Stranka Pametno o gospodarenju otpadom: Nismo se daleko makli od Strikana i Netijaka iz Velog Mista; Gjurković: Puno se pričalo, nije se realiziralo ništa

– Gospodarenje otpadom u Gradu Splitu zaostaje za planom i sasvim je izvjesno kako nećemo ispuniti zadane zakonske ciljeve do 2020. godine: 75% odvojenog biorazgradivog komunalnog otpada, 70% odvojenog građevinskog otpada, 50% odvojenog papira, plastike, metala i stakla.U odnosu na prehodni plan, za razdoblje od 2007-2015, nije ostvaren niti jedan važan cilj koji nas približava zakonskim obvezama: nisu izgrađena reciklažna dvorišta, nije izgrađeno odlagalište glomaznog otpada, nisu postavljeni eko otoci, nije izgrađena kompostana. Svjetlosnu godinu smo udaljeni od primarne selekcije na kućnom pragu, skromno se ulaže u edukaciju, otpadom se gospodari kao i prije 50 godina: izmiješani komunalni otpad se iskrca na gomilu i zatrpa zemljom. Sanacija Karepovca se odgađa od 2005. i još uvijek je neizvjesno kad će se realizirati, iako je zakonski rok za njegovo zatvaranje 31.12.2017. – stoji u priopćenju stranke Pametno.

– Nadali smo se stoga da će novi Plan gospodarnja otpadom Grada Splita, pokazati strateški zaokret i ambiciju da Split, drugi grad u državi, bude pokretač i nositelj pozitivnih promjena, svijetli primjer kako se odgovorno postupa sa smećem i planira budućnost. Međutim, nacrt Plana gospodarenja otpadom Grada Splita upravo je suprotan. Neambiciozan, nejasan i nekonzistentan. U njemu je, nažalost, potpuno izostavljena razvojna komponenta – istaknula je Marijana Puljak, predsjednica Pametno.

Drže da je plan nekonzistentan, neambiciozan i nerazvojan. Također kažu i da Grad nastavlja s dosadašnjom politikom “zabijanja glave u pijesak”.

– Istodobno drugi polako i ustrajno napreduju prema zadanim ciljevima razdvajanja otpada. Primjerice Ljubljana, po veličini grad sličan Splitu, u nekoliko godina je dosegnula stopu od 60% razdvojenog otpada, a do 2025. cilj je 78%. Manji gradovi i općine, poput Preloga i nekoliko manjih općina Donjeg Međimurja, još bržim koracima napreduju, udružujući se u konzorcije pa uhodanim modelima zajednički rješavaju problem gospodarenja otpadom. Fokusirani na dostizanje zadanih ciljeva financiraju investicije iz namjenskih fondova. Zanimljivo je da se ovim Planom većina ciljeva prebacuje na Grad Split kao nositelja, iako je u dosadašnjim izvješćima Čistoća bila odgovorni nositelj za većinu aktivnosti planiranih prethodnim Planom gospodarenja otpadom. Koja je dodana vrijednost i uloga Čistoće? Čini se, nažalost, kako se nismo makli dalje od postignuća Strikana i Netijaka iz Veloga Mista. Split može i mora više od metenja ulica i zakopavanje otpada na hrpi! – stoji na kraju priopćenja.

Porazgovarali smo o ovoj temi i sa Srđanom Gjurkovićem, splitskim gradskim vijećnikom. 

– Imamo tu dvije, tri ključne stvari. Jedna je edukacija o razvrstavanju otpada i provođenje toga, što je na nivou od jedan posto. To kreće od najmanjih nogu do nas odraslih da bi se to moglo raditi, provoditi, jer je to proces koji traje, ne ide to preko noći. To je ono što se očito kasni, zato ajmo početi. To je ključno i bitno i za regionalni centar koji se treba napraviti jer 50 posto otpada bi trebalo doći odvojeno, ključno je da se radi na tome. Planira se to do kraja 2018. godine, da li će biti ili neće biti, hoće li se uhvatiti taj rok ili neće, teško je u ovom trenutku reći ali da se kasni, da je tu Županija zakazala, apsolutno je. Tu moraju uhvatiti ili su oni krivci definitivno jer vlast koja je u Županiji je kontinuirano bila HDZ-ova, već 2005., 2006. godine govorilo se o tome, a nije se realiziralo ništa. Procesi su takvi da zahtijevaju određeno vrijeme – kazao nam je Gjurković. 

Gjurković smatra da bi regionalni centar za gospodarenje otpadom trebao biti u suvlasništvu Grada Splita. 

– U vlasništvo regionalnog centra trebao bi ući i Grad Split jer Lećevica sama po sebi nema isplativosti i na taj način Grad Split i građani Splita bi imali određenu kontrolu participacije koja je djelomično vezana uz određene troškove i ono što se događa, neovisno o tome koji model će biti reguliran – kaže Gjurković.

– Imamo još onu stvar Karepovca, sama sanacija je krenula, ali dinamika nije onakva koja bi bila potrebna i očekivana i ono što se eventualno moglo koristiti su sredstva iz fondova EU, znamo da tamo postoje sredstva za koja se može aplicirati, u većem ili manjem iznosu, ali je to gratis i to su prilike koje se ne smiju propuštati – zaključio je vijećnik Gjurković.