Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5dd2d8ad29111ce5f48b4569/80

Vrhunac pregovora sutra, u srijedu konačno početak nastave?

U ponedjeljak je veliki prosvjed učitelja, a u Vladi očekuju da će postići dogovor sa sindikatima i da će nastava, nakon ukupno 30 dana štrajka, početi u srijedu
Silenzio stampa. Potpun i dosad rijetko viđen “zavjet šutnje” zavladao je u subotu među sindikatima školstva iza kojih je 30 dana štrajka u školama, ali i među Vladinim dužnosnicima i osobama iz resornih ministarstava koji su na bilo koji način bili uključeni u pregovore sa sindikatima u obrazovanju i traženje izlazne strategije iz situacije koja još od početka listopada potresa obrazovni sektor. Prema našim informacijama, nastavak pregovora Vlade sa sindikatima trebao bi biti nastavljen danas u Banskim dvorima.

Vijest dana u petak je bio konzultativni sastanak u Banskim dvorima na kojem su za isti stol napokon sjeli predstavnici Vlade - predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka Petešić, posebni premijerov savjetnik akademik Zvonko Kusić i glavni savjetnik ministrice obrazovanja Marko Košiček - sa sindikalnim čelnicima Branimirom Mihalincem, predsjednikom Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, i Anom Tuškan, glavnom tajnicom Sindikata hrvatskih učitelja, piše Jutarnji list.

Prvi put od početka štrajka činilo se da su nakon četverosatnog sastanka sindikati s pregovora izašli malo zadovoljniji, a Mihalinec je priznao da je to napokon bio kvalitetan sastanak. 

- Približavamo se rješenju. Sastanci će se nastaviti, a očekujemo da ćemo sljedeći tjedan doći do rješenja koje će ići članovima na izjašnjavanje - izjavio je Mihalinec u petak navečer i to je, barem zasad, bilo sve što je htio reći o sadržaju sastanka.

Zakopčani do grla

Ana Tuškan tvrdila je da na stolu doista nije bila nikakva konkretna nova ponuda, ali da razgovori idu u dobrom smjeru, odnosno da su obje strane izašle sa svojim analizama koje bi trebale pomoći da se postigne nekakav dogovor koji bi učenike i nastavnike napokon vratio u učionice. Obje strane decidirano su ostale pri stavu da se ništa konkretno nije ponudilo, odnosno da se zadovoljavajuće rješenje tek traži. Svi su i u subotu bili zakopčani do grla, nitko od sindikalaca nije se javljao na telefone. Ali, do nas je iz vrlo pouzdanih izvora doprla, doduše neslužbena, informacija da je na stolu u petak ipak bila najmanje jedna nova ponuda, ali njezin sadržaj u subotu nije želio potvrditi nitko ni iz sindikalnih redova, ali ni iz Vladinih krugova.

Prema toj varijanti, koja nije vezana za rast koeficijenata (podsjetimo, sindikati obrazovanja traže da se svim zaposlenima u sustavu obrazovanja povećaju koeficijenti za 6,11 posto), Vlada je sindikatima školstva navodno nudila sljedeće: uvođenje dodatka na plaće od 2,5 posto samo za prosvjetare, i to već od 1. siječnja 2020. godine! Za to bi, također navodno, u državnom proračunu trebalo osigurati oko 170 milijuna kuna, a u prosjeku bi prosvjetari dobili oko 170 kuna na plaću. Uz to, zaposlenima u školstvu, kao ostalim javnim i državnim službenicima, trebala bi od iduće godine porasti osnovica za plaće za 6,12 posto, i to prema formuli 2+2+2, to jest u tri navrata tijekom iduće godine.

