Zakon o trgovini stupa na snagu 1. srpnja i najvažnija stavka koju donosi jest ograničenje rada na svega 16 nedjelja u godini, zbog čega su trgovački centri, između ostalih, morali pomno razmisliti koje izabrati i kojih se odreći, piše N1. 

Sreća u nesreći za njih jest što će od 1. srpnja do 31. prosinca preostati 27 nedjelja i bit će lakše raspodijeliti 16 radnih na taj period nego što će biti od iduće kad kroz cijelu godinu treba osmisliti strategiju i plan rada.

Dok je maloprodajnim lancima nešto lakše, šoping centrima je bitno teže jer sve treba razraditi sa zakupcima, koji imaju različite ideje o radnim nedjeljama. Zato, primjerice, zagrebački Arena Centar još uvijek nema konkretne datume radnih nedjelja, ali općenita ideja postoji.

“Odlučili smo fokusirati se na period povećanog interesa kupaca krajem godine. O točnim datumima ćemo pravovremeno informirati javnost”, poručili su nam iz Arena Centra.

Avenue Mall već ima konkretne datume radnih nedjelja, ali Zagrepčani se moraju pripremiti da od 1. srpnja do rujna nedjeljom mogu zaboraviti na taj šoping centar.

“Radit ćemo prve tri nedjelje u rujnu, prve četiri u listopadu te sve nedjelje u studenome i prosincu”, kazali su iz Avenue Malla.

Splitski Joker morao je misliti na turističku sezonu i pojačan promet u srpnju i kolovozu pa se nisu mogli odreći radnih nedjelja u tom razdoblju. Stoga, morali su si “uskratiti” nedjelje u mjesecima nakon.

“Radit ćemo 9. srpnja, 20. i 27. kolovoza, 3., 10. i 17. rujna, 8. i 15. listopada, sve nedjelje u studenome i sve nedjelje u prosincu osim 31.”, navode u Jokeru.

Nekako najbolju situaciju za svoje poslovanje ima zahrebački City Center one jer East će raditi po jednom rasporedu, West po drugom. Preklapat će se tek na najprometnije datume.

Konkretnije, West će raditi 9. srpnja, 13. kolovoza, 3. i 10. rujna, 8., 15., 22. i 29. listopada, sve nedjelje u studenome i sve nedjelje u prosincu, osim 31. East će raditi 16. srpnja, 20. kolovoza, 3. i 17. rujna, 8., 15., 22. i 29. listopada, sve nedjelje u studenome te također sve nedjelje u prosincu osim 31.

Svakako, šest mjeseci rada prema novom zakonu bit će dovoljno vrijeme da se veliki trgovački centri pripreme za godine koje dolaze, kad će morati pažljivije rasporediti dopuštenih 16 radnih nedjelja.

Električni trajekti, neboderi s vrtovima umjesto fasada, javni prijevoz bez automobila, aplikacije koje motiviraju desetke tisuća ljudi na očuvanje okoliša i pametni gradovi čije usluge možete koristiti jednostavnim dodirom ekrana - samo su neke od inovacija koje su prezentirane na drugom izdanju Green Future konferencije, 1. i 2. lipnja u Splitu. 

Više od 1000 posjetitelja iz 15 zemalja svijeta, tijekom posljednja dva dana, posjetilo je splitski HNK te potvrdilo kako je budućnost zelena te da ona može i treba krenuti iz Splita.

- Htjeli smo naglasiti utjecaj tehnologija jer one mogu ubrzati procese zelene tranzicije. Drago nam je da rješenja iz Splita idu u svijet i da ljepota našeg grada okuplja ljude koji će predvoditi svijet u godinama koje slijede – poručio je Tomislav Buljubašić, suorganizator konferencije.

Među govornicima je bila ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac koja je izrazila zadovoljstvo što se događaj svjetskog nivoa održao u Splitu, te pohvalila organizatore na stvaranju platforme za razgovor o temama koje će definirati budućnost našeg turizma i gospodarstva u cjelini. U razgovoru s bivšom ministricom turizma Austrije, Elisabeth Köstinger, istaknula je važnost razvoja turizma kroz tri stupa održivosti - ekološkog, ekonomskog i društvenog.

Ashkan Hosseini iz E.ON-a, poručio je kako energetska mreža čini okosnicu zelene tranzicije, naglasivši kako Hrvatska može postati supersila u području obnovljivih izvora energije.

O ulozi marketinga i dizajna u zelenoj tranziciji govorila je Detria Williamson, koja je radila za tvrtke poput Googlea i Facebooka, tradicionalne i digitalne banke usporedio je Andrius Bičeika iz REVOLUT-a, Sébastien Pellion iz Glova demonstrirao je kako njihovi vozači stječu znanja za pokretanje vlastitih poslova, a Maxim Haartsen prezentirao aplikaciju koja zbrinjava viškove hrane.

