (za 16,5 posto). U ukupnome broju registriranih nezaposlenih u srpnju, 16.046 osoba ili 15,5 posto bilo je bez radnoga iskustva.

S druge strane, 87.728 osoba (84,5 posto) imalo je prethodno radno iskustvo, a najveći broj radio je u prerađivačkoj industriji (14,5 posto), trgovini na veliko i malo (13,0 posto), obrazovanju (10,2 posto), pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (9,4 posto) te javnoj upravi i obrani (9,0 posto).

Unutar prerađivačke industrije najveći broj nezaposlenih zabilježen je u proizvodnji prehrambenih proizvoda, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, preradi drva i proizvodnji proizvoda od drva i pluta te proizvodnji odjeće. Na kraju lipnja slobodnih radnih mjesta bilo je 18.600 tisuća, što je za 6,8 posto manje na mjesečnoj razini. Od toga se 4,4 posto odnosilo na sezonske poslove.

Prema podacima HZZ-a broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u prvih sedam mjeseci 2023. iznosio je gotovo 120.000. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 435 zanimanja, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti.

Pozitivno mišljenje dobilo je 100.754 zahtjeva. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Grada Zagreba, a slijedi Istarska i Splitsko-dalmatinska županija.

- Zadržavanje broja registriranih nezaposlenosti na rekordno niskim razinama rezultat je otpornosti tržišta rada zbog nedostatka radnika u pojedinim djelatnostima uz još uvijek solidnu potražnju za radom. Rast broja nezaposlenih na mjesečnoj razini odražava, između ostalog, ranije započeto sezonsko zapošljavanje zbog kojeg je učinak sezonalnosti tijekom lipnja i srpnja bio skromniji. Navedeno se zrcali i u skromnijem broju izlazaka iz evidencije u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Iako u nastavku godine očekujemo pozitivne trendove na tržištu rada (zadržavanje rekordno niske stope nezaposlenosti te skroman, ali kontinuiran rast zaposlenosti), kretanja na tržištu rada ovisit će djelomično i o intenzitetu prisutnog usporavanja gospodarskih aktivnosti u europodručju i ostalim tržištima - pišu analitičari RBA.

Foto: Pixabay

Kupuje se i troši diljem Lijepe naše iako cijene hrane, pića i usluga ruše rekorde

31.07.2023. u 21:34h

DN

U eurozoni Hrvatska nakon Slovačke ima najbrži rast cijena i to zabrinjava građane kojima na stanovanje i hranu odlazi većina budžeta

Inflacija u Hrvatskoj u srpnju je iznosila 7,4%, prva je procjena Državnog zavoda za statistiku. To je već osmi mjesec zaredom da inflacija popušta nakon što je u studenom prošle godine dosegnula rekordnih 13 i pol posto. To je i najniža stopa inflacije u nas od prošlogodišnjeg ožujka. No, u posljednja tri mjeseca pad inflacije u Hrvatskoj usporava, a, uz Slovačku, u srpnju imamo najveću inflaciju u zemljama Eurozone. - piše HRT.

Kupuje se i troši diljem Lijepe naše iako cijene hrane, pića i usluga ruše rekorde.

- Kava je bila sedam osam kuna sada je preko 20 kuna, znači tri eura. Plaće su porasle za deset, petnaest posto ali cijene su otišle previše gore, kaže građanin.

- Ono što mene nervira je razlika cijena u unutrašnjosti i ovdje u Zadru ili na otocima. Cijene su izmanipulirane, navodi drugi.

- Što je najaviše poskupilo? Hrana definitivno, kažu građani.

- Koncentracija ljudi postoji ali je potrošnja lošija, smatraju građani.

Inflacija blago usporava već osmi mjesec, u srpnju tek za malih 0,2 posto.

- Usporavanju su pridonijele cijene hrane i usluga obzirom da je poskupljenje bilo manje izraženo u odnosu na isti mjesec lani nasuprot tome cijene energije su se blago povećale povećao što odražava rast cijene naftnih derivata na domaćem tržištu što je odraz poskupljenja na svjetskom tržištu, rekao je Marko Luketina, savjetnik u Direkciji za ekonomsku analizu HNB-a.

