Nalog za rušenje ostao mrtvo slovo na papiru, prihodi rasli u milijunima. Zašto je uhićen Kerum?

Iako službene informacije o razlozima uhićenja Željka Keruma još nisu objavljene, sve upućuje na to da je predmet istrage povezan s ilegalnom gradnjom i kasnijom legalizacijom kompleksa u kojem se nalazi njegova Konoba “Pršut”. Osim Keruma, uhićen je i gradski službenik Andrija Polić, za kojeg istražitelji sumnjaju da je omogućio nezakonitu legalizaciju objekata.

Priča seže u 2019. godinu, kada je građevinska inspekcija naložila tvrtki Moj market, u Kerumovu vlasništvu, da u roku od osam dana ukloni bespravno izgrađeni objekt dimenzija 33 puta 15 metara te bazen veličine 22 puta 10 metara.

Inspekcija je tada utvrdila da su objekti izgrađeni bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja i na zemljištu koje je prostornim planom označeno kao osobito vrijedno obradivo tlo, piše Index.

Sud odbio žalbu, objekt ostao

Moj market pokušao je osporiti inspekcijsko rješenje pred Upravnim sudom, no u tome nije uspio. Unatoč pravomoćnom rješenju, građevina i bazen nikada nisu uklonjeni, a kompleks je nastavio poslovati.

Preokret se dogodio 2023. godine, kada je kompleks dobio rješenje o izvedenom stanju, odnosno bio legaliziran. Upravo je taj postupak danas pod povećalom istražitelja.

Sumnja se da je u dokumentaciji navedeno kako su sporni objekti postojali prije lipnja 2011. godine, što je bio ključni zakonski uvjet za legalizaciju. Međutim, istražitelji smatraju da dostupne snimke Geoportala pokazuju kako pojedini dijelovi kompleksa, uključujući bazen, kapelicu i gornje etaže, u to vrijeme nisu postojali.

Kerum je ranije odbacivao takve optužbe, tvrdeći da je na toj lokaciji i prije 2011. postojao legalan gospodarski objekt te da je cijeli postupak legalizacije proveden u skladu sa zakonom.

Prihodi rasli iz godine u godinu

Dok rješenje građevinske inspekcije nije bilo provedeno, tvrtka Moj market bilježila je značajan rast poslovanja.

Prema javno dostupnim financijskim izvještajima, tvrtka je 2023. ostvarila ukupne prihode od 344.281 eura, godinu poslije 1.850.761 euro, dok su 2025. narasli na čak 3.187.351 euro. U posljednjoj godini poslovanja ostvarena je i neto dobit od 347.652 eura, nakon gubitka od 608.723 eura godinu ranije.

Iz financijskih izvještaja nije moguće utvrditi koliki dio tih prihoda otpada upravo na Konobu “Pršut”, budući da se objavljuju zbirni rezultati cijele tvrtke.

Istražitelji će analizirati i moguću imovinsku korist

Jedno od pitanja koje bi moglo biti važno u nastavku istrage jest je li neprovođenjem inspekcijskog rješenja i kasnijom spornom legalizacijom Kerumovoj tvrtki omogućeno stjecanje nepripadne imovinske koristi.

U tom slučaju istražitelji bi mogli posebno analizirati poslovanje Konobe “Pršut” kako bi utvrdili koliki se dio ostvarenih prihoda i dobiti može povezati upravo s objektima koji su prema nalogu građevinske inspekcije još 2019. godine trebali biti uklonjeni.