Podsjetimo, državne službe tu su isplatu već dogovorile dinamikom: prvi dio od 1. siječnja, drugi dio od 1. lipnja, a treći od 1. listopada 2020. godine. Sindikati javnih službi, među kojima je i školstvo, takav rast osnovice još nisu dogovorili i o tom se još vode pregovori. No, kada bi, hipotetski, i oni prihvatili ovakav ritam isplate osnovice, to bi značilo da bi prosvjetarima već početkom iduće godine i osnovica porasla za dva posto, a uz navodni najnoviji dodatak od 2,5 posto, plaće u prosvjeti bi već početkom 2020. godine u prosjeku mogle porasti za oko 4,5 posto ili nešto više od 300 kuna. Naravno, to su zasad hipotetski izračuni jer apsolutno nitko ne želi ni neslužbeno, a kamoli službeno potvrditi koliko je ta informacija točna. Prema saznanjima Nedjeljnog, u Vladi očekuju kako bi se štrajk mogao završiti već u srijedu.

Redizajn uredbe

- Svi žele da pregovori uspiju. Nitko ne želi reći nešto pogrešno - uvjerava izvor blizak jednom ministarstvu. Podsjetimo također da je zadnja službena Vladina ponuda prosvjetarima, osim rasta osnovice kao svim ostalim javnim službenicima od 6,12 posto od iduće godine, bila uvođenje dodatka od 2 posto nakon 30. lipnja iduće godine ako u međuvremenu ne dođe do “redizajna” Uredbe o koeficijentima u javnim službama. Vlada u svakom slučaju neće odustati od korekcije Uredbe, ali zasad nemamo informacije hoće li prosvjetari u varijanti da im se od 1. siječnja iduće godine uvede dodatak od 2,5 posto, a ako se na vrijeme ne završi korekcija Uredbe, uz sve dobiti i dodatak od 2 posto od 1. srpnja iduće godine.

Da će Uredba o koeficijentima biti revidirana, potvrdio je u subotu premijer Andrej Plenković te dodao da je za to potrebno vrijeme. 

- Reviziju će odraditi vanjski stručnjaci kako se ne bi dogodilo da nakon prosvjetara prosvjeduju neki drugi zaposlenici u državnim i javnim službama zbog nepravednih koeficijenata. Shvaćamo da se naši učitelji i nastavnici kroz kumulirani period vremena osjećaju u nepravednom položaju u odnosu na neke druge profesije temeljem koeficijenata.

No, to nije predmet pregovora između Vlade i sindikata - rekao je premijer Plenković, koji je jedini u subotu potvrdio da je Vlada sindikatima “ponudila takvo rješenje da bi škole trebale početi raditi idući tjedan” te da se ne dopusti “da učitelji i nastavnici budu instrument političkog obračuna s Vladom onih koji imaju druge ambicije”. 

U petak je novu Vladinu ponudu najavila i ministrica Blaženka Divjak, ali nije govorila o njezinu sadržaju. Podsjetimo, prije nego što su u Banske dvore ušli sindikalni predstavnici, na istom se mjestu održao sastanak kojemu su prisustvovali premijer Plenković, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, ministar financija Zdravko Marić, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović i posebni premijerov savjetnik za obrazovnu reformu Radovan Fuchs.

Analize ministarstva

- Pripremili smo određene analize koje su nam omogućile da vidimo koja su alternativna rješenja. Najvažnije je da se razgovara na temelju argumenata i da se otvori razgovor sa sindikatima. Radi se na tome da se dođe do nove ponude, zato su i analize Ministarstva znanosti i obrazovanja vezane za plaće bile važne - ustvrdila je Divjak ozarena lica i optimističnih stajališta nakon tog sastanka.

Međutim, sastanak sindikata obrazovanja i tima koji je predvodio predstojnik premijerova ureda Frka Petešić, a koji je potom uslijedio, barem na temelju informacija koje su dolazile do medija, nije dao naslutiti ide li se prema približavanju stajališta dviju strana. 

- Svatko se drži svoga. Teoretizira se - mogli su čuti novinari dok je četverosatni sastanak trajao. 

