Kako izgleda, Split će i idućih mjeseci nastaviti grabiti prema tituli najveće jadranske kasabe. Nije to teško zaključiti svrne li se znatiželjan pogled tek na koju minutu kaosa koji se odvija iza zatvorenih vrata u Banovini, u režiji gradonačelnika i svih gradskih vijećnika koji su paralizirali i izmaltretirali grad na nekoliko mjeseci. Možda čak i duže.

U redu, ima tu i načelnih prigovora da se svi pokušaji što izlaze iz glava aktualnih garnitura događaju uz golemu dozu improvizacije, ali valjda je to jedini način na koji Split može funkcionirati. Žalosno je što isti ti ljudi ne shvaćaju kako je porazno i neshvatljivo gledati njihovo koprcanje u birokraciji, dijeljenje ocjena za (ne)zalaganje na satu, zapravo sate u vijećnici, ili moralizirati nad svakim pitanjem i tezom koju drugi postave. A problemi na dohvat ruke, zapravo na dohvat nosa.

Za kratko vrijeme eskalirat će ti problemi sa smećem: Karepovac će do tada biti ispunjen do čepa, a Lećevice eto, za koju ekipa iz Županije nakon dvadeset godina planiranja i desetaka milijuna potrošenih kuna, sada eura, sada još nema ni prvi obrubni zid.

Brdo na kojemu se odlaže otpad iz ukupno 19 gradova i općina iz cijele županije u subotu je planulo, a stanovnicima okolnih mjesta na kraju dana vatra je priuštila dodatni mirisni dekor izdimljavanja koji se danima neće otrgnuti iz unutrašnjih prostora objekata. 

- Smrad je nesnosan ovog ljeta, gore nego ikad. Nema više pravila. Bilo bura, bilo jugo, bila kiša, Karepovac jednostavno smrdi gore nego ikad. Otkad su rekli da su posuli nečim da manje smrdi, on smrdi više nego ikad. Ujutro čim otvorim oči, u podne, u 18, u 22 sata. Jednostavno nema pravila - priča Anka Đikić iz kvarta Kila.

- A ono što me posebno ljuti su komentari drugih ljudi - Tko vam je kriv što ste ilegalno napravili kuće na Kili i slično. Prije svega, što je sa stanovnicima POS-ovih stanova na Kili? One su legalno sagrađene! Nadalje, možete li se, dragi sugrađani educirati što sve Karepovac, kao privremeno odlagalište otpada, a postoji 60 godina, krije u sebi i mislite li ako ste na Spinutu ili Mejama, da ne udišete isto što i mi, "građani drugog reda"? A vizualno, kad dolazite Vukovarskom na Mejaše, prema eto, shopping centrrima, prije nadvožnjaka, dok čekate na semaforu, bacite oko - skoro pa je visinom premašio zvonik Crkve na Mejašima - ljutito će Đikić.

Inače, u lipnju prošle godine objavljeno je kako se kreće u najvažniju komponentu cjelokupne sanacije odlagališta Karepovac koja je krenula još 2017. godine. Tom trećom fazom emisije odlagališnog plina u zrak te nastajanje procjedne vode stavit će se pod potpunu kontrolu, kazali su iz grada Splita.

Zbog afričke svinjske kuge i smanjenog uvoza svinjetine iz zemalja Europske unije, očekuje se značajna poskupljenja ove vrste mesa pa tako i suhomesnatih proizvoda. Cijene su već od prošle godine rasle pa se svinjski but i carsko meso u mesnicama danas kupuju za nešto manje od 6 eura, a stručnjaci predviđaju kako će uskoro svinjsko meso biti skuplje za 30%.

Već dvanaest tjedana Hrvatskom hara svinjska kuga zbog koje je eutanazirano oko 20 tisuća svinja. Ova zarazna bolest pogađa isključivo svinje i nije opasna za ljude i druge životinje. Potvrđena je na velikom broju gospodarstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja proizvodi preko 20% svinjskog mesa u cijeloj državi. - piše Index.

Bolest je na korak i do Osječko-baranjske županije gdje se odvija trećina svinjogojstva u državi. Ubijanje svinja u očaj baca svinjogojce koji kažu kako će ova bolest izazvati velike probleme na tržištu. 

- Europska unija smanjuje proizvodnju svinjskog mesa, odnosno najveći proizvođači poput Danske i Njemačke. Mislimo da će od 25 do 35% svinjsko meso poskupiti kroz godinu dana. Meso ćemo plaćati 8 eura i skoro će biti izjednačeno s junetinom - smatra Antun Golubović, predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore i uzgajivač svinja.

