Najveća studija dosad o covid cjepivima, evo rezultata

U istraživačkom radu objavljenom u četvrtak u časopisu Jama Network Open, francuska epidemiološka skupina Epi-Phare – koja okuplja nacionalnu agenciju za lijekove ANSM i zdravstveni osiguravateljski sustav – sažela je svoje zaključke na sljedeći način: „mRNA cjepiva protiv covida-19 ne povećavaju dugoročni rizik od smrti od bilo kojeg uzroka.” – piše RFI.

Tim je analizirao podatke gotovo 30 milijuna odraslih u dobi od 18 do 59 godina između 2021. i 2025. godine.

Većina – oko 23 milijuna – primila je barem jednu dozu cjepiva od sredine 2021., kada je Francuska pokrenula masovnu kampanju cijepljenja protiv virusa koji je potaknuo globalnu pandemiju. Preostalih 6 milijuna ostalo je necijepljeno.

Velika većina primijenjenih doza bila su mRNA cjepiva, proizvođača Moderna ili Pfizer/BioNTech.

Nema porasta smrtnosti

U četiri godine nakon prve doze, 0,4 posto cijepljenih osoba umrlo je od bilo kojeg uzroka. Među necijepljenima, taj je udio iznosio 0,6 posto – što znači da je ukupna smrtnost u toj skupini bila otprilike 50 posto viša.

„Možemo s visokim stupnjem sigurnosti reći da ne postoji povećan rizik od smrtnosti nakon cjepiva protiv covida”, rekao je Mahmoud Zureik, koji je vodio istraživanje.

Učinkovitost i sigurnost cjepiva protiv covida-19 dobro su dokumentirane, a ozbiljne nuspojave ostaju rijetke i uglavnom su povezane s kardiovaskularnim stanjima poput miokarditisa ili perikarditisa.

Studija napominje da te nuspojave ne dovode u pitanje vrijednost cijepljenja za većinu dobnih skupina, iako je Francuska savjetovala da se cjepivo Moderne ne preporučuje mladim odraslima.

Društvene razlike

Mreže skeptične prema cjepivima već dugo šire lažnu tvrdnju da su mRNA cjepiva uzrokovala skriveni val smrti – navodno prikriven u službenoj statistici usredotočenoj samo na smrtnost od covida nekoliko mjeseci nakon cijepljenja.

Zureik je objasnio: „Imali smo čvrsto razumijevanje kratkoročnog omjera koristi i rizika cjepiva protiv covida; međutim, njihov dugoročni učinak nikada nije bio proučavan.”

Iako su istraživači uvjereni da cjepiva nisu uzrokovala povećanje smrtnosti, ističu da studija sama po sebi ne može dokazati da je cijepljenje dovelo do ukupnog smanjenja broja smrti.

Razlika između cijepljenih i necijepljenih može proizlaziti iz zaštitnog učinka cjepiva – kratkoročno ili dugoročno – ali može također odražavati demografske i društvene razlike poput dobi ili socioekonomskog statusa.