Na koncu, sažetak je sljedeći: sindikati školstva i Vladina strana tvrde da se približavaju rješenju, a ono bi moglo ugledati svjetlo dana idući tjedan, kada se očekuje novi sastanak. Kakvo god to rješenje bilo, o njemu će se, kao i o Vladinoj prijašnjoj ponudi, izjašnjavati 68.000 zaposlenika u osnovnim i srednjim školama koji se u visokim postocima odazivaju štrajku.

Štrajk se nastavlja i idući tjedan, od ponedjeljka ulazi u 31. dan, što znači da je svaka škola bez nastave ukupno 11 dana, a očekivanja su, dakle, da bi idući tjedan mogao i završiti.  Čelnici sindikata školstva koji bi o tome mogli nešto određenije reći, kao što smo naveli, ne javljaju se na telefone. U ponedjeljak će se zasigurno održati i najavljeni prosvjed prosvjetara na zagrebačkom Trgu bana Jelačića “Hrvatska mora bolje” u 12.05 sati, na kojem se očekuje najmanje 200 autobusa učitelja iz cijele zemlje, ali očekuju se i predstavnici drugih sindikata, roditelji, građani. Prosvjetarski bunt, kako su već mnogi ocijenili, prerastao je u pokret.

hr Sun Nov 24 2019 18:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5ecbf61f6f2ab86c3c8b461e/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Što je to točno 5G, kako radi i čemu služi?

Do kraja godine Hrvatska bi trebala dobiti prvi "5G grad" - Osijek, a njegovi stanovnici priliku za korištenje napredne tehnologije. No što je zapravo 5G, čemu služi i kako radi?

Posljednjih godina često se spominje kratica 5G ili 5G tehnologija koja bi trebala "dovesti revoluciju u naše živote" i omogućiti brojne napretke u medicini, tehnologiji, telekomunikacijama i šire, piše zimo.hr

No što je to 5G zapravo?

Jednostavno rečeno, 5G, odnosno peta generacija gigabitne mreže, nova je generacija mobilnih mreža koja se temelji na postojećim tehnologijama, ali će omogućiti nove primjene.

Kad govorimo o 5G, ne govorimo samo o jednoj tehnologiji već o grupi različitih tehnologija. Upravo te različite tehnologije omogućit će korisnicima (znači svima nama) da mobilne mreže koristimo za još više stvari i u privatnim i u poslovnim životima.

Tako će 5G tehnologija omogućiti značajno brži pristup internetu, veći broj povezanih uređaja te pouzdaniju komunikaciju s malim ili gotovo nikakvim kašnjenjem.

Kako 5G radi?

U osnovi 5G mreža funkcionira kao i sve dosadašnje mobilne mreže. Mobilni uređaj (koji podržava 5G tehnologiju) odašilje signal na određenoj frekvenciji, prima ga bazna stanica i prenosi dalje, a povratni signal šalje ponovno na mobilni uređaj.

Razlika u odnosu na 4G ili 3G jest u frekvenciji koju koristi i načinu na koji prenosi same podatke. Prema podacima iz HAKOM-a, frekvencijski pojasi koji će se u Hrvatskoj upotrebljavati za 5G tehnologiju su 700 MHz i 3,6 GHz, a u kasnijoj fazi i 26 GHz.

Zahvaljujući novim načinima enkodiranja (jednostavno rečeno pakiranja i slanja podataka), 5G tehnologija može koristiti istu frekvenciju kao i 4G, ali ostvariti 30 posto veću brzinu. Kad bude u potpunosti funkcionalna, korisnicima će pružiti 600 puta bržu razmjenu podataka no što je to danas moguće na 4G mreži. Recimo to ovako, na 5G mreži moći ćete preuzeti cjelovečernji film visoke kvalitete za samo 25 sekundi. Omogućit će igranje videoigara na internetskim streaming servisima bez ikakva zastajkivanja, dodatnog učitavanja ili spore reakcije likova u igri. Isto tako, omogućit će da brojni novi uređaji koji za funkcioniranje i komunikaciju trebaju brzu internetsku vezu mogu raditi besprijekorno. Poput autonomnih automobila, različitih senzora koji prate temperaturu, zauzetost parkirnih mjesta ili pak broj ljudi u trgovačkom centru.

