Naftni stručnjak:”Očekujemo stabilizaciju cijena goriva i lagani pad”

Tržišta energenata uzburkana su novim eskalacijama na Bliskom istoku. Hutistički udari na Saudijsku Arabiju i iranski napadi na tankere u Hormuškom tjesnacu podigli su cijene nafte. Iranska revolucionarna garda kaže da je oštećen i treći tanker u Hormuzu. Zbog oštećenja rafinerija na Bliskom istoku, izvoz derivata iz regije pao je za 50 posto u odnosu na stanje prije rata.

Vikend-eskalacija u Saudijskoj Arabiji odmah se u ponedjeljak preslikala na burze. Cijena sirove nafte prešla je granicu od 105 dolara po barelu. Nakon ubojitog napada hutista, zračna luka u Rijadu radi s pola kapaciteta. Bez sigurnosti – upitan je i strani kapital kojim se financiraju saudijski meg projekti. – piše HRT.

– Svjedočili smo ozbiljnim događajima. Naš odgovor mora biti jednako ozbiljan, ali ostajemo usmjereni na desetljeća pred nama. Ulaganja se moraju nastaviti. Razvoj našeg energetskog sektora i industrijskih kapaciteta ide dalje, rekao je princ Abdulaziz Bin Salman, saudijski ministar energetike.

Unatoč smrtonosnim napadima na glavni grad, Saudijska Arabija domaćin je susreta zemalja proizvođača nafte i najvećih naftnih tvrtki. Ali direktori Shella, Chevrona i British Petroleuma otkazali su dolazak u posljednji tren. OPEC upozorava da svijet troši manje nafte nego što se za ovu godinu planiralo. Zbog sukoba je rast potražnje pao s očekivanih 1,4 milijuna barela dnevno na samo 400 tisuća.

– Vjerujemo da će svijetu u razdoblju do 2050. godine trebati oko 23 % više primarne energije. Riječ je o svim izvorima energije, a nestašica s kojom se danas suočavamo kada je riječ o dizelu, gorivu za mlazne motore i benzinu – nije se mogla izbjeći. Bilo je samo pitanje vremena, kaže Haitham al Ghais, izvršni direktor OPEC-a.

Tržišta je zatresla i vijest o iranskim napadima na tankere u Hormuškom tjesnacu. Pogođena su dva tankera s indijskom posadom. Iranska revolucionarna garda objavila je snimku eksplozije i trećeg. Navodno je supertanker naišao na morsku minu dok je pokušavao proći kroz tjesnac. Teheran kaže da još razmatra američki zahtjev za otvaranje tjesnaca.

– Mogu vam reći da se razmjena poruka između Irana i Sjedinjenih Država putem posrednika nastavlja. Ali i dalje razmatramo točke koje su iznijeli i čim završimo, prenijet ćemo svoje stajalište posrednicima, izjavio je Esmaeil Baghaei, iranski ministar vanjskih poslova.

Sukob na Bliskom istoku poremetio je i izvoz plina. Primjerice sav katarski LNG prolazi Hormuškim tjesnacem. Dohi će zato, prema analizama Reutersa, izvoz plina pasti na deset posto predratnog kapaciteta.

To najteže pogađa najveće kupce katarskog plina – Indiju i Kinu. Oni su se zato više okrenuli Rusiji.

Jakić: Očekujemo stabilnost tržišta

O cijenama goriva i stanju na globalnom energetskom tržištu u središnjem HTV-ovu Dnevniku govorio je naftni stručnjak Ivica Jakić.

Vlada i dalje regulira cijene goriva. Kaže da se može očekivati trend laganog pada cijena.

– Za očekivati je trend laganog pada cijena, kao što se vidjelo u zadnjih desetak dana. Iako je cijena nafte Brent na burzama danas, recimo, 107, a bila je nešto niža. WTI na američkom tržištu je ispod oko 90 dolara. S druge strane, treba zahvaliti hrvatskoj Vladi koja je omogućila intervenciju u trošarine, izjavio je.

