Nešto se ozbiljno događa s Jadranom! More se mijenja i u dubinama, znanstvenici otkrivaju što nas čeka

Jadransko more nalazi se među morskim područjima u kojima površinske temperature rastu najbrže, a posljedice klimatskih promjena sve su vidljivije. Znanstvenici upozoravaju na zagrijavanje mora, sve češće toplinske valove, suše i požare, ali i na ozbiljne posljedice za ribarstvo, turizam i gospodarstvo.

Sredozemlje se smatra jednim od svjetskih žarišta klimatskih promjena, a posebno zabrinjava stanje u Jadranskom moru. Dok se površina svjetskih oceana od kraja 19. stoljeća zagrijala za približno jedan Celzijev stupanj, u južnom Jadranu zabilježeni su trendovi zagrijavanja gornjih 20 metara mora koji mjestimice dosežu čak tri stupnja po stoljeću, piše Index.

Posebno je osjetljiv sjeverni Jadran zbog svoje male dubine, no najnovija istraživanja pokazuju da zagrijavanje sve snažnije zahvaća i duboke vode južnog Jadrana.

Promjene se ne zaustavljaju na moru. Temperatura zraka na području Sredozemlja od 1980-ih raste brže od svjetskog prosjeka, a sve učestaliji toplinski valovi povećavaju opasnost od požara, suša i nestašica vode.

Klimatske promjene već skupo koštaju Hrvatsku

Prema procjenama Svjetske banke, šteta uzrokovana klimatskim promjenama u Hrvatskoj od 1980. do 2021. godine u prosjeku je iznosila oko 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda godišnje. Među najpogođenijim sektorima nalaze se turizam, poljoprivreda i šumarstvo.

Nicolas Entrup, direktor za međunarodne odnose švicarske organizacije OceanCare, u razgovoru za Index upozorio je da zaštita obale od poplava i podizanja razine mora nije dovoljna ako se istodobno ne smanje emisije stakleničkih plinova.

Ističe kako je nužno djelovati na sam uzrok problema, odnosno usporiti globalno zagrijavanje.

Hrvatska bi 2027. mogla odigrati ključnu ulogu

Prema analizi izrađenoj za OceanCare, nastavi li Sredozemlje ispuštati stakleničke plinove sadašnjim tempom, već bi do 2035. moglo potrošiti svoj udio u preostalom svjetskom ugljičnom proračunu za ograničavanje globalnog zagrijavanja na manje od dva stupnja.

Kako bi se to izbjeglo, emisije bi se između 2030. i 2050. trebale smanjivati za približno šest posto godišnje.

Posebna prilika za postizanje međunarodnog dogovora otvara se upravo Hrvatskoj, koja će u prosincu 2027. biti domaćin sastanka stranaka Barcelonske konvencije.

Entrup smatra da bi Hrvatska tada mogla imati povijesnu ulogu u dogovaranju zajedničkog plana smanjenja emisija na području Sredozemlja.

Usporavanje brodova i ograničavanje ribolova

Među mjerama koje bi države mogle uvesti gotovo odmah OceanCare ističe obvezno smanjenje brzine brodova. Sporija plovidba znači manju potrošnju goriva, manje emisija štetnih plinova i smanjenje podvodne buke koja ugrožava morske životinje.

Organizacija također upozorava na posljedice intenzivnog ribolova i zagrijavanja mora, koje pogoduje širenju novih, uključujući invazivne i potencijalno opasne vrste.

Kao pozitivan primjer navodi se Jabučka kotlina, područje između Hrvatske i Italije u kojem su 2017. uvedena ograničenja određenih oblika ribolova. Takve mjere pridonose oporavku populacija oslića, škampa i drugih morskih vrsta.

OceanCare pritom zagovara zabranu pridnenog koćarenja, najprije u zaštićenim morskim područjima, zbog štete koju takav ribolov nanosi morskom dnu.

Što Hrvatska može poduzeti?

Entrup smatra da bi Hrvatska trebala postupno napuštati eksploataciju nafte i plina u moru te prestati izdavati dozvole za nova istraživanja.

Uz to, naglašava važnost ulaganja u obnovljive izvore energije, posebno sunce i vjetar, kao i smanjenja ukupne potrošnje energije.

Upozorava da posljedice odgađanja klimatskih mjera više nisu pitanje daleke budućnosti. Požari, nestašice vode, štete na obali i promjene u morskom ekosustavu već predstavljaju ozbiljne izazove za sredozemne zemlje.