Imamo li 5G u Hrvatskoj?

Da i ne. Na području Republike Hrvatske još uvijek nisu dostupne komercijalne 5G mreže. No u uporabi je nekoliko testnih mreža u različitim dijelovima Hrvatske koje se koriste kako bi teleoperateri, znanstvenici i tehnološke tvrtke mogle testirati mogućnosti 5G tehnologije te razviti proizvode i usluge koje će nuditi u budućnosti.

Najbliži korištenju 5G tehnologije u svakodnevnom životu jesu građani Osijeka, koji je Vlada odabrala za prvi hrvatski 5G grad. Očekuje se da bi prve komercijalne 5G usluge u Osijeku mogle zaživjeti do kraja 2020. godine.

Je li 5G tehnologija opasna?

Ne, odnosno nije ništa opasnija od tehnologija koje koristimo i sad, kao što su Wi-Fi ili 4G.  Elektromagnetski valovi ne mogu proizvesti, prenijeti ili stvoriti bilo kakvu biološku tvorevinu, pa tako ni virus ili bakteriju. Jedina nuspojava korištenje elektromagnetskih valova jest zagrijavanje tkiva. No strogi propisi kojih se teleoperateri koji grade bazne stanice i održavaju mobilnu mrežu te proizvođači pametnih telefona moraju pridržavati jamče da je korištenje tih uređaja (a onda i tehnologije) sigurno.U nedavnom intervjuu za Zimo prof. dr. sc. Davor Bonefačić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva objasnio zašto se ne bismo trebali bojati 5G tehnologije.

Tehnologija 5G nije ništa opasnija od postojećih bežičnih komunikacijskih tehnologija, pa nam prema tome ne trebaju neke nove i posebne mjere zaštite ili opreza, istaknuo je profesor Bonefačić.

Treba li nam onda 5G tehnologija?

Da, jer želimo li napredovati kao društvo, ali i održati korak s drugim državama, moramo prihvaćati, uvoditi i koristiti nove tehnologije. Tehnologija 5G bit će osnova za razvoj gospodarstva i novih tehnoloških rješenja koja će nam donijeti bolju kvalitetu života.

hr Mon May 25 2020 18:46:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5e7c56a429111cd6ac8b4573/80
Foto: Screenshot / YouTube

Uspjeh Đikićevog instituta: Otkrili što usporava i zaustavlja širenje koronavirusa

Znanstvenici su testirali niz spojeva u laboratorijskim modelima i otkrili neke koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa

Tim biokemičara i virologa na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu uspio je pratiti kako se ljudske stanice mijenjaju nakon infekcije virusom SARS-CoV-2 koji u ljudima izaziva covid-19, priopćio je Ivan Đikić.

Znanstvenici su testirali niz spojeva u laboratorijskim modelima i otkrili neke koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa. - piše Index

Dvije potencijalne terapije

Među njima su i dvije nove potencijalne terapijske strategije za liječenje covida-19.

Jedan lijek blokira metabolizam nukleinskih kiselina samog virusa (ribavirin), a na njemu su već započela klinička ispitivanja.

Drugi potencijalni lijek djeluje na metabolizam ugljikohidrata u ljudskim stanicama, jer je dokazano da 2DG (2-deoksi-D-glukoza) blokira glikolizu, važan metabolički put u širenju virusa SARS-CoV-2.

U ovom otkriću posebno je zanimljivo to što američka tvrtka Moleculin Biotech već posjeduje potencijalni lijek koji se zove WP1122, a djeluje slično kao 2-DG. Stručnjaci te kompanije već su krenuli u pripremu kliničkog ispitivanja na temelju rezultata iz Frankfurta.