U eurozoni Hrvatska nakon Slovačke ima najbrži rast cijena i to zabrinjava građane kojima na stanovanje i hranu odlazi većina budžeta.

- U zadnjih osam godina hrana je otišla gore preko 40 posto a plaće tonisu pratile. i I sada vidimo da je hrana išla nekih 150 posto u odnosu na inflaciju i to je taj udar, jer mi mjesečno na hranu najviše trošimo, oko 26 posto mjesečnog troška otpada na hranu, ističe Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Prekomjeran uvoz robe također utječe na inflaciju.

- Cijene hrane padaju ali problem je što mi puno hrane uvozimo, tako je isto i kod energije gdje mi plin i naftu uvozimo pa dosta ovisimo o cijenama na svjetskom tržištu, sve skupa je prilično neizvjesno, navodi Boris Podobnik, član ekonomskog savjeta udruge Glas poduzetnika.

S inflacijom od 7 do 9 posto bori se većina članica eurozone. I dok u mnogim zemljama inflacija usporava, u Grčkoj i Španjolskoj raste pa je prosječna inflacija u eurozoni oko 5,3 posto, što bi Hrvatska mogla dosegnuti tek potkraj godine.

Foto: Pixabay / Ilustracija

Prosječne plaće u Hrvatskoj po zanimanjima, evo koje su...

27.07.2023. u 16:41h

DN

Najveće plaće ostvaruju zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija, rudarstva i vađenja, opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

U 2022. godini za 996.213 zaposlenih (prema satima rada) kod 150.846 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez financijskih institucija, koji su obveznici sastavljanja GFI-a prema Zakonu o računovodstvu, obračunata je prosječna mjesečna neto plaća od 6.973 kune, što je povećanje od 9,7% u odnosu na prethodnu godinu (6.356 kuna). - analaza je FINA-e.

Analiza prosječnih mjesečnih neto obračunatih plaća po područjima djelatnosti pokazala je da su poduzetnici u tri područja djelatnosti (prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo), imali 54,5% ukupno zaposlenih, s time da u dvije (građevinarstvo i trgovina na veliko i malo) od tri navedene djelatnosti zaposleni za svoj rad dobivaju prosječne mjesečne neto plaće manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske. U odnosu na prethodnu godinu, u tim djelatnostima ostvaren je rast plaće, koji je u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu veći, a u trgovini manji od prosjeka svih poduzetnika u Hrvatskoj. U prerađivačkoj industriji ostvaren je rast plaća od 10,7% u 2022. godini, trgovini na veliko i malo od 9,3%, dok su plaće u građevinarstvu porasle za 11,1% u odnosu na prethodnu godinu.

Najveće plaće ostvaruju zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija (J), rudarstva i vađenja (B), opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (D), financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (K) te u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (M). Najvišu prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu u 2022. godini imali su zaposleni u području djelatnosti informacija i komunikacija u iznosu od 10.956 kuna, što je 57,1% više od prosječne mjesečne neto plaće obračunate zaposlenima kod svih poduzetnika RH. Zaposleni u djelatnosti rudarstva i vađenja imali su 28,2% veće plaće, a zaposleni u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije za 26,4%, u odnosu na prosječnu mjesečnu neto obračunatu plaću svih zaposlenih kod poduzetnika RH.

Image: /admin/files/get/64c282045d796510788b45ae

Article

Porasle cijene nekretnina u Hrvatskoj: Za kvadrat novog stana u Splitu u prosjeku se traži 2800 eura

Kupci očekuju korekciju cijena

Društveno poduzetništvo ili kako ostvariti dobrobit za sebe i zajednicu koristeći tržišne mehanizme

U špici sezone porastao broj nezaposlenih, ekonomisti objasnili zašto

Kupuje se i troši diljem Lijepe naše iako cijene hrane, pića i usluga ruše rekorde

Prosječne plaće u Hrvatskoj po zanimanjima, evo koje su...

Pročitajte još . . .