U Splitu svečano proslavljen blagdan Gospe od zdravlja

Blagdan Gospe od Zdravlja svečano je proslavljen
u nedjelju 21. studenoga, u istoimenoj samostanskoj crkvi u Splitu na Dobrom.
Središnje misno slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit
Marin Barišić u koncelebraciji s provincijalom Franjevačke provincije Presvetog
Otkupitelja fra Markom Mrše, gvardijanom samostana fra Matom Matićem, župnikom
fra Antom Udovičićem i ostalim svećenicima.

Na početku euharistijskoga slavlja nadbiskup je
pozvao vjernike da uđu u duhovnu blizinu s Majkom Marijom i s Kristom Kraljom,
čiji blagdan danas obilježavamo. Krist je Kralj svega stvorenoga, ali prije
svega kralj naših srdaca, kralj grešnika i pravednika, bolesnih i zdravih.
Molimo ga da osposobi naša srca svojom milosnom ljubavlju da dostojno možemo
slaviti sveta otajstva, kazao je nadbiskup uvodeći u misno slavlje.

U propovijedi je mons. Barišić govorio o
svetkovini Krista Kralja, o razlici zemaljskog i nebeskog kraljevstva, o logici
vladanja i logici služenja. Podsjetio je da je spomenutu svetkovinu ustanovio
papa Pio XI. kao „odgovor na opasna i tragična društvena i svjetska zbivanja
početkom 20. stoljeća. Bilo je to vrijeme starih vlastodržaca i nastajanja
novih zemaljskih moćnika koji su prijetili i ugrožavali Europu i svijet.
Vrijeme je to ideologija: fašizma, nacizma i komunizma – da se poslužimo
prorokom Danielom i njegovim simbolima životinja, koje predstavljaju narav tih
kraljevstava, a često i opasniji od životinja. 

Svima njima zajednička je oznaka
moć, borba, osvajanje, nasilje, rušenje, ubijanje… No, koliko god su ova
kraljevstva i ideologije bile jake i moćne, na sreću sve su se one urušile,
pale i ostajale u prošlosti, bez budućnosti. To vrijedi i danas za sva nova
ideološka, kao i tehnološka kraljevstva, koja se suprotstavljaju Kralju
Kraljeva i zarobljavaju čovjeka te ne služe općem dobru. Nasuprot ideologijama
zarobljenosti i smrti Krist Kralj svega stvorenoga oslobađa, spašava, život
daje i budućnost ostvaruje. ‘Sve postade po njemu i bez njega ne postade ništa’
(usp. Iv 1, 3).“