Riječ je o potpuno novim studijama, različitim od one Đikićevog laboratorija od prije dva tjedna. Nalazi su pokrenuli dva nova klinička istraživanja, a o njima su pisali Die Welt, Fox News i drugi svjetski mediji.

"Cilj nam je i pronaći nove lijekove"

Đikić kaže da je zajedno s kolegicom Sandrom Ciesek, direktoricom Instituta za virologiju, uspostavio blisku suradnju tzv. alijansu biokemičara i virologa u koju su uključili znanstvene grupe iz njihovih instituta: Münch, Cinatl, Ciesek i Đikić.

- Naš cilj je kroz suradnju što prije upoznati biokemijske putove koji se mijenjaju u stanicama zaraženim primarnim CoV-2 virusima te na temelju toga pronaći i nove lijekove. U samo tri, četiri mjeseca postigli smo jako puno. - rekao je za Index Đikić.

- Prošli jedan objavili smo i nove informacije u preprintu o otkriću PL proteaze koje dolazi iz mog laboratorija u suradnji s kolegicom Ciesek. Ovo je prvi objavljeni rad potaknut takvom međudisciplinarnom suradnjom između Müncha i Cinatela u časopisu Nature. Svi smo presretni, a uspjeh smo proslavili zajedno poštujući socijalnu distancu. Institut je u zadnjih par dana bio pretrpan medijskim kućama od SAT1, Pro7, FAZ, do Welta i Fox Newsa. - kaže naš znanstvenik svjetskog glasa.

Ističe da se kvaliteta znanstvenog instituta vidi u sposobnosti da spremno reagira u kriznim situacijama kao što je pandemija covida-19 te da pritom zadrži kvalitetu znanosti.

- Jako smo ponosni na Christiana Müncha jer je ovim otkrićem u vrlo kratkom vremenu potaknuo dvije nove potencijalne terapeutske strategije koje vode prema kliničkim ispitivanjima novih lijekova protiv covida-19. Christian je izrazito talentiran znanstvenik kojeg smo regrutirali s Harvarda u IBC2 prije tri godine. Bavi se proteomskom analizom i nedavno je objavio novu metodu koja se zove MePROD koja mu je omogućila ovo najnovije otkriće o SARS-CoV-2. Jedan od glavnih razloga mojih znanstvenih uspjeha u Frankfurtu jest da sam kao direktor stvorio kulturu znanstvene otvorenosti i kompetitivnosti koja uključuje i ulaganje u mlade znanstvenike i nove tehnologije.

Najvažnije je davanje nezavisnosti mladima od prvog dana kada uđu u institut (IBC2) te njihovo mentoriranje i savjeti. Kao direktor ne potpisujem se automatski na njihovim radovima, što je prečesto običaj u mnogim institucijama, nego im pomažem da sami svojim radom dođu do otkrića. Stoga sam posebno ponosan na Christiana jer je pokazao da u kreativnom okruženju može postići svjetske uspjehe iako je voditelj laboratorija u IBC2 tek tri godine. Njegov uspjeh me čini sretnijim nego da sam ja osobno objavio jedan od svojih radova, jer je ovo početak jedne blistave znanstvene karijere. - objasnio je Đikić. Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Tue May 19 2020 13:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5b90f7edcb557a53728b4f1e/80
Foto: N.Ž.

Istraživanje: Ljeto će usporiti koronavirus, no na jesen ponovno širenje

Istraživanje je pokazalo da bi koronavirus mogao biti sezonalan

Znanstvenik Gordan Lauc na Facebooku je podijelio vijest o istraživanju američkog sveučilišta Harvard.

Istraživanje je pokazalo da bi koronavirus mogao biti sezonalan, odnosno ljeto bi ga moglo usporiti, no ponovno bi se počeo širiti na jesen.