Teško da će pasti potražnja za svinjskim mesom jer u prosjeku građani najviše konzumiraju upravo svinjetinu, s procjenama oko 40 kilograma godišnje. No sve je izglednije kako si svinjske suhomesnate proizvode neki ipak neće moći priuštiti. Kilogram čvaraka već danas košta 24 eura, pršut 20 eura, dok za kulenovu seku treba izdvojiti skoro 40 eura. 

- Očekujemo i poskupljenje suhomesnatih proizvoda. To će uskoro biti proizvodi koje će moći kupovati u našoj državi samo neki poput bogataša, biznismena i političara.

Na cijenu i kvalitetu će utjecati upravo ova bolest zbog koje neće biti dovoljno svinjskog mesa. Zbog toga će proizvođači trebati uzimati svinje iz drugih županija i većih korporacija i tada kvaliteta proizvoda neće biti kao prije. A cijena će zbog potražnje biti veća - rekao je Golubović. 

U Europi je prošle godine proizvodnja svinjskog mesa bila manja za 8%, dok je za prvih šest mjeseci ove godine manja za još dodatnih 8%. Kada je u pitanju otkupna cijena koju su klaonice plaćale farmerima, ona je bila 30% veća u Hrvatskoj i Europi, a danas je još veća za 10%. 

- Cijena svinjskog mesa je morala ići gore te se korigirala ove i prošle godine. Ona će vjerojatno pratiti trendove europskih zemalja, a kod njih će to ovisiti o globalnim tržištima. Djelomično će afrička svinjska kuga utjecati i na cijenu suhomesnatih proizvoda.

Već sad imate ekstremno visoke cijene čvaraka jer Hrvatska nema dovoljno leđne slanine iz koje se proizvode čvarci. Onda se događa to da je ta slanina skuplja u uvozu nego svinjska plećka bez kosti. Kad uzmete u obzir nekakve tehnološke parametre, ponudu i potražnju, to dovodi do velikih cijena - rekao je direktor Croatiastočara Branko Bobetić. 

Hrvatska je jedan od najvećih uvoznika svinjskog mesa u Europi, a proizvodi samo 50% vlastitih potreba i čini oko 0.5% europske proizvodnje. Predsjednik Udruge uzgajivača svinja Damir Jagić kaže kako svinjetine trenutačno nedostaje i na europskom tržištu. 

AD

- Možda meso neće znatno poskupiti zbog bolesti, ali kako je u Europi smanjena proizvodnja, povećala se i cijena svinjskog mesa. Zbog toga će doći do poskupljenja i u Hrvatskoj - rekao je Jagić i dodao kako je veći problem kupovna moć stanovništva. 

Naš standard je puno manji nego u zemljama na koje smo se mi ugledali. Naše plaće ne prate rast i zbog toga će doći do financijskih problema. Kod nas obitelji na hranu troši 35% budžeta, dok u Austriji tek 10%."

Da će cijena Hrvatima omiljenog mesa ponovno poskupjeti mišljenja je i profesor s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek Vladimir Margeta. 

- Neminovno je da će doći do poskupljenja. Čim se pojavio nekakav poremećaj na tržištu poput ove bolesti, ono odmah reagira i cijene skaču. Imali smo i prošle godine sličnu situaciju koja nije bila izazvana bolesti, ali ovo je vrijeme kada cijene svakako počinju rasti i bez drugih utjecaja - rekao je profesor Margeta.

Ove godine je zbog suzbijanja epidemije ukinuto tradicionalno Slavonsko kolinje, što prema Margeti može biti još jedan od razloga poskupljenja suhomesnatih proizvoda s obzirom na ponudu i potražnju. 

- Već sad je cijena pršuta, kulenove seke i drugih sličnih proizvoda veća u odnosu na proteklu godinu. Kulena gotova i nema za manje od 40 eura po kilogramu, a nekada je bio 25 eura. Logično je da će doći i do poskupljenja tih proizvoda jer poskupljuje i meso od kojeg se prave. - govori nam profesor.

Kada su u pitanju suhomesnati proizvodi, profesor Margeta kaže kako bi oni mogli poskupjeti više od svježeg mesa. Razloge tome pronalazi u inflaciji i poskupljenju troškova prerade, sirovina i začina. 