Rekao je da Vlada još uvijek nije posegnula za svojim najjačim alatom, takozvanim plivajućim PDV-om, kojim se regulira konačna cijena goriva.

– Intervencija u trošarine je u suglasnosti s Europskom komisijom, koja se mora usuglasiti, jer dio trošarina ide prema Europskoj komisiji. Tako da, očekujem stabilizaciju cijena, lagani pad, možda i svakog tjedna po 1 do 2 eurocenta prema niže. A što je najvažnije, očekujemo stabilnost tržišta; bit će dostatno nafte, odnosno bit će dostatno dizel goriva i benzinskog goriva, rekao je.

Dotaknuo se i dogovora o isporuci dizelskog goriva između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, ocijenivši kako su najavljene količine više simboličnog karaktera te ponajprije odražavaju političku volju i snagu američkog predsjednika.

Radi usporedbe, naveo je kako su te količine usporedive s godišnjom proizvodnjom dizelskog goriva u riječkoj rafineriji, čiji kapacitet prerade iznosi oko četiri milijuna tona, pri čemu oko 40 posto otpada na dizel. Dodao je kako se u proizvodnji dobivaju i benzin, avionsko gorivo, ukapljeni naftni plin i loživo ulje.

– Te količine koje Trump traži sada, 300 plus 500 plus milijun, one su za nas velike, ali u svjetskim razmjerima one za Ameriku svega jedan dan, dva dana da mogu biti potrebne. Ali to odražava njihov stav prema definiranju. I sad se dogodila jedna situacija koja dosad nije bila, da se pitanje cijene nafte i cijene dobave nafte prebacilo na tri kontinenta. Ako imamo Bliski Istok, imamo Sjevernu Afriku, s druge strane imamo Europsku uniju, imamo Rusiju, imamo Ukrajinu. Sad, i američko tržište uvjetuje sve: pitanje cijene i dobavnih pravaca, i koje će količine biti potrebne. To je nešto što dosad još nikad nije bilo, da se i Amerika uključila u dobavni pravac nafte iz, konkretno sada, iz Rusije, a da Europa to isto osjeti na nedostatku svojih kapaciteta, a Amerika to treba zbog smanjivanja cijene na tržištu, naveo je.

Kaže da je određivanje cijena naftnih derivata složen proces te da se promjene cijene sirove nafte Brent na konačne cijene goriva odražavaju s odmakom od otprilike dva tjedna. Objasnio je kako se cijena dizelskog goriva određuje prema referentnoj platformi MED-PPA 10 CIF, koja uključuje troškove osiguranja i prijevoza goriva do odredišta, dok se sirova nafta vrednuje na mediteranskom tržištu, nakon čega se transportira do rafinerije.

Objasnio je i situaciju sa plinskim tržištem.

– Možda malo sada ispod radara prolazi prijedlog Rusije, sa Sjedinjenim Američkim Državama. Neki dan su u Moskvi dogovarali o tome s Jaredom Kushnerom, američkim predstavnikom, da Gazprom svoj udio od 51 % u Sjevernom toku proda Sjedinjenim Američkim Državama. I to je bio presedan koji nitko nije očekivao, da se može većinski paket Gazpromovog plinovoda prodati Sjedinjenim Američkim Državama. A taj plinovod, osim Gazproma, imaju Njemačka 35 % i ostatak drži Nizozemska s francuskim Totalom. Ulazimo u jednu sasvim nepoznatu kombinaciju koja nitko nije mogao očekivati. Možete zamisliti sada da taj plinovod se vrati i da je vlasnik plinovoda SAD. Tako bi bi Amerika dobila kontrolu nad plinom Sjevernog toka, izjavio je.

Rekao je da Europa možda pokazuje nesigurnost pri donošenju odluka koje je potrebno donijeti brzo.