Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković predstavio je danas nacrt Odluke o uvjetima ulaza, prometovanja i izlaza vozila iz zone prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni Grada Dubrovnika, od Ilijine glavice do Boninova.

Glavni fokus nacrta Odluke je na potrebama građana, a cilj je postići ravnotežu između svakodnevnog života i gospodarskih aktivnosti te potreba turističkog sektora uz zaštitu zaštićene kulturno-povijesne baštine. Uvođenjem posebnog prometnog režima Grad Dubrovnik će na trajno održiv način riješiti probleme prevelikog prometnog opterećenja u zoni oko povijesne jezgre.

Gradonačelnik Mato Franković naglasio je da se radi o prvoj ovakvoj odluci u Republici Hrvatskoj. Ona je posljedično element napora ove gradske uprave da Vlada RH izmijeni Zakon o sigurnosti prometa na cestama, a što je omogućilo Gradu da, u skladu sa smjernicama UNESCO-a, smanji prometno opterećenje u zoni oko povijesne jezgre, a time i negativne utjecaje na spomeničku baštinu. Gradonačelnik je istaknuo kako i Plan upravljanja kao jedan od osnovnih ciljeva uključuje smanjenje prometa u kontaktnoj zoni, kazao je gradonačelnik i istaknuo kako i Plan upravljanja kao jedan od osnovnih ciljeva uključuje smanjenje prometa u kontaktnoj zoni.

Dokument propisuje određene uvjete i pravila tko može ući u zonu posebnog režima, a obuhvaća sve kategorije; gospodarske subjekte i privatne osobe. Radi jednostavnosti i preglednosti, postoje oznake u bojama.

Crveno su označeni oni koji u pravilu neće moći prometovati što se odnosi na kamp kućice, kamperska vozila, traktore i slična vozila. Zelenom oznakom označeni su oni koji uvijek mogu prometovati, ulaziti i izlaziti iz zone – poput javnog prijevoza, mopeda, motocikala, interventnih službi, oružanih snaga, HGSS-a. Plava oznaka pripast će građanima koji žive u predmetnoj zoni i imaju prijavljeno prebivalište dulje od godinu dana, a žele svojim vozilom prometovati zonom neometano. Žuta oznaka je za sve ostale, pod uvjetom da imaju reguliran status: PPK, pre-paid parking, parkiralište ili garažno mjesto izvan sustava javnih parkirališta. Smeđa oznaka rezervirana je za različite kategorije gospodarstvenika. Zbog širine ovog segmenta, razlikuju se gospodarstvenici koji obavljaju prijevoz osoba i tereta jer su njihova vozila stalno na kolniku i u javnom je interesu organizirati njihov ulazak, prometovanje i izlaz iz zone. Važno je za istaknuti da se prometovanje turističkih autobusa, osobnih vozila 7+1 i 8+1 i car sharinga nastavlja pod istim uvjetima.

-Budući da smo u ovome prvi u Hrvatskoj i s obzirom na nepostojanje prakse pozivam sve gospodarske subjekte s područja grada Dubrovnik, kao i sve građane da se uključe u javno savjetovanje o nacrtu odluke kako bi ona po donošenju bila što životnija, bolja i kvalitetnija. U tom smislu očekujem javnost da putem instituta javnog savjetovanja sudjeluje u kreiranju odluke slanjem svojih sugestija, prijedloga i promišljanja, poručio je gradonačelnik Franković te najavio skore radne sastanke s predstavnicima gospodarstvenika na kojima će se detaljno proći stavke nacrta Odluke.

Uz optimiziranje prometnih gužvi, sukladno smjernicama UNESCO-a i Plana upravljanja, na ovaj način smanjit će se i štetan utjecaj motoriziranog prometa na zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama. Istovremeno, jedan od ciljeva je i potaknuti posjetitelje na korištenje javnog gradskog prijevoza, zbog čega je usluga javnog prijevoza i uvrštena u jedinstveni turistički proizvod Dubrovnik Pass.

Podsjećamo, u lipnju 2020. godine u zonu posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre ugrađena je potrebna oprema za tzv. zonu zagušenja prometa. Ukupno je postavljeno 10 kamera na potezu od Zagrebačke ulice preko Ulice II. Dalmatinske brigade, do Pila i Ulice branitelja Dubrovnika, a sustav uključuje kompletno softversko rješenje te integraciju s postojećim Bus web shop sustavom.

Na temelju članka 39. Statuta Grada Solina (Službeni vjesnik Grada Solina, br. 7/09, 4/13, 7/13, 3/18, 4/18 – pročišćeni tekst i 2/20 i 3/21), Gradonačelnik Grada Solina dana 07. ožujka 2023. godine, donosi Zaključak o dodjeli uskrsnice umirovljenicima, socijalno ugroženim obiteljima i nezaposlenim osobama s područja grada Solina.

Uskrsnica (bonovi) će se dijeliti u periodu od 27. ožujka 2023. do 07. travnja 2023. godine svakim radnim danom od 8 do 14 sati, utorkom od 12 do 18 sati . Dodjela uskrsnice umirovljenicima, socijalno ugroženim obiteljima s područja grada Solina će se održati u prostorijama Gradske uprave Grada Solina, a za nezaposlene osobe, osobe starije od 60 godina koje ne ostvaruju i nikad nisu ostvarivale dohodak s područja grada Solina u prostorima Doma kulture Zvonimir Solin.

U ponedjeljak, 27. ožujka s radom započinje Športski centar Bazen Zvončac.

Bazen će biti namijenjen za trenažne procese sportskih klubova, priopćili su iz Javne ustanove Športski objekti Split

Zračne luke u Hrvatskoj spremne su za ulazak u šengenski režim. Dogodit će se to točno u ponoć, s ljetnim redom letenja. Putnici unutar EU više neće morati čekati na graničnu kontrolu, sve će ići brže i protočnije, piše Morski.hr

Osim porasta prometa, zajedničko svim zračnim lukama jest da ne očekuju probleme u primjeni šengenskih pravila u zračnom prometu te da zbog ulaska u Schengen ne planiraju dodatno zapošljavanje jer ono ovisi o planiranom prometu i broju operacija zrakoplova.

- Time smo u situaciji da su praktički svi letovi u Hrvatsku iz zemalja šengenskog prostora, odnosno iz Hrvatske u zemlje šengenskog prostora -  tretirani kao domaći letovi, bez ikakvih kontrola. Kada je riječ o dokumentima, očekujemo da će i Schengen i europodručje u kontekstu priprema za novu turističku sezonu biti dodana vrijednost, izjavio je premijer Andrej Plenković.

Što se mijenja u zračnim lukama?

Zračna luka Split - S obzirom na to da je projekt rekonstrukcije i dogradnje putničkog terminala, dovršen 2019., sadržavao i sve kriterije i uvjete potrebne za ulazak u schengenski prostor, iz te zračne luke kažu da nisu potrebne nikakve bitne izmjene u prostoru, a jedina aktivnost je premještanje pultova/kućica za graničnu kontrolu na drugu lokaciju u prostoru odlazaka u putničkom terminalu.

Zračna luka Dubrovnik provodi infrastrukturne radove u zoni dolazaka putničkog terminala za putnike iz destinacija izvan Schengena i trećih zemalja, te pripreme za uvođenje tzv. EES (entry/exit system) sustava, koji bi se trebao primjenjivati od ove godine.

Zagrebačka zračna luka dr. Franjo Tuđman, kao najveća u Hrvatskoj, za ulazak u Schengen povećala je čekaonice putnika u domaćem odlasku, što su budući šengenski odlasci. Šaltere za kontrolu putovnica u odlasku s trećeg kata terminala premjestit će na drugi kat. U međunarodnom dolasku postavit će više kioska za predregistraciju putnika iz zemalja izvan Schengena, a zbog preraspodjele izlaza za zrakoplove prilagodit će i sustav za upućivanje putnika i oznaka unutar terminala.

Zračna luka Rijeka za nužna infrastrukturna ulaganja uložila je 15 do 20 tisuća eura, napominjući da punktovi graničnih kontrola za putnike u dolasku ostaju na svojim pozicijama, a koristit će se samo za putnike koji dolaze iz zemalja izvan schengenskog prostora. Tokovi putnika iz Europske unije i onih izvan nje koji su odlasku razdvojit će se ugradnjom pregrada.

Mladi Bračani okušali su se u subotu pripremi gregade, brudeta i ribe u škartocu s profesionalcima udruge Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER) na supetarskoj rivi u sklopu projekta "S ribom mogu sve", a i kako bi se najavio predstojeći 18. Biser mora. Riječ je o događanju u sklopu navedenog projekta kojeg provode Srednja škola Brač iz Supetra i OŠ Vladimira Nazora iz Postira s ciljem poticanja konzumacije ribe i ribljih proizvoda kod djece i mladih. Bili su izloženi i razni proizvodi bračkih srednjoškolaca s autohtonim namirnicama koji nastaju pod okriljem zadruge Lumbrela; od nagrađivane šalše "Ka nonina", marmelade i sokova do prirodne kozmetike, a u skuhanim morskim delicijama guštali su i mještani i supetarski gosti. Sanja Nejašmić, ravnateljica OŠ Vladimir Nazor iz Postira, istaknula je da je projekt njezine škole i jedan od značajnih koraka kako bi se mladi zadržali na otoku promoviranjem struke i autohtonih proizvoda.

-Ovim smo uspjeli, ono što smo željeli, da se Biser mora vrati i na supetarsku rivu, a važno je svima poručiti da ovaj festival koji se održava u Svpetrvs hotelima, ima slobodan ulaz za sve – bilo da su natjecanja kuhara i konobara, brojne radionice i cooking showovi. Ponosni smo da su s nama danas učenici srednjih škola Supetra i Bola, te osmoškolci iz Postira, koji su uz profesionalne kuhare pokazali važnost projekta "S ribom mogu sve", kazala je Martina Rendić, direktorica Turističke zajednice grada Supetra.

Biser mora, najveći je kulinarski festival i natjecanje u ovom dijelu Europe, a svečano će se otvoriti u utorak u 20.30 sati u Svpetrvs hotelima. Od srijede do petka, 29. - 31. ožujka, održat će se do sada najveći broj radionica i popratnih događanja u povijesti festivala kao što su razni cooking showovi, degustacije i stručne radionice za zaposlene u HoReCa sektoru, ali i za znatiželjnike koji žele kušati specijalitete Mauricijusa, Ukrajine, Italije, Slovenije, Austrije, zemalja regije ili, pak, kuhati domaći makedonski ajvar, kušati a la carte slastice, vrhunska hrvatska vina, koktele od travarice i craft džinove.

U središtu svega su natjecanja kuhara, konobara, učenika i nastavnika srednjih i visokih škola u nizu kategorija. Master classove i edukacije vode domaća  i svjetska kuharska imena, a sudionici dolaze iz 20-ak zemalja te će manifestacija, uz veliki broj noćenja, poslovično označiti i početak turističke sezone na Braču.

-Biser mora objedinjuje trodnevna natjecanja, eno-gastro radionice, cooking showove, izložbe, degustacije, prezentacija strane i domaće kuhinje te zabavni programi uz dobre zalogaje i kapljice s velikim kuharskim svjetskim imenima. Ove godine na natjecanju imamo čak 41 međunarodnu školu, a tu je i veliki broj profesionalnih kuhara koji žele odmjeriti svoja znaja i vještine s kolegama te osvojiti nagrade i titule. Imat ćemo oko 200 ulaza u kuharske boksove u različitim kategorijama koje će bodovati međunarodni kulinarski suci, a to su renomirani i iskusni kuhari sa svih strana svijeta koji promiči struku i zajedništvo,  poručila je Nives Delić, voditeljica natjecanja Bisera mora.

Suorganizatori XVIII. Bisera mora su Grad Supetar, Turistička zajednica grada Supetra, Splitsko-dalmatinska županija, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Svpetrvs hoteli. Manifestacija se organizira se u sklopu provedbe EU projekta "Uspostava regionalnog centra kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva Split" kojem je nositelj Turističko - ugostiteljska škola Split, pa će na Braču biti predstavljeni novi obrazovni programi usklađeni sa stvarnim potrebama poslodavaca.