- U tome u prilog ne ide ni ova situacija s kugom koja je posvuda i sve češće se priča o tome i to stvara dodatnu psihozu. Tržište reagira na takve poremećaje i sigurno će doći do poskupljenja. S obzirom na svinjsku kugu i smanjenje proizvodnje u Europi, očekuje se nestašica, što je signal da se priprema i povišenje cijena - rekao je za Index.

Na pitanje može li se hrvatsko tržište oduprijeti poskupljenjima, Margeta odgovara kako se radi o premaloj proizvodnji koja ne može utjecati na raspon cijena. 

- Mi ovisimo o uvoznom mesu i njihovoj tržišnoj cijeni na koju ne možemo odgovoriti s našom proizvodnjom jer je ona dosta mala. Jednostavno nema načina da se obranimo od toga, moramo se prepustiti stihiji i bit će kako netko drugi odluči. Doveli smo se u situaciju da s obimom svinjogojske proizvodnje nismo tržišni čimbenik - navodi.

Profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivo Grgić kaže kako se očekuje porast cijena, ali i stabilizacija te povratak cijena na razdoblje prije poskupljenja. 

- Ona je i sada već dovoljno visoka tako da će se reagirati s uvozom. Ono što me zabrinjava je to da će doći do porasta cijene odojaka koji ulaze u daljnju proizvodnju, tako da daljnje širenje svinjske kuge dovodi u opasnost cijeli lanac. Tako da će tu cijene porasti, a u maloprodaji mi već imamo dosta veliku cijenu koja ne bi trebala rasti - kazao je profesor Grgić. 

Di je zapelo? - objavili su. 

Oko 4 tisuće ovogodišnjih prvašića ima povišene vrijednosti kolesterola, a 450 djece s izrazito visokim kolesterolom poslano na dodatne pretrage nakon probira koji je na sistematskom pregledu prvi put proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo. - prenosi HRT.

- Oko 12 posto djece od 6 godina imaju povišene vrijednosti kolesterola, prilično zabrinjavajuće, ali očekivano s obzirom na to da znamo da je debljina kod nas veliki problem i u dječjoj dobi. Mi kod djece od 8 godina imamo negdje oko 35 posto prekomjerne tjelesne težine i debljine, a onda je veći rizik da će kod njih biti povećane vrijednosti kolesterola. Dakle, ovo je program koji će jako dobro utjecati na sve te čimbenike, poručila je dr. med. Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a.

Osim djeci, cilj je će pomoći i roditeljima.

- Dakle, ne samo da ćemo spasiti tu djecu koja kreću sa svojim školovanjem, jer ćemo pravodobno uključiti terapiju, nego ćemo i te kako pomoći njihovim roditeljima da dožive normalnu životnu dob, a ne da obole ili umru od infarkta ili moždanog udara u najproduktivnijoj životnoj dobi i onda kad su najpotrebniji svojoj djeci i našoj zajednici, istaknuo je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva.

Od nagle srčane smrti umire 9000 ljudi godišnje u Hrvatskoj. Mnoge su se mogle spriječiti.

- Od nagle srčane smrti umire 9000 ljudi godišnje u Hrvatskoj. Svakog sata dvije i pol osobe u Hrvatskoj umiru od bolesti srca i krvožilja, što uključuje i naglu srčanu smrt. To je strašan podatak i čuli smo da je to oko 22.000 ljudi godišnje. Prema tome, jedan manji do srednji grad gubimo svake godine zbog kardiovaskularnih komplikacija, odnosno bolesti. Treba imati na umu da bismo to mogli smanjiti uzimajući u obzir da je 70 posto takvih događaja zapravo sprječivo, rekao je akademik Miličić.

Što roditelji trebaju u trenutku kad dobiju takav zapravo alarmantan podatak?

- Ono što je zapravo dobro i preporuka je puno voća i povrća, preporuka je pet porcija voća i povrća dnevno, po mogućnosti i više povrća. Jedna porcija je ono što u jednu šaku od prilike stane. Drugi moment koji je jako važan je tjelesna aktivnost, barem 30 minuta, 5 dana u tjednu, poručila je dr. Kralj.

Nema sretnijeg događaja od rođenja djeteta, složili bi se mnogi. No, kada se dijete rodi prerano ili sa zdravstvenim poteškoćama, teško je opisati zabrinutost koju prolazi svaki roditelj. Za tu djecu, u prvim satima i danima po porodu, koji se ponekad pretvore i u mjesece bolničkog liječenja, brinu vrijedni liječnici i medicinske sestre Zavoda za neonatologiju Kliničkog bolničkog centra Split.

