Obrana vjeruje da bi se kapetan Dragan uskoro mogao braniti sa slobode
Odvjetnici Dragana Vasiljkovića poznatijeg kao kapetan Dragan, kojemu idućeg tjedna počinje suđenje na splitskom Županijskom sudu, očekuju da bi njihova predstavka Vijeću za ljudska prava UN-a podnesena zbog Vasiljkovićeva desetogodišnjeg pritvora trebala rezultirati privremenom mjerom zbog koje bi se od optužbi mogao braniti sa slobode.
“Imamo dosta vjere u tu prijavu vezanu uz dugotrajnost pritvora, jer u praksi UN-a nije zabilježeno da je netko bio u ekstradicijskom zatvoru punih 10 godina”, kazala je Hini zagrebačka odvjetnica Slađana Čanković nakon što je zajedno s beogradskim kolegom Goranom Cvetićem za Vasiljkovića zatražila zaštitu UN-a.
Čanković očekuje da se nakon predstavke Vijeću za ljudska prava donese privremena mjera koja bi mu omogućila da se brani sa slobode te da se u konačnici utvrdi povreda njegovih ljudskih prava kako bi u kasnijem postupku zbog toga dobio satisfakciju.
Predstavka se, pojašnjava, u prvom redu odnosi na Australiju koja je Vasiljkovića “iznimno dugo držala u ekstradicijskom zatvoru, ali i Hrvatska gdje je još uvijek u pritvoru”. Čanković podsjeća i da su sve države dužne postupati po odlukama UN-ova Vijeća.
Tjedan uoči početka suđenja u Splitu odvjetnica ponavlja kako će Vasiljković na sudu ponovno ustvrditi da se ne osjeća krivim, uvjeren da tužiteljstvo nema dokaze za optužbe koje mu stavlja na teret. Pritom ne želi otkriti koje će dokaze predložiti na suđenju ističući da će to učiniti u tijeku postupka nakon što svoje argumente iznese tužiteljstvo.
Čanković kaže da raniji zdravstveni problemi njena branjenika zbog kojih je u kolovozu završio u bolnici neće odgoditi suđenje jer se u potpunosti oporavio.
Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije. Na teret mu se stavlja da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.
Uz to ga se tereti i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje. Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, pljačkana imovina, te ubijeni i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.