- Analiza širenja virusa na 3.739 lokacija po svijetu potvrdila je pretpostavku o značajnoj sezonalnosti SARS-CoV-2 virusa. Vrijeme nije naravno jedini faktor tako da se ne treba baš potpuno opustiti i vratiti na staro, no ova vijest budi nadu da opuštanje mjera koje se sada događa neće dovesti do novog vala pandemije. To vjerojatno isto znači da bismo što prije trebali otvoriti škole i omogućiti djeci da imaju normalan kraj školske godine.

Za one koji po medijima viču da su stroge mjere bile pogrešne, ovo je loša vijest, jer potvrđuje da bismo bez odlučnih mjera u ožujku imali jako eksponencijalni rast zaraženih i puno mrtvih i bolesnih u Hrvatskoj.

Ovo je loša vijest i za one koji se zalažu za zadržavanje ili ponovno uvođenje strogih mjera, jer pokazuje da su u ovo doba godine dovoljne i vrlo blage mjere opreza. - napisao je Lauc.

hr Sun May 17 2020 10:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5e7c56a429111cd6ac8b4573/80
Foto: Screenshot / YouTube

Tim Ivana Đikića otkrio "Ahilovu petu" koronavirusa!

Ovi rezultati daju potpunu znanstvenu osnovu za daljnja klinička ispitivanja na spojevima ili lijekovima čija je meta enzim PLpro koronavirusa

Znanstvenici pod vodstvom Ivana Đikića, profesora na Sveučilištu Goethe i direktora Instituta za biokemiju II (IBC2) u Frankfurtu, identificirali su PLpro (Papain sličnu protazu) novog koronavirusa kao esencijalni virusni enzim i njegovu potencijalnu „Ahilovu petu“.

Enzim PLpro je potreban za obradu virusnih polipeptida i skupljanje novih virusnih čestica unutar ljudskih stanica. Pored toga, SARS-CoV-2 koristi ovaj enzim za prigušivanje antivirusnog imunološkog odgovora, pomažući virusu da oblikuje imunološki sustav domaćina u svoju korist. Time se virus može lako umnožavati i širiti dalje. Znanstvenici su nadalje pokazali da se nekovalentnim inhibitorom (GRL-0617) blokira širenje virusa i povećava otpornost na SARS-CoV-2 u epitelnim stanciama, koje su prvobitno mjesto ulaska patogena.

- Naši rezultati nude uzbudljivu mogućnost 'dvostrukog udara' kao terapijske strategije čiji je cilj PLpro: zaustavljanje širenja virusa i osnaživanje ljudskog imunološkog sustava istovremeno – objasnio je prof. Ivan Đikić, vodeći autor rada koji je dostupan na repozitoriju preprinta Research Square. 

Naglasio je da je studija o „Ahilovoj peti“ virusa SARS-Cov-2 rezultat uspješne suradnje Institita za biokemiju II s Institutom za medicinsku virusologiju pod vodstvom Sandre Ciesek, a eksperimentalnim podacima, reagensima i savjetima su pridonijeli i drugi znanstvenici iz Frankfurta, Münchena, Mainza, Freiburga i Leidena.

Ovi rezultati daju potpunu znanstvenu osnovu za daljnja klinička ispitivanja na spojevima ili lijekovima čija je meta enzim PLpro koronavirusa. Primjerice, u SAD-u se već provodi kliničko testiranje lijeka famotidina, koji bi mogao djelovati na enzim PLpro koronavirusa.

- Ovo je vrlo uzbudljiva vijest. Međutim, ciljna aktivnost famotidina na virusni PLpro još nije potvrđena. Drugo, u klinici moramo biti posebno oprezni jer se reakcije pacijenata na nove anti-PLpro terapije mogu razlikovati ako se primijene u ranom ili kasnom stadiju Covida-19 - istakli su Đikić i Ciesek. - piše Jutarnji list.

hr Wed May 06 2020 13:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .