Nasilje nad stranim radnicima u snažnom porastu; uz niske plaće i loše uvjete suočavaju se i s fizičkim napadima

Napadi na strane radnike u Hrvatskoj poprimaju razmjere ozbiljnog društvenog problema koji zahtijeva sustavan i odgovoran odgovor, upozoravaju Mreža mladih Hrvatske (MMH) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Poručuju kako integracija stranih radnika neće doći sama od sebe te da se uzroci nasilja moraju tražiti dublje – u društvenim okolnostima, nesigurnosti i izostanku kvalitetnih integracijskih politika, prenosi Dnevnik.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, do kraja studenoga ove godine u Hrvatskoj je izdano nešto više od 160 tisuća dozvola za boravak i rad stranim državljanima, ponajviše u sektorima turizma i ugostiteljstva, graditeljstva, industrije te prometa. Iako su strani radnici već dulje prisutni na domaćem tržištu rada, uz niske plaće i loše uvjete rada sve češće se suočavaju i s fizičkim napadima, osobito dostavljači hrane, kod kojih su napadi nerijetko praćeni krađom novca.

Statistika MUP-a pokazuje zabrinjavajući trend: u 2024. godini broj stranih državljana među žrtvama razbojništava gotovo se utrostručio u odnosu na prethodnu godinu – s 47 na 138 osoba, što čini oko 13 posto svih žrtava. Porast je zabilježen i kod teških tjelesnih ozljeda, gdje je broj stranih žrtava povećan sa 77 na 104, odnosno na više od 10 posto ukupnog broja. Među počiniteljima ovih kaznenih djela nalaze se osobe različite dobi, uključujući mlade između 16 i 24 godine.

Iz Mreže mladih Hrvatske ističu da napadi na strane radnike zahtijevaju dublje razumijevanje društvenog konteksta u kojem nastaju.
-Istraživanja pokazuju da mladi vrlo jasno prepoznaju ključne društvene probleme, poput nezaposlenosti, gospodarske nesigurnosti i korupcije, ali da često nemaju dovoljno prilika za kvalitetno građansko obrazovanje, razvoj kritičkog mišljenja i konstruktivno suočavanje s društvenim promjenama, te kvalitetnih prilika za susret i suradnju s osobama iz različitih kulturnih i radnih konteksta. Upravo taj nedostatak kontakta i vođenog dijaloga dugoročno povećava rizik od društvenih napetosti, rekla je za Hinu članica Upravnog odbora MMH Mihaela Špiljak.

Dodatno upozorava da je pandemija COVID-19 snažno pogodila mlade – svaka šesta mlada osoba izgubila je posao, a mnogi su radili u sektorima koji su kasnije postali ovisni o uvozu strane radne snage.
–Dolazak većeg broja stranih radnika u takvom kontekstu događa se brzo i bez dovoljno razvijenih politika njihove društvene inkluzije. Kada novi radnici ostaju izvan lokalnih zajednica, bez prilika za upoznavanje, dijalog i sudjelovanje u društvenom životu, povećava se prostor za nepovjerenje, dezinformacije i stereotipe, osobito među mladima koji se već osjećaju ekonomski i društveno nesigurno, naglasila je Špiljak.

Zbog toga rješenja, smatraju u MMH-u, moraju biti usmjerena na prevenciju, a ne isključivo na represiju, uključujući aktivne politike uključivanja stranih radnika kroz učenje jezika, informiranje i sudjelovanje u lokalnim zajednicama.

–Mladi nisu uzrok problema, već važan dio rješenja. Rad s mladima, ali i rad s lokalnom zajednicom u cjelini, ključan je alat za izgradnju povjerenja i društvene kohezije, poručila je Špiljak, upozorivši da se pojedinačni incidenti ne smiju koristiti za stigmatizaciju mladih kao skupine.

Slično poručuju i iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Stručna suradnica za projekte Višnja Katalinić istaknula je da prisutnost maloljetnika i mlađih punoljetnika među počiniteljima jasno ukazuje na potrebu sustavnog rada s mladima.
–Ako želimo suzbiti ksenofobiju među mladima i prevenirati napade motivirane mržnjom, moramo prestati očekivati da će se integracija, koja uključuje senzibilizaciju domaćeg stanovništva i osnaživanje stranaca, dogoditi sama od sebe. U takvom okruženju mladi ne uče kako živjeti s razlikama na ravnopravnoj osnovi, nego preuzimaju poruku da je isključivanje prihvatljiv odgovor na ono što im je predstavljeno kao ‘drugačije’, naglasila je.

Na potrebu jačanja obrazovnog sustava upozorava i pravnik Centra za mirovne studije Luka Kos, koji smatra nužnim uvođenje građanskog odgoja kao obveznog predmeta.
–Potrebno je prestati zanemarivati mlade i hitno mijenjati politike u kojima su mladi samo pasivni primatelji informacija koje treba oblikovati za tržište rada. Mladima je potrebno omogućiti razvoj u Hrvatskoj koji nužno mora podrazumijevati razvoj kritičkog razmišljanja te svijesti o ljudskim pravima i zabrani diskriminacije u trenutnom društvenom kontekstu, poručio je.

Učestali napadi, upozorava Katalinić, snažno narušavaju osjećaj sigurnosti među stranim radnicima.
–Informacije o napadima brzo se šire unutar njihovih zajednica, što dovodi do straha od samog odlaska na posao i osjećaja da sigurnost ovisi o sreći, a ne o zaštiti sustava, rekla je.

Dodatni problem predstavlja pravna nesigurnost, budući da strani radnici često ovise o poslodavcima kada je riječ o statusu boravka i rada, a postupci promjene poslodavca mogu trajati i do 11 mjeseci, tijekom kojih nemaju pravo raditi.

Kos upozorava i na propuste institucija, navodeći da su tijekom pružanja besplatne pravne pomoći zabilježeni slučajevi neadekvatnog postupanja policije.
–U posljednje dvije godine nekoliko smo puta pomagali osobama da prijave kako su bile žrtvama kaznenog djela nakon što im je policija ili odbila zaprimanje kaznene prijave dane na stranom jeziku ili kazneno djelo pogrešno klasificirala kao djelo koje se ne progoni po službenoj dužnosti. Pritom je jedna od žrtava kojoj nije bilo omogućeno podnošenje kaznene prijave ujedno i profesor engleskog jezika, rekao je.

Zaključuje kako je nužno prestati urušavati povjerenje u institucije.
–Naš sustav je zakazao te će nastaviti producirati i tolerirati nasilje ako se tome odlučno ne suprotstavimo na svim razinama djelovanja, upozorio je Kos u razgovoru za tekst koji potpisuje novinar Hine Paulo Simić.