Nekad je srdela bilo na svakom pjatu, a danas ih je sve manje i sve su sitnije; prijeti im izumiranje

Srdela, jedna od najpoznatijih i najvažnijih riba Jadranskog mora, suočava se s ozbiljnim problemima. Njezina brojnost zabrinjava stručnjake, a promjene su vidljive i u veličini ribe koja završava u ribarskim mrežama. Nekada su primjerci dugi 20 centimetara bili uobičajeni, dok se danas i srdele od 18 centimetara smatraju velikima.

O zabrinjavajućem stanju ove vrste za Dubrovački dnevnik govorila je Vanja Čikeš Keč, znanstvenica Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, upozorivši kako kombinacija prekomjernog ribolovnog pritiska i promjena u morskom okolišu ozbiljno ugrožava njezin oporavak.

Srdela pala ispod kritične granice

Prema posljednjoj procjeni koju je znanstvenica navela, provedenoj u svibnju 2023. godine u okviru Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM), stanje biomase srdele u Jadranu ocijenjeno je vrlo lošim.

Za razliku od inćuna, čija je biomasa tada bila u dobrom stanju, srdela je pala ispod biološke referentne granice poznate kao Blim. Riječ je o razini ispod koje su izgledi za spontani oporavak populacije vrlo mali.

Pritom je važno naglasiti da se procjene odnose na cijeli Jadran, uključujući ribolovna područja Hrvatske, Italije, Slovenije, Crne Gore i Albanije, a ne isključivo na hrvatsko more.

Znanstvenica je upozorila i da je ribolovna smrtnost obiju vrsta bila izvan sigurnih granica.

Nekada 20 centimetara, danas je i 18 velika srdela

Promjene su posebno vidljive u veličini ulovljenih primjeraka.

Čikeš Keč pojasnila je kako su se početkom 2000-ih u ulovima redovito pojavljivale srdele duge 20 ili 21 centimetar, dok se od 2013. godine već primjerci dulji od 18 centimetara smatraju velikima.

To znači da se danas u kilogramu ulova može pronaći više pojedinačnih riba nego prije, iako njihova masa ovisi i o dostupnosti hrane te razdoblju mrijesta.

Smanjenje prosječne veličine srdele jedan je od pokazatelja promjena koje se posljednjih desetljeća događaju u Jadranskom moru.

More je sve toplije, a uvjeti za mrijest sve neizvjesniji

Osim ribolova, na srdelu utječu i klimatske promjene. Iako je riječ o vrsti koja može podnijeti relativno velika kolebanja okolišnih uvjeta, za razmnožavanje joj više odgovaraju niže temperature mora.

Njezin mrijest traje od listopada do ožujka, s najvećim intenzitetom tijekom zimskih mjeseci.

Upravo zbog toga u hrvatskom dijelu Jadrana postoje sezonska ograničenja ribolova, kojima se nastoji zaštititi mrijest srdele i razvoj mladih inćuna.

Dodatna ograničenja provode se tijekom ljeta, kada se mrijesti inćun, a mlade srdele ulaze u dio populacije dostupan ribolovu.

„Na temperaturu mora ne možemo utjecati, ali na ribolov možemo“

Prema riječima splitske znanstvenice, budućnost srdele ovisit će o više čimbenika, od temperature mora i dostupnosti hrane do odnosa s drugim vrstama u morskom ekosustavu.

Ipak, jedan od ključnih čimbenika na koji čovjek može izravno utjecati jest intenzitet ribolova.

Čikeš Keč za Dubrovački dnevnik upozorila je kako nastavak dosadašnjeg trenda ne ostavlja mnogo prostora za očekivanje spontanog oporavka populacije.

Istaknula je kako je potrebno pronaći ravnotežu između zaštite ribljeg fonda i očuvanja gospodarske održivosti ribarstva.

– Cilj mora biti dugoročno očuvati i srdelu i ljude koji od nje žive – poručila je.

Na jugu Hrvatske ribarstvo već vodi tešku bitku

Problemi sa srdelom dodatno zabrinjavaju ribare, osobito na krajnjem jugu Hrvatske, gdje se tradicionalno ribarstvo već suočava s nedostatkom aktivnih ribara i sve zahtjevnijim uvjetima poslovanja.

Na takvo stanje ranije je upozoravao i Mario Cvjetović, mladi ribar sa Šipana i sin vlasnika ribarske tvrtke Orka, koji smatra da ribarstvo na dubrovačkom području postupno izumire.

Smanjenje ribljeg fonda moglo bi dodatno otežati položaj ribara koji od mora žive generacijama.

Bez srdele posljedice bi osjetio cijeli Jadran

Srdela nije važna samo zbog svoje gospodarske vrijednosti. Ona zauzima ključnu ulogu u hranidbenom lancu Jadranskog mora jer se hrani planktonom, a istodobno predstavlja hranu brojnim drugim ribama i morskim sisavcima.

Prema podacima koje je iznijela Čikeš Keč, srdela čini više od 70 posto ukupnog godišnjeg ulova hrvatskog morskog ribolova.

Zbog toga bi njezin dugotrajan pad mogao imati ozbiljne posljedice ne samo za ribare i tržište ribe, nego i za ravnotežu morskog ekosustava.

Stoljećima prisutna na dalmatinskim stolovima i u svakodnevnom životu obalnih zajednica, srdela je s razlogom poznata kao „hraniteljica Jadrana“.

No upozorenja znanstvenika pokazuju da njezina budućnost nije zajamčena. Očuvanje ove vrste zahtijevat će učinkovite mjere upravljanja ribolovom i prilagodbu sve izraženijim promjenama u morskom okolišu.