LATINSKI NAZIV: Cynara cardunculus
Ova višegodišnja zeljasta biljka raste do dva metra visine. Cvate ljubičasto. Njeno podneblje je Mediteran.
U ljekovite svrhe koristi se cijela biljka. Najviše se koriste njezini pupoljci koji se beru u svibnju sve dok ne odrvene. Prava su delicija i izvor ljekovitih tvari koji nam pomažu pri očuvanju zdravlja.
Artičoka u svom sastavu ima silimarin i cinarin, tvari koje regeneriraju jetru i snižavaju masnoće u krvi. U svom sastavu ima razne antioksidanse poput beta-karotena, kvarcetina i luteina. Puna je vitamina C i K te kalcija, željeza, magnezija i fosfora.
Sve ove tvari djeluju protuupalno, čiste jetru od raznih toksina i tako je regeneriraju. Artičoka čisti slezenu, krv žuč i bubrege i snižava razinu lipida to jest masnoća u krvi. Osim toga, smanjuje razinu šećera u krvi pa je dobra za dijabetičare. Djeluje diuretički i tako čisti mjehur i bubrege.
Izvrsna je za rad probavnih organa, smanjuje nadutost i povećava broj dobrih bakterija u crijevima. Dobra je na proljetnom jelovniku zajedno sa šparogama, bobom, koprivom i maslačkom. Idealna je za detoksikaciju i proljetno čišćenje organizma.
Za jače ljekovito djelovanje na organizam može se koristiti ekstrakt artičoke ili kapsule kojese kupuju u biljnim ljekarnama.
ARTIČOKE NA DALMATINSKI NAČIN
Ovo ukusno jelo prava je delicija za mnoge gurmane.
Svježe artičoke operemo, potopimo u vodi u koju smo dodali limunovog soka i ostavimo pola sata potopljeno. Zatim ih isperemo. Napravimo smjesu od sjeckanog peršina, bijelog luka, mrvica, soli i malo vegete. Tom smjesom punimo artičoke. Svaku artičoku zalijemo velikom žlicom maslinovog ulja.Oko artičoka možemo dodati bob, krumpir ili grašak. Zalijemo vodom. Kuhamo na laganoj vatri oko 40-ak minuta.
Sa strane ubacimo narezane krumpire. Tko voli može dodati bob ili biže. Kuhamo na laganoj vatri dok artičoke ne postanu mekane. Poslužuju se tople uz čašu bijelog vina.