Različita su medicinska stanja zbog kojih se djeca zbrinjavaju na ovom Zavodu. Često je to zbog urođenih anomalija poput srčanih grešaka, teških infekcija, reanimacije na porodu, sindroma respiratornog distresa ili pak nedonošenosti. Neka se novorođenčad primaju radi loše adaptacije na izvanmaternične uvjete života pa se njihove funkcije s malom odgodom uspostave i kasnije budu dobro. 

A da bi bili dobro, nad njima bdije 7 liječnika, 5 subspecijalista neonatologije i 2 specijalista pedijatra, te 34 medicinske sestre, svi predvođeni pročelnicom doc. dr. sc. Anet Papazovskom Cherepnalkovski koja je na splitskoj neonatologiji od 2016. godine. „Naš Zavod pokriva svu novorođenačku patologiju. Imamo jednu jedinicu intenzivnog liječenja u kojoj se rade komplicirani dijagnostičko-terapijski postupci i gdje se zbrinjavaju najteže bolesna novorođenčad. U tri postintenzivne jedinice vrši se nadzor i liječenje ostalih patologija. Također pripremamo novorođenčadi za operacijske zahvate i, ukoliko je to potrebno, transport u drugu jedinicu“ pojašnjava pročelnica.

U KBC-u Split ovo je jedan od najopterećenijih odjela, ukoliko se uzme u obzir broj zaposlenih u odnosu na broj pacijenata. Zavod raspolaže kapacitetom za smještaj 24-ero novorođene djece, no tamo je uvijek njih više od 30 zbog toga što splitskom rodilištu gravitiraju rodilje iz čitave Splitsko-dalmatinske županije, ali i šire. Godišnje zbrinu više od 650 djece. Doc. Papazovska Cherepnalkovski ističe kako Zavod ima svu potrebnu opremu, no da su u deficitu s kadrom. Nedostatak kadra problem je na svim neonatološkim odjelima u Hrvatskoj, ali i šire. KBC Split intenzivno zapošljava nove specijalizanate, pa je trenutno na specijalizaciji njih 12 koji će se priključiti ovom vrijednom timu.

Prim. dr. sc. Vesna Pavlov na Zavodu radi 16 godina i kaže da je rad ovdje poseban i emotivno zahtjevan.

- Trudimo se napraviti granicu između emocija i posla, no često nam to nije moguće. Najteže je kad nešto pođe po zlu i nastanu problemi koje ne možemo riješiti. Za roditelje nema ništa gore nego izgubiti vlastito dijete. No i nas to dosta pogodi. Teško se oporavljamo. Ali puno je i lijepih stvari, kada se dijete izliječi, kada naši palčići odlaze doma, osmijesi roditelja, susreti po gradu… To je super. Sretna sam što radim posao kojeg volim i koji me ispunjava. Da mogu ponovno birati, opet bi ovo izabrala. 

Već 35 godina o ovoj najosjetljivijoj skupini pacijenata brine glavna sestra Jelena Jović, univ. bacc. obs.. Tvrdi da se ne može biti dio neonatologije ako svoj posao ne obavljate profesionalno i s ljubavlju.

- Volim svoj posao i da ponovo biram opet bi bila medicinska sestra na neonatologiji. Ima i lijepih i tužnih završetaka, no zajedničkim snagama sve se prebrodi. Mi svoj posao nosimo kući i neprestano brinemo za svako ugroženo dijete. Radimo tako da pomažemo jedni drugima, dolazi se i na treću noć i slobodan dan, ali svi volimo svoj posao i zato nam ništa nije teško.
 
Napominje kako komunikacija s roditeljima zna biti iscrpljujuća no da je to razumljivo.

- Kada dođu i vide to svoje malo dijete u inkubatoru oni su uplašeni i često ni ne čuju što im doktor kaže tako da moramo s njima više razgovarati kako bi shvatili što se događa s njihovim djetetom“. Najsretnija je, kaže, kada djeca prežive i idu kući. „Neopisiv je osjećaj kad ih obučemo, s njima se slikamo i pozdravimo pa kad nas dođu vidjeti za par mjeseci ili godinu dana. To je ono što me ispunjava. - zaključuje.

Čitavom osoblju neonatologije želimo što više takvih uspješnih dana, da otprate sretne roditelje i njihovu zdravu djecu svojim kućama. A njihove fotografije i pisma zahvale koja ukrašavaju zidove Zavoda ostaju kao podsjetnik koliko je važna borba za svaki život.