Slavimo Badnjak: Ponizno iščekujemo dolazak sina Božjeg među ljude

Riječ  ‘badnjak’ dolazi od riječi ‘bdjeti’ jer se na Badnju večer pobožno bdije čekajući dolazak Isusa Krista. S obzirom na to da katolici bdiju još od davnina neizostavna je svjetlost koju vjernici manifestiraju kroz svijeće ili voštanice.

Badnjak je blagdan prepun božićnih običaja, njegovanja tradicije, poniznosti, veselja i ljubavi među najmilijima. Badnjak vjernici provode u krugu obitelji ili najbližih, a Crkva sve poziva na ujedinjenje i opraštanje. 

Na Badnji dan obično nema objeda, jer se posti do večeri, a jede se samo navečer, ali i tada samo nemrsnu hranu. Večera na Badnjak je posna i priređena u skladu s božićnim običajima koje svaka obitelj, za sebe, njeguje.

Bdjenje počinje navečer kada se obitelj okuplja oko stola s posnim jelima te unošenjem badnjaka i slame (što tradicionalno njeguju neka kućanstva i danas). Tada domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta Božić “Faljen Isus! Na dobro vam došla badnja večer!”

Glavno jelo uglavnom je bakalar ili neka druga vrsta ribe, a u nekim kućanstvima priređuju se i različite vrste ukrašenog kruha i grah juha.

Na Badnji dan ukućani ukrašavaju božićno drvce, a svi poslovi trebaju biti završeni do večernjeg zvona, nakon koje glavni domaćin objavljuje početak posne večere.

Badnjak je dan kada ukućani slušaju božićne pjesme, pjevaju, ukrašavaju kućne jaslice, ukrašavaju drvce, pripremaju večeru i raduju se ponoćnoj svetoj misi. Božićno slavljenje svete mise u Hrvata je toliko izraženo da je drago i onim ljudskim dušama koje nisu do kraja sazrele svoje kršćanstvo.

Nakon što Badnje večer otkuca 00:00, prođe ponoć i sveta misa, mnogi se okreću prijateljima i bližnjima kako bi im čestitali blagdan Božića, a tada osim pružanja radosti, prihvaćaju kršćansku poruku o miru.