- Sretni smo što smo u Splitu drugu godinu za redom stvorili savršenu fuziju novih tehnologija i kulturne baštine - kazao je suorganizator konferencije Marijan Čipčić, naglasivši i veliko zalaganje Grada koji je, na čelu s gradonačelnikom Ivicom Puljkom, prezentirao Smart City mobilnu aplikaciju koja građanima pruža izravan pristup uslugama gradskih tvrtki i institucija.

Svi su se govornici složili kako je budućnost sada i da samo zajedničkim djelovanjem te hrabrim odlukama možemo zaista postati promjena koju želimo vidjeti u svijetu.

- Promjena koja se prva mora dogoditi je promjena u nama samima – sažela je Anamarija Asanović, modna dizajnerica, koja je naglasila i važnost medija koji bi, kako je rekla, trebali pokušati s modernijim pristupom.

Na zatvaranju konferencije, nagrađeni su i startupi Flex grid (10.000 eura), te Spector, Flash i BeBeep (voucheri by Infobip od 50, 30 i 20  tisuća eura), koji su prezentirali najkvalitetnije zelene ideje, a posebna prilika za umrežavanje i razmjenu ideja bila je na gala večerama i after-partijima, posebno hvaljenima od posjetitelja, prvenstveno zbog iznimnog ambijenta Dioklecijanovih podruma i Galerije umjetnina.

Dodajmo kako će za svakog, od tisuću posjetitelja konferencije, biti posađeno po jedno stablo zbog čega je Green Future konferencija nagrađena Zelenim certifikatom od strane Saveza izviđača Hrvatske, agencije HEARTH i Hrvatskih šuma. 

Konferenciju je podržao velik broj sponzora, među kojima su: Infobip, Mastercard, Splitska banka - OTP Group, E.ON, EY International Medical Corps, Ericsson Nikola Tesla, HBOR - Hrvatska banka za obnovu i razvitak, RASCO, A1 Hrvatska, Schneider Electric Hearth, Siemens Energy, ProfessioEnergia, Julia Teamgeist, Splitsko-dalmatinska županija, GradSplit, Paket24, SrednjaDalmacija, VisitSplit, CroatiaFullofLife, Climatig, FFST, PMFSplit, Generali, Botanica, Promocija BB, Zlatni prst i mnogi drugi.

- Možemo samo reći da smo zahvalni i zadovoljni što smo imali priliku ovdje organizirati konferenciju, a svi ljudi iz Hrvatske i svijeta su bili presretni što mogu upoznati ljude koji dijele našu viziju – rekao je suorganizator, Ognjen Bagatin, već najavljujući treće izdanje sljedeće godine.

Kao i svake prve subote u mjesecu, molitelji su se okupili u zajedničkoj molitvi na splitskom Peristilu.

Ritual je započeo točno u 8.30 sati, popraćen transparentima i kipom Djevice Marije, zastavom Republike Hrvatske, raspelima i krunicama.

Ipak, na suprotnoj strani pojavile su se samo dvije aktivne članice, koje su jasno došle poslati poruku: "Njeno tijelo - Njena odluka".

Što se prolaznika na Peristilu tiče, neki su u miru i tišini molili, dok su drugi iskazali svoje nezadovoljstvo i kratko poručili kako bi "klečavcima bilo bolje da odu pomagati ljudima, umjesto da rade to što rade".

Za smrt Dorote, Izabele...i svih drugih žena na svojim rukama imaju krv molitelji Poljske koji su svojim pipcima ušli u vlast i izglasali zakon o pobačaju. Njihovi sljednici, molitelji u Hrvatskoj, bit će direktno odgovorni ako se ovako nešto dogodi i ovdje. Nakon trgova, njihov plan je referendum o zabrani pobačaja, ulazak u vlast i kroz zakone gaziti već stečena ljudska prava.

Priziv savjesti je doveo do toga da 60 % ginekologa koristi priziv kako bi odbili napraviti pobačaj. Ujutro priziv savjesti, popodne keš na ruke.

I još jedna poruka za kraj svim moliteljima. Kad su već na koljenima nek sastružu žvake s poda, nekorisno da spoje s korisnim.

- Od 1984. sam ovdje, dva kreveta su prije bila i stanovale su tu dvije cure. Svaka je soba imala dva kreveta, kako su se osipali tako sam ja ovdje došla s 800 kuna plaće. Prošla sam havariju tešku. Kako onda, tako i dan danas. Sad imam iljadu i osamsto kuna, to je 250 eura, a samo dvije sobe plaćam 52 eura - govori Ana Boban (82). Njezina svakodnevnica bez tople vode i prostora za tuširanje nekome je nezamisliva, ali ona se nikad nije žalila.

"Obnovit ćemo sanitarne čvorove i zajedničke dijelove..."