Nakon vatrene stihije na Korčuli stižu oštre mjere? ‘Ako se vlasnici ne odazovu, zemlju treba očistiti o njihovu trošku’

Požar na Korčuli, koji vatrogasci i dalje nadziru, ponovno je otvorio raspravu o održavanju privatnih parcela, gospodarenju šumama i stanju infrastrukture. Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković smatra da bi vlasnike zapuštenih zemljišta trebalo strože sankcionirati, dok vatrogasni zapovjednik Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović upozorava na problem suhog pokosa ispod dalekovoda.

Poseban izazov tijekom gašenja predstavljao je alepski bor, koji zbog svoje guste vegetacije i brzog širenja otežava pristup vatrogascima.

–Kada gori gusta borova šuma, točnije alepski bor, na lokacijama do kojih nema cesta, požarnih puteva, onda to ne izgleda sjajno. Neprohodno je sa svih strana, nigdje ne možete doći. Bez motorne pile ovom požaru nismo mogli prići, rekao je Stjepan Simović, vatrogasni zapovjednik Dubrovačko-neretvanske županije.

Stručnjaci ističu da je alepski bor prije više od stoljeća planski zasađen na krškim područjima, no danas se, nakon brojnih požara, nekontrolirano proširio i na nekadašnja poljoprivredna zemljišta.

–Zadnjih 120 godina on je nametnut kao kultura koja se pošumljavala, ali neobrasla šumska zemljišta, kamenjar. A ne ono što mi sada vidimo na Mljetu i na Pelješcu, gdje se alepski bor uslijed požara proširio, prešao i na poljoprivredna zemljišta, a ta zemljišta danas nema tko obrađivati i kada gori, izgore ogromne površine, a ta površina uređena je prije praktički bila prirodna barijera od požara, izjavio je Ivan Vukić, upravitelj Šumarije Dubrovnik.

Požar je, kažu mještani, pokazao kako su nekada izgledale obrađene parcele.

–Sve je bilo očišćeno, sve je bilo održavano, u lozi i maslinama, kazao je Vilijam Bosnić iz Smokvice.

Na Korčuli je od oko 900 hektara opožarene površine tek pet hektara u vlasništvu Hrvatskih šuma, dok je ostatak u privatnom vlasništvu. Hrvatskim šumama zakon nalaže redovito provođenje proreda i čišćenja.

–Mi u propisu moramo napraviti i proredu i čišćenja, zakonski moramo odraditi sve što je propis, rekao je upravitelj Šumarije Dubrovnik Ivan Vukić.

Zbog velikih opožarenih površina država razmatra strože mjere za vlasnike koji ne održavaju svoje parcele.

–Stoji što je kazao zapovjednik Tucaković, da je potrebno predložiti jedno cjelovito rješenje. Praktično, ako se vlasnici ne odazovu jedan, dva, tri puta, uz kazne da se ta zemlja čisti ili na račun takvih osoba ili da se daje u zakup. Zašto se spominje Ministarstvo pravosuđa – jer uvijek stoji pitanje vlasništva kao jedna od temeljnih sloboda u zapadnim društvima. Zato postoji to otvoreno pitanje, izjavila je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede i zelene tranzicije.

Osim zapuštenih parcela, otvoreno je i pitanje održavanja dalekovoda. Policija je izvijestila da su oba požara na Korčuli krenula od udara groma, no jedan se proširio i zbog iskrenja dalekovoda, ispod kojeg je, prema riječima vatrogasaca, ostao suhi pokos.

–Sigurno ću sve svoje mjere usmjeriti da se ispod dalekovoda više ne čisti, zašto? Nek ostane zeleno, ne da se očistiti i ostane ispod njega. To treba poduzeti mjere. Bolje da je zeleno nego da očiste i ne odnesu. Trebamo spriječiti bar ono što možemo, nemojmo čistiti ispod dalekovoda, to ću se potruditi da tako bude, izjavio je Stjepan Simović, vatrogasni zapovjednik DNŽ.

Na dodatno pitanje o ulozi dalekovoda u širenju požara, Simović je rekao:

–Ispod dalekovoda, to je izgorjelo skroz, od njega se jako brzo širi zato što je suho, to ću svakako poduzeti mjere da se ispod dalekovoda više ne čisti, kazao je Simović.

Stručnjaci upozoravaju da suha grmljavinska nevremena, sve češća zbog toplije klime, povećavaju rizik od požara. Smatraju kako se katastrofalne posljedice mogu ublažiti redovitim održavanjem poljoprivrednih parcela, sprječavanjem nekontroliranog širenja alepskog bora te odgovornim održavanjem državne infrastrukture, piše Dnevnik.hr.